Orlandov stup je najstarija sačuvana javna skulptura u Dubrovniku. Dugo je bio i jedini svjetovni spomenik posvećen nekoj ličnosti u tom gradu

Načinjen je od kamena i prikazuje srednjovjekovnog viteza s prema gore ispruženim mačem. Dubrovački povjesničari povezivali su podizanje Orlandova stupa s legendom o junaku Rolandu, koji je pomogao gradu u borbi protiv Saracena u 8. stoljeću.

Ime Orlando relativno je često ime (među prvih dvije tisuće) u Hrvatskoj, gdje danas živi preko sto ovakvih imenjaka.

Samo puno ljudi zaboravlja da dobar dio talijanizama uopće nisu talijanizmi već su došli kod nas direkt iz latinskog, postojao je i zasebni romanski jezik dalmatinski. Tako da je čedto to iskrivljeni latinski a ne talijanski.

Ozbiljna tema, ali da bi se bavili hrvatskim jezikom, potrebno je poznavat hrvatsku povijest, što je jako teško iz službenih školski izvora.

tur. dükkyan ← perz. ← arap. duhkān

Ajoj....

Dvohiljudgodišnja Bosna

Na čemu su ovi...

Jooj, pa što ovi konzumiraju, rimska muslimanska provincija Bosnia ?

Tak nekak.

Pa ovaj je nepismen, ništa ne zna, samo bulazni, onak

Ovi su gori od Šešelja i pokojnog Deretića.

Pukli ko kokice

Kalajdžija ima koji zanimljivi rad...
https://dspace.uni.lodz.pl/bitstream/ha ... sAllowed=y

Primjerak ponuđene transkripcije početka Sehletul-vusula:
Dobro znadi, jedno čeljade, među Zemjom i među nebesima sevabima da napuni
virovanje; neznad bude u Džehennemu, u Paklu vazda ostaće. Ko goć ilmihal nauči,
po ilmihalu amel čini i radi, Allah Bog, dželle šanuhu, Džennet mu je vadu učinijo,
u Džennet će uljeć.

Amentu billahi – ja virova Boga ima, jedan je; ortaka i pomagača, i prilike i nalike
nejma. Zemaja i nebesa i svega mahlukata stvorač je i upravjač i čuvač je. Od đovde
i od sureta i od mista i od zemanâ pać je. Bog, dželle šanuhu, insanima i hajvanima
nafaku davač je; sebebe i iladže u iladža i sebeba tesir činjenja stvorač Allah je,
osim Allaha drugog stvorača i tesir činjača nejma. Da te ko upita: „Zneš li Boga?“,
reci: „znêm“. „Po čemu Boga znaš?, reci: “po Negovim sifatima. Znêm, prvi je sifat
vudžud, manaji Allah Bog, dželle šanuhu, ima, Allahovo je imanje vazda i vazda;
Allahovu imanju svaka stvar i zerra šahid mu je. Drugi je sifat hajat – živ je Bog
vazda i vazda, Allahov život nije ko mahlukat. Treći je sifat ilum – Allahovo je znanje
vazda i vazda. Švašto Allah znade, što ima i što nejma, što je bilo i što će bit znade;
od neznanja i od zaboravjanja pać je... [Humo 2010: 17–18]

Hrvatski jezik jedan je od temeljnih elemenata nacionalnog identiteta Hrvata. Pripada južnoslavenskoj skupini slavenskih jezika, a standardni jezik razvijao se stoljećima kroz književnost, kulturu i političku povijest hrvatskog naroda. Danas je hrvatski službeni jezik Republike Hrvatske i jedan od službenih jezika Europske unije. Iako je lingvistički blizak drugim jezicima na prostoru jugoistočne Europe, hrvatski ima vlastitu standardizaciju, pravopis, leksik i dugu tradiciju samostalne jezične norme.

Zbog velikih migracija tijekom 20. stoljeća, ali i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, hrvatski jezik prisutan je i izvan granica matične države poput BiH gdje su Hrvati jedan od tri ustavotvorna naroda dražve. Posebno snažna hrvatska zajednica živi u Austriji, gdje Hrvati čine jednu od najvidljivijih zajednica iz jugoistočne Europe.
Procjenjuje se da u toj zemlji danas živi nekoliko stotina tisuća ljudi hrvatskog podrijetla, dok poseban povijesni identitet imaju gradišćanski Hrvati, autohtona manjina koja ondje živi već više od pet stoljeća. Samo njih danas ima oko 50 tisuća, a uz njih u Austriji živi i brojno novije hrvatsko iseljeništvo.

Nema više takozvanog BKS-a
Upravo u tom kontekstu važna je najnovija odluka austrijskih vlasti vezana uz obrazovni sustav. Austrijsko ministarstvo obrazovanja omogućit će nastavu na hrvatskom jeziku u austrijskim školama, umjesto dosadašnjeg modela takozvanog BKS-a (Bosnian, Kroatischen, Serb), odnosno zajedničke nastave za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Austrijska ministrica za Europu i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger to je najavila u Zagrebu na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.
U MVEP-u su tada taj potez nazvali važnim korakom prema rješavanju pitanja statusa hrvatskog jezika u Austriji, upozorivši da na saveznoj razini još uvijek postoji, kako su naveli, znanstveno neutemeljena preporuka iz 1996. o zajedničkoj nastavi za bosanski, hrvatski i srpski jezik bez razdvajanja prema etničkim pripadnostima

Zašto u Austriji uopće postoji BKS u školama?
Ovi Austrijanci nisu normalni, ako već hoćeš u Austriju ima da ti dijete uči njemački.
Vjerojatno onda imaju i arapski, turski...

U nekim austrijskim školama više od 77 posto djece ne priča dobro njemački

Podaci o poznavanju njemačkog jezika među učenicima početnih razreda u Beču izazivaju zabrinutost. U pojedinim gradskim četvrtima do 77 posto prvašića nema dovoljno znanja njemačkog jezika kako bi mogli pratiti nastavu, dok je prosjek na razini cijelog grada 51 posto.

S tom se problematikom svakodnevno suočavaju i nastavnici. Jedna mlada učiteljica iz osnovne škole u blizini bečkog Gürtela, koja je željela ostati anonimna, opisala je situaciju u kojoj tri četvrtine učenika u njezinu razredu kao materinski jezik govori arapski. Sama činjenica višejezičnosti, ističe, ne bi bila problem kada bi učenici aktivno koristili njemački tijekom nastave.

Prema njezinim riječima, mnogi učenici, iako godinama žive u Austriji ili su ondje rođeni, imaju vrlo ograničeno znanje njemačkog jezika. Kao jedan od razloga navodi nedostatnu podršku iz obiteljskog okruženja i slabiju povezanost roditelja s obrazovnim sustavom.

Učiteljica ističe da je prethodnih godina uspjela većinu učenika dovesti do zadovoljavajuće razine znanja, no aktualna školska godina donijela je nove poteškoće. U razred su uključeni stariji učenici koji su već dvaput ponavljali razred, što je, prema njezinim riječima, značajno snizilo razinu nastave i negativno utjecalo na mlađe učenike.

Poseban problem predstavlja činjenica da ti učenici, koji bi po dobi trebali pohađati viši stupanj obrazovanja, mogu sastaviti tek vrlo jednostavne rečenice, uz izrazito ograničen rječnik i slabo razumijevanje gramatike. Učiteljica upozorava da će mnogi od njih teško moći zadovoljiti obrazovne zahtjeve u narednim godinama.

Kao moguće rješenje vidi ravnomjerniju raspodjelu učenika s nedovoljnim znanjem njemačkog jezika po školama i razredima, kako bi bili okruženi većim brojem djece koja aktivno govore njemački. Smatra da bi takvo okruženje moglo potaknuti motivaciju i olakšati učenje jezika.

Unatoč tome, trenutna situacija ostaje izazovna, a nedostatak interesa i motivacije kod dijela učenika dodatno otežava rad u učionicama.

Djevojčicu (9) iz Beča vršnjaci maltretirali jer jedina u razredu priča njemački

Jedna majka iz Beča, Victoria K., podijelila je iskustvo svoje danas devetogodišnje kćeri iz razdoblja prije otprilike dvije godine, kada je pohađala pučku školu u četvrti Meidling, prenosi Heute. Prema njezinim riječima, djevojčica je tada bila jedino dijete u razredu kojem je njemački materinski jezik te jedina učenica bez migrantske pozadine.

Majka tvrdi da se djevojčica suočavala s ismijavanjem i izolacijom unutar razreda. Navodi kako je bila isključivana iz druženja jer „nije govorila njihov jezik“. Također ističe da je dijete trpjelo neugodne komentare vezane uz odjeću, zbog čega je, kako kaže, čak i tijekom toplijih dana počela nositi duge tajice.

Branit se od invazije džihadista je "islamofobija." Ništa me od leftarda ne može iznenadit

Uvidili oni da nikakva prisila ne more nametnit Hrvatiman tu tezu da su dotični jezici isti.
Hrvati su tvrdi po tome i ne dadu se.
Velika je ovo stvar.

Pa da.
Pričao sam jednom s jednom curom kaj su je zvali gore da predaje, kao gostujući predavač.
Pola sata im je morala objašnjavati da nije isti jezik...

Debilna jugo spika.

Kad stranci misle da smo ionako svi isti, meni se diže kosa na glavi kad čujem da (po njihovom) sa Srbima "dijelimo jezik i kulturu".

Kad Grci kažu da su "svi jugići isti", onda ih se lijepo priupita, jesu li oni pravoslavni Turci ili južni Makedonci?
Španjolci su europski Meksikanci, Portugalci europski Brazilci ili Angolci, po potrebi.
Rusi su ukrainizirani Finci ili Tatari, Englezi su neiseljeni Australci....

Da se za svakog da nać nekaj.
Mislim, Francuzi su europski kvebečani, Njemci istočni Nizozemci, ili sjeverni Švicarci? Jezik im ne varira baš previše.

S time da u mojim rječima ima više istine nego u idejama tih debila.