Zanima me podrijetlo prezimena Katava i Batista.Ta prezimena su dosta cesta u Srednjoj Bosni(mislim da su najvise rasprostranjena na podrucju Busovace) a meni zvuce nekako strano.Ima li mozda kakvih saznanja jesu li stvarno strana i kako su stigla u Bosnu?

e sad da te vidim...

Ćavari s Ćavarova stana, Tomislavgrad.

neću, neću, nisan lud, ima vas puno... čak i za čaka!

Da li nesto znate o porijeklu prezimena Maric cuo sam da je porijeklo prezimena u popovu polju u Hercegovini dole je stara verzija i moja verzija grb-a Marica.

Prezime Gelo u livanjskom polju je nastalo od Marić..... ako te to zanima... :-)

vrlo zanimljiv clanak:
http://www.rodoslovlje.hr/istaknuta-vij ... -dalmacije

Nisu svi Marići istog porijekla niti unutar jedne vjere, a kamo li općenito. Morao bih znati o kojem točno selu se radi.

A grb nijedna obitelj u BiH nije imala 1671.

Prvo ću se osvrnuti na slike i reći da nema ništa kao dobre sise. Da ne znam kakve druge atribute cura ima, ako ima male sise, odmah rejting pada. Da mi se diraju male sise, stavio bih sebi ruku pod majicu.

No, vratimo se Ćavarima. Duvanjski Ćavari su svi porijeklom iz Kazagica. U tom selu ih bilježi biskupski popis 1743. godine. U stvari, bilježi ih u Grabovici jer su pod Grabovicom upisana i okolna sela kao što je Kazaginac. Problem daljeg porijekla Ćavara nije potpuno razjašnjen. Starije prezime im je Vidošević, što znamo iz matica ali i iz tradicije. Matica im je Gostuša kod Širokog. Po tradiciji su doselili iz Bosne. 1743. Vidoševića ima samo u Lašvi i oko Livna. Livno je Bosna, a u Livanjskoj župi u isto vrijeme ima i Ćavara, ali ne znam baš koliko bih rekao da je vjerojatan pravac migracija Livno-Gostuša. Iz nekih podataka, čini mi se da bi Rama mogla biti to mjesto u Bosni odakle su došli, no nemam čvrstih dokaza.

U biti, nema nikakvih dokaza ni da su Ćavari s Livna/Duvna u vezi s ovim iz Gostuše. Jednostavno se tako smatra zbog istovjetnog, a rijetkog prezimena. Ćavari s Livna/Duvna nemaju ni tradiciju da su se prezivali Vidošević, niti se to prezime sreće u maticama kao vezano za Ćavare.

Koliko god neobično zvučalo prezime Ćavar, nije nemoguće da u stvari livanjski/duvanjski Ćavari nemaju veze s ovim iz Gostuše. Na jednom od pravoslavnih groblja u Mostaru postoji grob nekog Petra Ćavarine iz 1710. Kod Sokoca postoji selo Ćavarine koje je danas pravoslavno, ali današnje stanovništvo ima tradiciju da su u selu nekad živjeli muslimani s prezimenom Ćavarina po kojim se selo i zove. Ante Ivanković misli da je prezime možda nastalo od nadimka Ćavo za ime Slavko, no to ne drži vodu jer ime Slavko je relativno novo i prije 300 godina ga nije bilo ni među katolicima ni među pravoslavnim. Milan Nosić, s druge strane nudi etimologiju od riječi ciavarro, koja na talijanskom označava ovna koji je star godinu dana.

Što god prezime značilo, očito je riječ ćavar bila u dovoljno čestoj uporabi prije kojih 300 godina, a do danas je očito nestala iz jezika.

Ovo i mene zanima... bilo je Batisti u Studencima, opć. Tesli.

Pitanje za vas koji znate o prezimenima (da ne napišem Pavo ), mene zanimaju prezimena koja se pojavljuju i kod Hrvata i kod Bošnjaka na pr.: Sušić, Filipović, Šeta; ima more prezimena.

Da li ima smisla cijelu temu tome posvetit?

Ko je tu od koga nastajao...

Jednom smo se ovlaš toga dotakli a mislim kako je tema jako zanimljiva...

Vrijeme masovnog prelaska na islam u Bosni i vrijeme nastanka većine današnjih prezimena se ne podudaraju. Današnja prezimena su u najvećoj mjeri nastala od XVII stoljeća naovamo, a islamizacija je poslije XVI stoljeća čisto individualna.

Treba imati na umu da prezimena ne znače uvijek porijeklo od osobe tog imena. Hrvati Mustapići, Alilovići, Asanovići nemaju pretke koji su bili muslimani. Čak što više, za Aliloviće znamo da su se ranije prezivali Alerić i možda Vlastelinović, Mustapići su se vjerojatno prezivali Đurđević, a vjerojatno su i Asanovići imali starije prezime. Isto tako, prezimena kao Sušić su česta, jer se radi o tjelesnim osobinama. Isto kao što nisu svi Topalovići nastali od istog hromog pretka, nisu ni svi Sušići od istog čovjeka koji je izgledao "suh."

Čak i za rod kao što su muslimani Filipovići, koji su svi istog porijekla, nije lako odrediti kako su nastali. Najčešća teorija je da je zagrebački kanonik Stjepan Filipović pobjegao na tursku stranu i prešao na islam, no on je navodno to učinio 1573., a prvi begovi Filipovići kod Glamoča se javljaju 1648. Osim toga, oni u to vrijeme imaju dosta posjeda u Dalmaciji, tako da se čini vjerojatnijim da su potomci nekog prebjega iz mletačke Dalmacije. U svakom slučaju, čak i da Filipovići jesu od tog Franje Filipovića, sve se to dogodilo prije 400 godina. Jako je upitno ima li još uvijek kršćanskih rođaka tog Filipovića u Prigorju i prezivaju li se uopće tako.

Dakle, da rezimiram. Masovni prijelaz na islam u Bosni se dogodio tako davno da možemo slobodno reći da su najveća većina identičnih prezimena čisto slučajna.

Postivani gospodine Pavo B., interesira me prezime Božić, mjesto Potočani, općina Odžak, Bosanska Posavina. Unaprijed hvala.

Pavo, hvala na odgovoru. Dakle, ne možemo na osnovu toga svojatat nikoga, mada mi je malo čudno da neki musliman uzme prezime Filipović onako...

no, evo nove intrige, sad naletih na tezu koja vjerojatno nije točna, ali vrijedi provjeriti.

Navodno je ubijeni otac od Vjekoslava Maksa Luburića (Humac, Ljubuški), od strane jugo žandara, crnogorski pravoslavac...

Pa, ajmo malo o tom prezimenu...

Nije nitko uzeo prezime Filipović, već ga je imao prije no što je bio musliman. Razlog što današnji muslimani imaju prezimena iz islamske onomastike nije što su ih mijenjali da bi prikrili svoje porijeklo, već što većina ljudi u BiH nema prezime iz XV stoljeća, već mnogo kasnije. Filipovići su bili krupni begovi, pa je stvar malo drukčija.

A Luburićima je matica Mali Ograđenik kod Čitluka. Tu se spominju 1743. na popisu katolika, a 1714. se spominju u okolici Vrgorca kao izbjeglice iz Hercegovine. U Cetinskoj Krajini se 1444. spominje neki Juraj Luburić, ali on ne mora imati veze s današnjim Luburićima.

Ja sam znao jednu osobu koja se tako preziva, onda je valjda i ona porijeklom iz Bosne. Meni to prezime zvuči španjolski, možda su pokatoličeni španjolski Židovi?

Batiste i Katave nisu stranog porijekla. I jedno i drugo prezime se pojavljuje 1743. na popisu katolika. Stvar je da su odlaskom u srednju Bosnu očito izgubili nastavak -ić. Katavići su starinom Livnjaci ili Ramljaci(zaboravio sam) a Batistići/Batiste su s Duvna. Batistići se čak 1743. bilježe pod prezimenom Baptista.

Ima batista u zenici

Jesu li Batistute u Argentini od ovijeh?

Zanimljiva je ova povezanost Studenca i središnje Bosne. DNK analiza Y kromozoma (koja se kao i prezime nasljeđuje po muškoj liniji) povezuje Jurčeviće iz Studenaca i Jurčeviće iz Viteza.
Ovo je, kolko znam, prva DNK analiza koja je uspješno povezala ove dvi porodice istog prezimena.

Bilo bi zanimljivo vidit slične analize i za druge porodice. Jer prezime možete prominit, ali DNK samo uz pomoć susida.

Nešto slično prezimenu Bošnjak ili Hrvat čini se.

http://www.italythisway.com/places/arti ... istory.php

A opet po ovom od Vidoša, Vidoševića.

http://www.ogorje.net/prezime/cavar/339.html

A opet na latinskom cavar (kavar se čita) je šuplja, španjolskom kopati, dakle Šupljići ili Kopači...

Uh, umori me ovo, nije ti lako Pavo.

Samo, izgleda da se u Hrvata svi vrte na potezu Sinj - Rama, ili u malo širem smislu Kotor - Karlobag.

Chiavar se ne čita kao Ćavar, već kao Kjavar. Ciavar bi bilo Ćavar.

A da su Ćavari iz zapadne Hercegovine bili Vidoševići je neupitno. Još do XX stoljeća srećemo u maticama oblik "Ćavar starije Vidošević."

A što se tiče dinarskog porijekla, to nije slučaj samo s Hrvatima. I Srbi i Bošnjaci imaju isti slučaj. Stanovništvo plodnijih, nizinskih krajeva je podložnije ratovima, bolestima, itd.

mosugnio, ne znam da li mislimo na iste Studence? Ti možda misliš na Studence u Imotskoj krajini, jer na Studencima kod Teslića (Komušina) nema Jurčevića.

mea culpa

mislio sam na studence kod Imotskog

Zanimljivo je da u našim Studencima ima prezimena Pranjić, Mršić koji su također u okolici tih Studenaca u Imotskoj krajini. Također, obiteljska predaje kažu da su ti rodovi došli iz Imotskog odnosno okolice.

A sama imena Studenci nemaju poveznicu i čista su slučajnost, jer se "bosanski" Studenci javljaju već u turskim defterima kao mezra, znači bili su naselje već prije turske okupacije i prije doseljavanja tih stanovnika iz Imotske krajine.

Čitav potez od Knina do Metkovića je oslobođen od Turaka 1689-1717. i naseljen većinom izbjeglicama iz Hercegovine i zapadne Bosne. Vrlo malo stanovništva je ostalo u tim krajevima, što pravoslavnog, što katoličkog.

Venecija je ovaj manjak starijeg stanovništva iskoristila da na novostečenoj teritoriji uvede puno strožu agrarnu politiku nego u krajevima koji nikad nisu bili pod Turcima. Sva zemlja je u biti bila vlasništvo države i država ju je dajala u najam seljacima. Seljak nije moga prodati zemlju, pa čak ni ostaviti naslijednicima osim po muškoj liniji. Bilo je još raznih drugih ograničenja, ali ja nisam kompetentan da opširnije govorim o ekonomiji tih krajeva.

U svakom slučaju, jedan broj izbjeglica iz BiH se vrlo brzo vratio na turski teritorij. Već u zemljišnicima 1692. godine imamo primjere ljudi koji su zemlju dobili samo 3 godine ranije a već su otišli u Tursku. Manjak zemlje u Dalmaciji i stalno komadanje posjeda na muške potomke je dovelo do tog da su ljudi stalno iseljavali u BiH. To se pojačalo nakon što su kuge krajem XVIII i početkom XIX ispraznile nizinske dijelove Bosne.