HercegBosna.org

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

fagus s. je napisao/la:

[
...dok se ne pojavi šef Pavo, toliko od mene (koliko znam).
Pozdrav od Aljinćanina.

Na ovo nemam puno dodati. :palacgore2

Samo ću reći da sam našao da se u vareškim maticama između 1643.(ja sam par puta na ovoj temi krivo napisao da vareške matice počinju 1648.) do 1747. spominje jedno krštenje djeteta s prezimenom Ćorić. Nemam podatke za mjesto odakle su roditelji, ali moglo bi se raditi o sutiškim Ćorićima. Ovo tvrdim s obzirom da u selima oko Vareša nema Ćorića, a da ih je bilo, kršteno bi bilo valjda više djece od jednog u ovih 100 godina. Otac tog jednog djeteta je skoro sigurno doseljenik u grad.

IvanB · **Pridružen/a:** 18 vel 2012, 11:24 **Postovi:** 2

Pavo B. je napisao/la:

IvanB je napisao/la:

Štovani gospon Pavo,

Interesira me za prezime Bagarić s područja Kiseljaka (Brestovsko)? U obitelji se njeguje priča da su "od Sarajeva", iako se čini da je Duvno središte svima Bagarićima.

Prema popisu biskupa Dragićevića, ima ih i u Sarajevu i na Duvnu.

Unaprijed hvala!

Ovo je vrlo zanimljivo pitanje i o ovom se u "stručnoj" literaturi dosta pisalo. Naime, Bagarići s Duvna isto tako imaju tradiciju da su došli od Sarajeva. Dosadašnji istraživači porijekla stanovništva duvanjskog kraja(Ante Ivanković, fra Robert Jolić) su odbacivali tu tradiciju, ali napominjali da je "zanimljivo" da se Bagarići pojavljuju u Sarajevu na oba biskupska popisa.

Ja bih osobno rekao da to nije "zanimljivo," već gotovo siguran dokaz da ima nešto u tradiciji. Koliko god se pravac migracija činio nevjerojatnim, važno je i napomenuti da na Duvnu postoji selo Sarajlije koje je očito moralo dobiti ime po doseljenicima iz Sarajeva. Ne mora značiti da ime sela ima veze s Bagarićima, ali nam pokazuje da je itekako bilo migracija na Duvno iz sarajevskog kraja.

Isto tako važno za napomenuti je da je katoličko stanovništvo Sarajeva(samog grada) bilo vrlo promjenjivo. Tu se radilo većinom o trgovcima, obrtnicima i drugim ljudima koji nisu uvijek ostavljali dublji trag. Kad uporedimo popis 1743. i popis 1768. godine, možemo vidjeti da su samo dva prezimena na oba popisa. Jedno je Marjanović, drugo je Bagarić. Marjanovića je obje godine jedna kuća, s tim da se 1768. godine radi o udovici. Bagarića je 1743. jedna kuća a 1768. godine četiri kuće. Iz ovog se čini da su Bagarići rod koji ima malo dublje korijene u Sarajevu.

U svakom slučaju, čini se vjerojatnijom teza da su Bagarići na Duvno i u Lepenicu došli iz Sarajeva, nego neka druga teorija. Ostaje samo pitanje postoji li kakav raniji spomen(od ovog 1743.) Bagarića u Sarajevu. Ne znam ništa glede matica stare župe Sarajevo i njihova moguća stanja. Možda bi neke informacije moglo biti u knjizi Andrije Nikića "Katolici u Sarajevu do "Katolici u Sarajevu do 1918."

Hvala mnogo na stručnom odgovoru. :palacgore2

Teze su slične mojim pretpostavkama.

Puno pozdrava!

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Kolega Zrikavac bi trebao naučiti da ako mi pošalje PM i kaže da mu odgovorim preko PM-a, onda se podrazumijeva da ne isključi primanje PM-a jer mu onda ne mogu poslati. :zubati

Stoga, poruka koja je trebala biti privatna ide ovdje, javno.

Citat:

Pa ja sam već pisao o Boškoviću na temi o Tadićevoj izjavi, ali se ona izgubila u moru prepucavanja, psovki i drugih pizdarija.

Uglavnom, Boškovića danas nema u Orahovu Dolu jer su nekad početkom XIX stoljeća se podijelili na Kristiće i Tomičiće. Nisam siguran kad se točno zadnji put spominju u maticama pod prezimenom Bošković, jer matice župa Ravno i Trebinja još nemam. No, prezime su zadržali Boškovići koji su iselili na stolačko područje, u Crnićima, Aladinićima i Pješivcu. Oni su potomci Mate Boškovića koji se spominje u Crnićima na popisu duša 1792. On ili njegov otac je doselio iz Orahova Dola sredinom XVIII stoljeća.

Spomeni Boškovića na području zapadnog dijela Popova su jako stari. U maticama umrlih u Dubrovniku se spominje smrt Marka Boškovića rodom iz Orahova Dola 1642. Taj Marko je imao oko 60 godina, pa je mogao biti rođen oko 1580. U Ravnom je župnik oko 1615. godine neki Marko Bošković, vjerojatno iz Orahova Dola. Na staroj crkvi Rođenja Djevice Marije u Ravnom je bio natpis iz 1579. godine koji navodi da je jedan od donatora za izgradnju crkve bio neki Bošković. Boškovići su dakle u Popovu još sredinom XVI stoljeća, i očito su katolici.

Posuški Zirdumi su odselili u Posavinu. To se moralo dogoditi između 1743. i 1768. godine, jer se 1743. godine u Rastovači spominje domaćinstvo Ive Zirduma, a 1768. godine Zirduma više nema u selu. Matice župe Velika kod Dervente nam potvrđuju migraciju, jer se 1766. bilježi vjenčanje Jakova Zirduma(najvjerojatnije sin ovog Ive, a možda i unuk). Za Jakova izričito piše da je došao iz Rastovače.

Šušnjari su na posuško područje došli iz okolice Imotskog krajem XVIII stoljeća. U Poljici kod Imotskog se spominju 1725. Fra Vjeko Vrčić u svojoj knjizi "Plemena Imotske Krajine" misli da su 1718. kad je oslobođena Imotska Krajina došli iz okolice Širokog Brijega jer se tamo spominju na popisu katolika 1743.

Crnogorci se u Čitluku kod Posušja pojavljuju 1743. godine, a nije poznato kako su se ranije prezivali. Mogli bi biti iz Crne Gore, ali i iz bilo kojeg drugog mjesta s tim imenom. Na Pelješcu recimo postoji Crna Gora. Jedan zaseok sela Prisade kod Doboja se zove Crna Gora. Crnogorci u Usori su iz tog zaseoka i po njemu se prezivaju.

pagan · **Pridružen/a:** 24 ruj 2010, 23:57 **Postovi:** 2541

Cijenjeni Pavo

zanima me sljedece, naravno ako ste upoznati

Šušnjari iz sjeverozapadne bosne, postoji i mjesto Šušnjari kod sanskog mosta, dali su oni u ikakvom srodstvu
sa hercegovackim Šušnjarima?

Navedeni Šušnjari su danas srbi, pa me zanma dali je moguc prelazak na pravoslavlje kod doticnih

mosugnio · **Pridružen/a:** 31 sij 2012, 02:32 **Postovi:** 23

Pavo, hvala za vrlo lijep presjek kretanja udjela stanovništva u Lašvanskoj dolini.

Pavo B. je napisao/la:

..... Znači, samo 4%(da, četiri posto, nije greška) stanovništva su bili nemuslimani(vjerojatno gotovo svi katolici). Dva i po stoljeća kasnije, u trenutko kad Austrija dolazi u Bosnu, u kotaru Travnik(koja je tad uključivao i Zenicu, koja je 1604. činila nahiju Brod) je 33% katolika.....

Ako se iz Popisa 1879 uklone podaci za Zenicu i mjesta oko Zenice, dobije se čak 45% katolika na području Travnika (Travnik, Novi Travnik, Vitez, Turbe) i otprilike sličan postotak muslimana.

cakara

Pavle ;)

pita me jedan moj, za prezime Alanžak...sta bi moglo znacit, od cega se tvori?? :biceovodobro

max soldo

cakara je napisao/la:

Pavle ;)

pita me jedan moj, za prezime Alanžak...sta bi moglo znacit, od cega se tvori?? :biceovodobro

To meni zvuci Francuski: Alain-Jacques

cakara

zajebo sam se; AlanDŽak...nisam mogo ispravit, nesto nije funkcionirala opcija uredi

ko ce ga znat...cito sam Travnicku kroniku, puna Francuza...a mi i Travnik, svako s jedne strane brada :zubati

džak znaci vreca

nevenb · **Pridružen/a:** 10 ruj 2011, 23:42 **Postovi:** 60

to ti je džak prepun starih alana :zubati

PCM

U Podravini postoji Prnjavor, Stari i Novi Bošnjani

Bi li šta o tome znao Pavo , s obzirom na nazivlje jasno je odakle su

fagus s.

cakara je napisao/la:

... AlanDŽak...nisam mogo ispravit, nesto nije funkcionirala opcija uredi

ko ce ga znat...cito sam Travnicku kroniku, puna Francuza...a mi i Travnik, svako s jedne strane brada :zubati

džak znaci vreca

Možda će sljedeći pojmovi i značenja biti od pomoći pri rješenju zagonetke: Alandžak.

Alani su bili iranski nomadski narod sarmatskog podrijetla koji su, za vrijeme seobe naroda, došli do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti.
Kako pišu Relja Novaković u svom djelu "Još o poreklu Srba" (Beograd, 1992.) i Miodrag Milanović u "Srpski stari vek" (Beograd, 2008.), Srbi i Hrvati su bili alanska plemena.
Prema njihovim tvrdnjama Srbi i Hrvati su prvobitno živjeli sjeverno od Kavkaza, odakle su se u doba hunske najezde preselili u srednju Europu, gdje su se s vremenom stopili sa Slavenima, kojima su ostavili svoje ime (Iranska teorija o podrijetlu Srba i Iranska teorija o podrijetlu Hrvata).

Imena kao što su Alan, Alain, Alanus, Alanis, prezime FitzAlan kao i imena naselja (Allainville ili Allaincourt) još i danas svjedoče o nekadašnjem prisustvu Alana u Zapadnoj Europi, posebno u Britaniji i Francuskoj. Sporno je podrijetlo imena španjolske provincije Katalonije, za koju neki smatraju da je gotsko-alansko. Na Kavkazu postoji prolaz sa imenom Darijal, od perzijskih reči dar-i Alan, što znači "kapija Alana". Ovuda je ovaj nomadski narod često prolazio na svojim pljačkaškim pohodima.

Nadalje, riječ aladža (tur.-pers.) < alaca (ala-ca) šaren, šarenkast //nastalo od riječi ala (tur.) + tur. sufiks -ca (< pers. -ca). Sufiks -ca dodan pridjevu koji označava boju, a odgovara našen nastavku -kast.//

Ima još jedan turcizam, a to je aladžak - potraživanje od dužnika; ono što se ima primiti.

nevenb · **Pridružen/a:** 10 ruj 2011, 23:42 **Postovi:** 60

Da samo nadopunim, današnji Oseti na Kavkazu se smatraju za potomke Alana - famozna Južna Osetija u Gruziji i Sjeverna Osetija u Rusiji (glavni grad Sj. Osetije je Vladikavkaz, imaju nogometni klub "Alania", prva ruska liga)

cakara

mislim da nema veze sa tim iranskim cobanima vec sa ota dva turska izraza

zahvaljujem na iscrpnoj analizi :zivili

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 19:53 **Postovi:** 122

joj, a moji geni bas otamo... najveca koncentracija u danasnjoj inguseciji..... :-)

kure1 · **Pridružen/a:** 05 sij 2012, 20:40 **Postovi:** 8

Pavo.B opet ja jel bi mi mogo mozda tu metit onak ko zadnje dvije knjige jednu knjigu ak je imas ili nez kako ti to nades knjiga se zove : MIRKO MARKOVIĆ,
Slavonija – Povijest naselja i
podrijetlo stanovništva
Ako bi htio naravno ako ti se neda nema veze....
Vec sam je napiso pa da ponovim mozda nisi vidio....ili nisi naso ako mozes odg ..molimte...

cakara

http://www.scribd.com/doc/44987478/Mirk ... anovnistva

kuronja, evo na...navali...mislim da ne mores skinit ako ne platis, al eto barem mores citat :)

nick73 · **Pridružen/a:** 24 vel 2012, 23:09 **Postovi:** 1

Pozdrav
Može li kakva informacija za prezime Čelebić selo Turić općina Gradačac.
Ako ovo šta pomaže.
"Turić, 30.07.1786. Ja fra Toma iz Tuzle, kapelan, krsti dijete rođeno 22.07. 1786. od zakonitih i katolickih roditelja Mate Čelebića iz Turića i Ane Bošnjakovic iz Boošnja, kome dadoh ime Grgo. Kum je bio Petar Augustinović iz Turića"
Hvala!

cakara

dok jos nismo odmakeli od tog prezimena...

prvi taksist Vukovara upravo Alandžak, moj Pougarac :zubati

http://www.vukovarske-novine.com/vijest.php?id=7151

Vii · **Pridružen/a:** 11 stu 2011, 15:14 **Postovi:** 3428

Gospodin Pavo B., ako može nešto o prezimenu Struhar?
Unaprijed hvala. :001_smile

kure1 · **Pridružen/a:** 05 sij 2012, 20:40 **Postovi:** 8

Cakara hvala ti jako.Nemoze se skinit ali pokusavam procitat ovako ide i neida ali svejedno havala....

Ercegbuosna · **Pridružen/a:** 04 vel 2012, 03:14 **Postovi:** 4

Gospodine Pavo B., ako može nešto o podrijetlu ovoga čovjeka (ili tog prezimena tog kraja) :

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stojan_Vu% ... 7evi%C4%87

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

nick73 je napisao/la:

Pozdrav
Može li kakva informacija za prezime Čelebić selo Turić općina Gradačac.
Ako ovo šta pomaže.
"Turić, 30.07.1786. Ja fra Toma iz Tuzle, kapelan, krsti dijete rođeno 22.07. 1786. od zakonitih i katolickih roditelja Mate Čelebića iz Turića i Ane Bošnjakovic iz Boošnja, kome dadoh ime Grgo. Kum je bio Petar Augustinović iz Turića"
Hvala!

Čelebići se spominju i na popisu 1743. i na popisu 1768. godine. U Turiću se 1743. godine spominje "Joannes Çelebia" kao glava domaćinstva od 9 članova, a 1768. godine se u istom selu spominje "Gregorius Çelebich" kao glava domaćinstva od 8 članova. Kako stariji izvori ne postoje, nije moguće pratiti Čelebiće iz Turića dalje u prošlost.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Vii je napisao/la:

Gospodin Pavo B., ako može nešto o prezimenu Struhar?
Unaprijed hvala. :001_smile

Iz kojeg kraja?

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Ercegbuosna je napisao/la:

Gospodine Pavo B., ako može nešto o podrijetlu ovoga čovjeka (ili tog prezimena tog kraja) :

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stojan_Vu% ... 7evi%C4%87

Wikipedija, kao što je to često slučaj, pogađa blizu, ali ne "u sridu."

Piše da je Stojan rođen u Turkovićima u Hercegovini. Kao prvo, Turkovići nisu samostalno naselje već su u katastarskom smislu samo zaseok sela Trebimlje. Kao drugo, Stojan nije iz Turkovića već iz susjednog zaseoka Pećina.

Ovako to izgleda na karti: http://img822.imageshack.us/img822/4936/84694875.png

Matice župe Popovo počinju 1710. godine, i vrlo rano se spominje neka Ivana Vučićević iz Pećine kao kuma nekim krštenicima. Prvi upis krštenika s tim prezimenom je 1737. godine, ali se već oko 1720. spominju pod prezimenom Vučić. Neki od upisa ih navode i kao Vu(j)ičiće. Nema navoda nekog starijeg prezimena ovog roda. U dubrovačkim maticama se još 1657. godine spominje vjenčanje Vuka Vučićevića iz Poljica u Popovu, ali Poljice su malo podalje od Trebimlje, pa nije sigurno da se radi o istom rodu.

Marko Blažanović · **Pridružen/a:** 28 vel 2012, 15:47 **Postovi:** 1

znaš li šta o prezimenu Blažanović iz Bosanskog Šamca?

HercegBosna.org

Porijeklo prezimena i rodova

Online