HercegBosna.org

Ministry of Sound

Zanimljivo hvala. Konkretno u mom slučaju se radi o migraciji iz Dubrovnika (iliti Dubrovačke Republike) na područje iznad Neuma, rodočelnik se zvao Mijat Novaković, mada teorija nije 100% potvrđena, niti je objašnjen razlog selidbe, iz na prvi pogled bogatog područja na područje koje čak i oskudijeva obradivom zemljom...bila je neka hajdučka teorija da je koknuo kakvog bogatog gospara, ali mi se čini poprilično glupa.

Ministry of Sound

Pavo B. je napisao/la:

Eh da. Zaboravih reći da su Raguži iz istočne Hercegovine očito porijeklom iz Dubrovnika(Raguse), ali nije poznato kad i zašto su došli. Raguži se u maticama župe Trebimlja spominju još 1710. godine, pa su očito davno došli u Hercegovinu.

U prilog povijesti Raguža:

http://www.hercegbosna.org/vijesti/bih/u-stocu-se-okupilo-2000-raguza-iz-22-zemlje-svijeta-1404.html

Citat:

U Stocu se okupilo 2000 Raguža iz 22 zemlje svijeta

slika

“Otkud da te zovnem rode” naziv je manifestacije kojom je u Stocu na spektakularan način obilježena 400. obljetnica rođenja rodonačelnika roda Raguža, dubrovačog trgovca Petra Veseličića zvanog Latinin te 300 godina od prvog pisanog spomena prezimena Raguž. Više od dvije tisuće Raguža iz cijelog svijeta pohodilo je jučer Stolac gdje je upriličen bogat program koji se ne viđa baš često na prostorima BiH.

Iza svega stoji Udruga “Raguži 1610” koja djeluje i za BiH i za Hrvatsku. Raguži iz 22 zemlje svijeta sa zastavama su u subotu doputovali u Stolac gdje su se u mimohodu uputili prema crkvi sv. Ilije proroka. Nakon pozdravnoga govora stolačkog župnika donR ajka Markovića, svečano misno slavlje predvodio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić koji se posebno osvrnuo na povijest ovog prezimena i sve nedaće koje su pratile Raguže, piše Večernji list.

“Nikada više krvi Raguža nije bilo na jednome mjestu kao danas ovdje u Stocu. U posljednje vrijeme svi bismo mi dali sve da imamo i komadić zemlje u Dubrovniku odakle su vaši stari Raguži došli u Hercegovinu”, istaknuo je biskup Perić u svojoj propovijedi. Nakon misnog slavlja, svi Raguži, a u Stocu ih je u subotu bilo i iz Kenije, Australije, Kanade, Amerike, Engleske, Hrvatske..., upriličeno je zajedničko fotografiranje, tj. svoju milenijsku fotografiju s vatrogasne dizalice i visine iznad 30 metara uradio je poznati fotograf Šime Strikoman.

Unatoč paklenoj vrućini, Raguži iz cijeloga svijeta strpljivo su stajali na vrućem asfaltu na Trgu sv. Ilije u Stocu kako bi Strikoman uradio milenijsku fotografiju. “Pa meni su rekli da će vas biti oko 1200, a vas je danas ovdje u Stocu više od dvije tisuće”, kazao je Strikoman Ragužima. Masovno druženje Raguža i njihovih gostiju preselilo se na stolački stadion gdje su postavljeni ogromni šatori i pozornica na kojoj su nastupili HKUD-ovi iz Stoca i Aladinića te muška klapa Intrade.

Voditeljica je bila Rajna Raguž, bivša misica Hrvatske, koja nam je prenijela kako se uvijek veseli kada dođe u rodni kraj svojih roditelja. “Tko bi prije 30 godina rekao da će vam se danas prvi obratiti jedan Bošković. Hvala vam što ste za proslavu svoje vrijedne obljetnice izabrali naš Stolac koji ovih dana slavi obljetnicu Lipanjskih zora kojom je oslobođeno ovo područje. Sada ste nama Boškovićima bacili rukavicu pa ćemo se i mi morati organizirati te u istraživanju nekako uganjati da budemo bar jednu godinu stariji od vas”, kroz šalu se Ragužima i tisućama gostiju i uzvanika obratio stolački načelnik Stjepan Bošković.

O važnosti ovog skupa i višegodišnjim pripremama za njegovo održavanje govorili su predsjednik Organizacijskog odbora Željko Raguž i njegov zamjenik Martin Raguž, a onda i biskup Ratko Perić. “Ovo je jako važan događaj ne samo za Raguže nego cijeli Stolac jer smo se okupili na jednome mjestu i tako na poseban način obnovili tradiciju loze Raguža”, istaknuo je Željko Raguž

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Ministry of Sound je napisao/la:

Zanimljivo hvala. Konkretno u mom slučaju se radi o migraciji iz Dubrovnika (iliti Dubrovačke Republike) na područje iznad Neuma, rodočelnik se zvao Mijat Novaković, mada teorija nije 100% potvrđena, niti je objašnjen razlog selidbe, iz na prvi pogled bogatog područja na područje koje čak i oskudijeva obradivom zemljom...bila je neka hajdučka teorija da je koknuo kakvog bogatog gospara, ali mi se čini poprilično glupa.

Usmena tradicija je uvijek problematična. Pogotovu kad se radi o pričama koje su potpuno šablonske. Evo baš o onim Borama koje sam iznad spomenuo. Ovo je doslovno preneseno iz knjige Popovo Milenka S Filipovića. Ovo mu je pričao netko od starijih članova roda.

Citat:

Za vreme Dubrovačke republike, Bore su imali vrlo lepu devojku. Kod njih došao neki vlastelin iz Dubrovnika, i kad je ugledao tu lepu devojku, hteo je pošto-poto da je imadne u rukama i pošalje po nju lađu. Bore nisu smele ne dati mu devojku, koju je trebalo poslati u zakovanu sanduku, jer se vlastelin bojao da je ne obljube mornari. Ali kako im se tada okotila kenja, oni namesto devojke zakuju u sanduk pule. Vlastelin je uoči dolaska lađe priredio veliku gozbu i veselje i na gozbu je bio pozvao sve svoje prijatelje da vide kakvu je nabavio lepoticu sebi na uživanje. Kad dođe lađa, preneše i otvoriše sanduk, a iz njega zareva pule. Vlastelin, posramljen, pun srdžbe, odmah pođe put Majkova da pobije Bore. Međutim, Bore su već bili pobegli u Čavaš.

Mislim, ovo je smijurija. Zakovan kovčeg? Magare umjesto djevojke? Vlastelini koji hodaju po selima i traže djevojke? To je sve toliko naivno i šablonski, i toliko liči drugim pričama koje su skupljene od Vardara to Triglava među svim mogućim narodima. Jedino što bi moglo biti istina u ovoj priči je da je predak Bora nešto skrivio. Ali naravno, njegovi potomci neće pričati da je ukrao susjedu ovcu pa morao bježati, nego slažu čitavu priču o vlastelinima i djevojkama.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

A što se tiče Novakovića, o kojem se mjestu radi? Koliko ja vidim, danas nema Novakovića u neumskoj općini. Imam neke crkvene popise iz 18. stoljeća, pa ako imaš više detalja, možda mogu naći nešto.

Naravno, ako je sve ovo previše osobno, PP. :palacgore2

Ministry of Sound

Pavo B. je napisao/la:

A što se tiče Novakovića, o kojem se mjestu radi? Koliko ja vidim, danas nema Novakovića u neumskoj općini. Imam neke crkvene popise iz 18. stoljeća, pa ako imaš više detalja, možda mogu naći nešto.

Naravno, ako je sve ovo previše osobno, PP. :palacgore2

Ma sve je rodijak istražio (sve moguće crkvene spise i sl), napisao i cijelu knjigu o rodu, ali je jednostavno naišao na dead-end i tako da od 1735 (tada se rodio rodočelnik) nije uspio dalje, osim raznih teorija i predpostavki. Tko zna, možda je naišao na neko neprijatno porijeklo iz Crne Gore pa onda zataškao, cijelu stvar :smijeh

Prezime se promjenilo, ali se i dalje koristi nekakav grb Novakovicha.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Ministry of Sound je napisao/la:

Pavo B. je napisao/la:

A što se tiče Novakovića, o kojem se mjestu radi? Koliko ja vidim, danas nema Novakovića u neumskoj općini. Imam neke crkvene popise iz 18. stoljeća, pa ako imaš više detalja, možda mogu naći nešto.

Naravno, ako je sve ovo previše osobno, PP. :palacgore2

Ma sve je rodijak istražio (sve moguće crkvene spise i sl), napisao i cijelu knjigu o rodu, ali je jednostavno naišao na dead-end i tako da od 1735 (tada se rodio rodočelnik) nije uspio dalje, osim raznih teorija i predpostavki. Tko zna, možda je naišao na neko neprijatno porijeklo iz Crne Gore pa onda zataškao, cijelu stvar :smijeh

Prezime se promjenilo, ali se i dalje koristi nekakav grb Novakovicha.

Jel istražio šta je taj Mijat podvalio svom gosparu mjestu djevojke? :sega

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

A kad već govorimo o fantastičnim tradicijama i narodnoj mašti, čisto da vidite koliko su naši preci bili sposobni izmišljati, evo najbolje priče koju sam pročitao u literaturi koju posjedujem.

Selo je negdje u južnoj Srbiji(ne da mi se sad tražiti knjigu), a istraživač bilježi tradiciju negdje tamo 1910. U selu je obitelj pravoslavnih Roma svirača. Oni se u tom kraju nazivaju Đorgovci. Razlikuju se od drugih pravoslavnih Roma u Srbiji jer nisu ranije bili muslimani. No, nema veze. Domaćin kuće istraživaču priča da je njegov djed došao u selu iz nekog malo daljeg mjesta, jer su ih tamo napastovali vampiri.

Nema potrebe išta govoriti.

Ministry of Sound

Pavo B. je napisao/la:

Ministry of Sound je napisao/la:

Ma sve je rodijak istražio (sve moguće crkvene spise i sl), napisao i cijelu knjigu o rodu, ali je jednostavno naišao na dead-end i tako da od 1735 (tada se rodio rodočelnik) nije uspio dalje, osim raznih teorija i predpostavki. Tko zna, možda je naišao na neko neprijatno porijeklo iz Crne Gore pa onda zataškao, cijelu stvar :smijeh

Prezime se promjenilo, ali se i dalje koristi nekakav grb Novakovicha.

Jel istražio šta je taj Mijat podvalio svom gosparu mjestu djevojke? :sega

hahah, ma šablonska priča, da je branio čast neke sestre, rodice, šta li... do not believe it/10

Ministry of Sound

Pavo B. je napisao/la:

Ministry of Sound je napisao/la:

Ma sve je rodijak istražio (sve moguće crkvene spise i sl), napisao i cijelu knjigu o rodu, ali je jednostavno naišao na dead-end i tako da od 1735 (tada se rodio rodočelnik) nije uspio dalje, osim raznih teorija i predpostavki. Tko zna, možda je naišao na neko neprijatno porijeklo iz Crne Gore pa onda zataškao, cijelu stvar :smijeh

Prezime se promjenilo, ali se i dalje koristi nekakav grb Novakovicha.

Jel istražio šta je taj Mijat podvalio svom gosparu mjestu djevojke? :sega

A evo, pronašao sam o čemu se (navodno) radi:

Citat:

Prema priči koju sam čuo u Konavlima, neki je Novaković obrađivao baštinu dubrovačkog vlastelina Zamanje. Jednoga dana supruga starijeg brata Novakovića ubrala košić grožđa, u vlastelinovu vinogradu. Međutim, to je vidio Zamanjin nadglednik, zvani zapostata. Kad je žena s bremenom drva i košićem grožđa krenula kući, presreo je i upitao otkud joj grožđe. Iskreno mu je odgovorila da ga je ubrala u vinogradu. Uzme košić, istrese i gazi grožđe i još je išamara. Žena plačući ponese drva kući, a on ostane ležati pod kruškom.

Na putu je ubrzo susreo njezin djever, mlađi neoženjeni brat njezina supruga, pa vidjevši je u suzama upita što joj se dogodilo. Ona mu ukratko ispriča. Djever se vrati doma, uze pušku i krene prema mjestu gdje je ležao nadglednik. Iz daljega opali i pogodi ga. Nadglednik jaukne, nešto od bola, a nešto od straha. Preživio je, ali više nikad nije bio nadglednik.

Novaković ode doma, ostavi pušku, uze što je mogao sa sobom ponijeti novaca i hrane i nestade.

Kasnije su saznali da je najprije otišao na neki otok, a kasnije na Pelješac. Moglo bi se lako zaključiti da je to bio naš predak Stari Novaković jer u doba Zamanja Novakovići dolaze i u Dobranje u Župi Gradac u Zažablju.

Aguirre · **Pridružen/a:** 30 ožu 2010, 05:59 **Postovi:** 139

Gospodine Pavo, možete li napisat nešto o prezimenu Čičak sa Kupresa, selo Odžak.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Aguirre je napisao/la:

Gospodine Pavo, možete li napisat nešto o prezimenu Čičak sa Kupresa, selo Odžak.

Uputit ću Vas na beta verziju portala, koja je baš pregled općine Kupres. http://www.korijeni.com/test/test.htm

Aguirre · **Pridružen/a:** 30 ožu 2010, 05:59 **Postovi:** 139

Pavo B. je napisao/la:

Aguirre je napisao/la:

Gospodine Pavo, možete li napisat nešto o prezimenu Čičak sa Kupresa, selo Odžak.

Uputit ću Vas na beta verziju portala, koja je baš pregled općine Kupres. http://www.korijeni.com/test/test.htm

Hvala!

max soldo

Pavo B. je napisao/la:

Aguirre je napisao/la:

Gospodine Pavo, možete li napisat nešto o prezimenu Čičak sa Kupresa, selo Odžak.

Uputit ću Vas na beta verziju portala, koja je baš pregled općine Kupres. http://www.korijeni.com/test/test.htm

Pavo, sta imas za Jukica? Selo Otok, opcina Sinj.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

max soldo je napisao/la:

Pavo, sta imas za Jukica? Selo Otok, opcina Sinj.

Jukići su kompliciran rod. Živjeli su u tursko vrijeme(znači prije 1687.) i na sinjskom i na livanjskom području, pa nije lako uvijek odrediti za svaku granu roda točno porijeklo, pošto je u zadnjih 300 godina bilo dosta seljakanja u oba pravca. Iz mletačkih dokumenata se pouzdano zna da je jedno domaćinstvo Jukića s Bitelića živjelo u selu i za vrijeme Turaka, i nisu otišli nakon oslobođenja. Prema tome, ti Jukići spadaju među rijetke "starosjedioce" u Sinjskoj krajini. Čini se da su i otočki Jukići porijeklom od njih, a ne od neke doseljene grane s Livanjskog polja. Tako bar tvrdi Ante Ivanković na osnovu svojih istraživanja porijekla stanovništva tog kraja.

sioux111

Gospon Pavo, nedavna rasprava u nekom društvu me nagnala da upitam ovo.... Što nam možeš reći o porijeklu stanovništva Lašvanske doline. Ovdje mislim na Hrvate-katolike ali i Muslimane i Srbe-pravoslavce (ove naravno iz njihovi sela na Vlašiću i tim prostorima)
Tko je kad došeljavao i tko je da tako kažem stariji na ovim prostorima ili pak svi današnji rodovi ovdje iz sve tri etnonacije nisu starije od 200 godina?... Živo sam zainteresiran za odgovor

Jednostavno fascinirame vaša objektivnost i preciznost- pa sad što god imaš ili znaš napiši ili uputi na literaturu -

Puno Hvala i puno pozzz iz LD

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

sioux111 je napisao/la:

Gospon Pavo, nedavna rasprava u nekom društvu me nagnala da upitam ovo.... Što nam možeš reći o porijeklu stanovništva Lašvanske doline. Ovdje mislim na Hrvate-katolike ali i Muslimane i Srbe-pravoslavce (ove naravno iz njihovi sela na Vlašiću i tim prostorima)
Tko je kad došeljavao i tko je da tako kažem stariji na ovim prostorima ili pak svi današnji rodovi ovdje iz sve tri etnonacije nisu starije od 200 godina?... Živo sam zainteresiran za odgovor

Jednostavno fascinirame vaša objektivnost i preciznost- pa sad što god imaš ili znaš napiši ili uputi na literaturu -

Puno Hvala i puno pozzz iz LD

Sve zavisi kako se na stvari gleda.

Većina rodova sva tri naroda su skorašnji doseljenici. Pod skorašnji mislim zadnjih 200-250 godina, naravno.

Padom pod Turke jedan dio kršćanskog stanovništva prelazi na islam, dok jedan dio ostaje pri katoličkoj vjeri. I jedni i drugi su se dijelom održali do danas, ali je doseljeno mnogo više naroda. Među muslimanima ima starijih begovskih obitelji, uglavnom u samom gradu. Takvi su recimo Agačevići, koji su vremenom osiromašili i postali obrtnici. Među obiteljima koje su duže zadržale moć i zemlju su Gluhbegovići i Topalbegovići. No, s druge strane, mnogo begovskih obitelji je doseljeno iz drugih krajeva. Tu spadaju Miralemi, Kukavičići, Hafizadići, Teskeredžići. Ove obitelji su uglavnom došle iz okolnih krajeva...Duvno, Jajce, Skoplje, itd.

Kod katolika je slična priča. Znamo da je nešto katolika ostalo u tom kraju, jer recimo 1630. godine skradinski biskup fra Tomo Ivković navodi da je u župi Lašva krizmao oko 300 ljudi. Za poredbu, u župi Dobretići je krizmao oko 150. S obzirom da su Dobretići planinski kraj, a još k tome ne tako velik, onda se može reći da u župi Lašva nije bilo mnogo katolika. 1675. godine fra Nikola Olovčić navodi da je u Lašvi oko 870 katolika. To se podudara s brojkama iz 1630., ako uzmemo u obzir da su krizmani samo oni iznad 12-13 godina, kao i prirodni rast stanovništva. Nakon ovog izvještaja fra Nikole, imamo velike ratove 1684-1717. u kojim Turska gubi mnogo teritorija, a u Bosni i Hercegovini se događa pravi egzodus katolika. Imavši to na umu, zanimljivo je da je broj katolika u župi Lašva 1737. godine skočio na 1973. 1743. će pak glasiti 2379, a samo 25 godina kasnije skočiti na 3372.

Čini se da ratovi krajem XVII i početkom XVIII stoljeća nisu imali tako katastrofalne poslijedice po katolike u Lašvi, kao što su imali za one bliže granicama. Već 1777. godine broj katolika se opet penje na 4741, da bi do 1855. župa već bila toliko velika da je morala biti podijeljena na 4 dijela. Ta četiri dijela su zajedno imala 12200 katolika.

Radi se očito o porastu koji se ne može objasniti prirodnim prirastom. U manje od 200 godina, katoličko stanovništvo župe Lašva je naraslo gotovo 15 puta. Radi se jednostavno o dolasku velikog broja ljudi iz južnijih, dinarskih krajeva. To se dogodilo jer se broj muslimana smanjio iz raznih razloga. U svakom slučaju, ostalo je prazne zemlje koje su se dokopali begovi, kojim naravno nije bilo ni na kraj pameti ponovno naseljavati muslimanske seljake, već su dovodili kmetove. U slučaju doline Lašve, skoro isključivo katolike. Turski porezni defter za nahiju Lašva iz 1604. godine pokazuje da je u njoj u to vrijeme bilo oko 3000 domova, od kojih je samo 130 bilo nemuslimanskih. Znači, samo 4%(da, četiri posto, nije greška) stanovništva su bili nemuslimani(vjerojatno gotovo svi katolici). Dva i po stoljeća kasnije, u trenutko kad Austrija dolazi u Bosnu, u kotaru Travnik(koja je tad uključivao i Zenicu, koja je 1604. činila nahiju Brod) je 33% katolika.

Muslimane su rastjerali begovi, pomorila kuga, istrijebili ratovi, itd. Kao ilustraciju stanja iz 1604. godine, selo Guča Gora koje je u XIX stoljeću bilo potpuno katoličko, je 1604. imalo 103 muslimanske kuće i 12 nemuslimanskih.

Pravoslavno stanovništvo je isto tako imalo nekoliko slojeva. Još početkom XVI stoljeća Turci naseljavaju stočare iz Crne Gore i jugoistočnih krajeva Hercegovine na područje srednje Bosne. Kako su Ugri to 1526. držali Jajce, to je tad u stvari bila granica pa su oni dovedeni kao graničari. Kako se granica pomjerala, tako su se i oni pomjerali s Turcima, ali nešto ih je i ostalo. Pravoslavno stanovništvo na samom Vlašiću, znači Šišava, Vitovlje i ta sela, je sigurno jako staro i vjerojatno je njegova jezgra tu već 500 godina. Malobrojno stanovništvo uz samu Lašvu je novijeg porijekla, kao i katolici.

Dakle, u biti su jezgre sva tri naroda tu već od neke 1500. godine, ali je novije doseljeničko stanovništvu tu jezgru u biti preplavilo.

iprodano · **Pridružen/a:** 14 vel 2012, 23:16 **Postovi:** 264

Poštovani Pavo B.,
kopirati ću takst koji sam vam poslao i na pp, pa ako imate kakvih podataka molio bih vas odgovor:

"Poštovani,
vidim da ste upućeni u povijest prezimena pa me zanima ako imate kakve podatke za prezime Prodanović (Hrvati, katolici), Osijek, Hrvatska.
Unaprijed hvala i lijep pozdrav."

Hongi Hika · **Pridružen/a:** 17 vel 2012, 12:26 **Postovi:** 22

za one koji istrazuju rodoslovlja,ovaj vikend ancestry.com daje besplatan uvid u americki cenzus iz 1930...

IvanB · **Pridružen/a:** 18 vel 2012, 11:24 **Postovi:** 2

Štovani gospon Pavo,

Interesira me za prezime Bagarić s područja Kiseljaka (Brestovsko)? U obitelji se njeguje priča da su "od Sarajeva", iako se čini da je Duvno središte svima Bagarićima.

Prema popisu biskupa Dragićevića, ima ih i u Sarajevu i na Duvnu.

Unaprijed hvala!

marck · **Pridružen/a:** 18 vel 2012, 19:51 **Postovi:** 2

Da li postoje info za prezime Ćorić u Bjelavicima kod Kaknja su mi trenutno baka i djed i tamo je djedova djedovina sto, pretpostavljam znaci da su i stariji preci otamo... a nisam bas imao prilike pitati svoje, stovise ni oni nemaju bas konkretnih info...

kure1 · **Pridružen/a:** 05 sij 2012, 20:40 **Postovi:** 8

Pavo.B opet ja jel bi mi mogo mozda tu metit onak ko zadnje dvije knjige jednu knjigu ak je imas ili nez kako ti to nades knjiga se zove : MIRKO MARKOVIĆ,
Slavonija – Povijest naselja i
podrijetlo stanovništva
Ako bi htio naravno ako ti se neda nema veze....

fagus s.

marck je napisao/la:

Da li postoje info za prezime Ćorić u Bjelavicima kod Kaknja su mi trenutno baka i djed i tamo je djedova djedovina sto, pretpostavljam znaci da su i stariji preci otamo... a nisam bas imao prilike pitati svoje, stovise ni oni nemaju bas konkretnih info...

Kako bilježi Milenko S. Filipović, koji za školskih praznika posjećuje nekadašnju Visočku nahiju (u vremenu od 1922. do 1927.), u selu Bjelavići, u srednjem selu nalazi 2 kuće Ćorića i u donjem selu 2 kuće Ćorića (u gornjem selu (Marići) nije bilo tog roda).
Bilježi da su isti nepoznatog porjekla.

Nadalje, u Šepercima (dio današnjih Poljana) nalazi 7 kuća Ćorića i kazivanje, kako su bila četiri brata Ćorića, i sva četiri su hodala po najmu, pa jedan ostao u Bjelavićima, jedan u Vodarićima (od njega su Tunjići), a dva se nalaze u Šepercima, pošto su ih prethodno iskrčili.
Isti ne znaju iz kojeg su kraja starinom.

Zatim, u Gornjoj Lipnici (zvana Lipnica katolička) u Babajićima (jedno od tri sela unutar naselja Gornja Lipnica (pored Šimića i Marjanovića)) nalazi 1 kuću Ćorića koji su doselili iz Bjelavića unazad 50 godina.

Biskupski popis iz 1743. govori sljedeće:
Vodarići (stariji, djeca; ukupno):
Chiorich Joannes (6,2; 8),
Chiorich Thomas (3,0; 3).

Potočani, Vareš:
Chorich Michael (2,1; 3).

Biskupski popis 1768.:
Poljani:
Chiorich Antonius (2,0; 2),
Chiorich Joannes (8,2; 10).

Ratanj:
Chorich Paulus (4,0; 4).

...dok se ne pojavi šef Pavo, toliko od mene (koliko znam).
Pozdrav od Aljinćanina.

marck · **Pridružen/a:** 18 vel 2012, 19:51 **Postovi:** 2

hvala majstore, puno srece i zdravlja...
upoznao sam neke od ovih corica ali mi nisu u rodu... a saznao sam da su mi preci (Corici) bili na tom podrucju i prije navale Turaka... sad ne znam gdje to provjeriti tocno... ali polako cu traziti dalje...
svejedno hvala najlijepsa, lijep pozdrav i sretno :)

fagus s.

marck je napisao/la:

hvala majstore, puno srece i zdravlja...
upoznao sam neke od ovih corica ali mi nisu u rodu... a saznao sam da su mi preci (Corici) bili na tom podrucju i prije navale Turaka... sad ne znam gdje to provjeriti tocno... ali polako cu traziti dalje...
svejedno hvala najlijepsa, lijep pozdrav i sretno :)

Ništa za to.
Red je pomoći. Bila mi je, ujedno, i čast. Imam rodbine Ćorića, u Poljanima.
Nikad neću zaboraviti lik Lucije Ćorić, starice u kasnim šezdesetim godinama života, u narodnoj nošnji ("bjelije aljina") i savjet mome tati, 13.6.1993., nemoj, veli, stajat', djecu i ženu, i brže za Vareš.
Ovo je spomen i na nju.
Za daljnu potragu, za podrijetlo, adresa je: matica krštenih župe Sutjeska 1641.-1727. Usput rečeno, to je najstarija matica u BiH. A, i starija od bilo koje u Hrvatskoj, sjeverno od Save - kako me izvjesti šef Pavo. Najstarija matica sa zagrebačkog područja je 9 godina mlađa od Sutješke (vareška matica krštenih (1648.); komušanska matica krštenih (1708.)).
...vidimo se u našem stolnom mjestu, podno banskih/kraljevskih dvora, u KS... nekad.
Pozdrav!

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

IvanB je napisao/la:

Štovani gospon Pavo,

Interesira me za prezime Bagarić s područja Kiseljaka (Brestovsko)? U obitelji se njeguje priča da su "od Sarajeva", iako se čini da je Duvno središte svima Bagarićima.

Prema popisu biskupa Dragićevića, ima ih i u Sarajevu i na Duvnu.

Unaprijed hvala!

Ovo je vrlo zanimljivo pitanje i o ovom se u "stručnoj" literaturi dosta pisalo. Naime, Bagarići s Duvna isto tako imaju tradiciju da su došli od Sarajeva. Dosadašnji istraživači porijekla stanovništva duvanjskog kraja(Ante Ivanković, fra Robert Jolić) su odbacivali tu tradiciju, ali napominjali da je "zanimljivo" da se Bagarići pojavljuju u Sarajevu na oba biskupska popisa.

Ja bih osobno rekao da to nije "zanimljivo," već gotovo siguran dokaz da ima nešto u tradiciji. Koliko god se pravac migracija činio nevjerojatnim, važno je i napomenuti da na Duvnu postoji selo Sarajlije koje je očito moralo dobiti ime po doseljenicima iz Sarajeva. Ne mora značiti da ime sela ima veze s Bagarićima, ali nam pokazuje da je itekako bilo migracija na Duvno iz sarajevskog kraja.

Isto tako važno za napomenuti je da je katoličko stanovništvo Sarajeva(samog grada) bilo vrlo promjenjivo. Tu se radilo većinom o trgovcima, obrtnicima i drugim ljudima koji nisu uvijek ostavljali dublji trag. Kad uporedimo popis 1743. i popis 1768. godine, možemo vidjeti da su samo dva prezimena na oba popisa. Jedno je Marjanović, drugo je Bagarić. Marjanovića je obje godine jedna kuća, s tim da se 1768. godine radi o udovici. Bagarića je 1743. jedna kuća a 1768. godine četiri kuće. Iz ovog se čini da su Bagarići rod koji ima malo dublje korijene u Sarajevu.

U svakom slučaju, čini se vjerojatnijom teza da su Bagarići na Duvno i u Lepenicu došli iz Sarajeva, nego neka druga teorija. Ostaje samo pitanje postoji li kakav raniji spomen(od ovog 1743.) Bagarića u Sarajevu. Ne znam ništa glede matica stare župe Sarajevo i njihova moguća stanja. Možda bi neke informacije moglo biti u knjizi Andrije Nikića "Katolici u Sarajevu do "Katolici u Sarajevu do 1918."

HercegBosna.org

Porijeklo prezimena i rodova

Online