HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 19 ožu 2024, 03:24.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 83 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Ljubija
PostPostano: 11 svi 2009, 11:52 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 svi 2009, 15:17
Postovi: 3884
Lokacija: Nanya Lakes
Nažalost, njihova prezentacija na http://www.ljubija.hr je već dugo nedostupna.


PREDSTAVLJAMO ZAVIČAJNE UDRUGE

Ljubija

Piše: Vinko Čavlović

Zavičajna zajednica "Ljubija" utemeljena je u Zagrebu 10. travnja 1992. Za predsjednika je izabran Luka Gavranović. Zajednica je dragovoljna udruga Hrvata podrijetlom iz ljubijskog Kraja (mjesta: Cikote, Trgovište, Sokolište, Radomirovac, Šurkovac, Volar Donji, Volar Gornji, Kalajevo, Jugovci, Ljeskare, Ljubija Donja, Ljubija Gornja, Žune, Lipik, Šibovi, Miska Glava, Ravska Donja, Ravska Gornja, Tisova, Raljaš, Zecovi, Rasavci, Briševo, Garevica, Batkovići, Ovanjska, Stara Rijeka, Muštanica i Dževar). Ciljevi i djelatnosti su: zaštita i promicanje povijesnih, kulturnih, ekoloških, gospodarskih i drugih vrijednosti ljubijskog kraja, prikupljanje i obrađivanje povijesne građe, očuvanje običaja tamošnjih Hrvata, povezivanje i suradnja s Hrvatima u iseljeništvu, odnosno s organizacijama i udrugama hrvatskih iseljenika, kao i sa srodnim međunarodnim udrugama, poticanje međusobnog pomaganja članova....
Promjenu naziva i svoj preustroj Zajednica doživljava, 18. rujna 1998. uslijed promjene državnog zakona o udrugama. Tada je naziv Zavičajne zajednice "Ljubija" promijenjen u: Ljubija - udruga Hrvata prognanika i povratnika općine Prijedor i sjevernog dijela općine Sanski Most (skraćeno: "Ljubija"

Ratni uvjeti rada

Suočeni s početkom oružane agresije na Bosnu i Hercegovinu, Zajednica održava svoj 1. sabor već 8. svibnja 1992., u prostorijama zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na Trgu J. F. Kennedya. Na tom saboru, na neodređeno vrijeme, su suspendirani Statutom postavljeni ciljevi, a Zajednica počinje djelovati u ratnim uvjetima. Određeni su novi prioriteti i pravci rada:
-prikupljanje i raspodjela pomoći svim izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine,
-pomoć oružanom otporu i obrani kroz usmjeravanje određenih financijskih i materijalno tehničkih sredstava i ljudstva prema, najugroženijim dijelovima Bosne i Hercegovine,
-promidžbena djelatnost kroz konstantno obavješćivanje hrvatske i svjetske javnosti i relevantnih i utjecajnih hrvatskih i međunarodnih pojedinaca i institucija o situaciji na prostoru ljubijskog kraja i BiH uopće.

Pomoć izbjeglicama

Neposredno po osnutku, Zajednica se susrela s potrebom pomaganja i zbrinjavanja prvih izbjeglica iz starog kraja. Izbjeglički se val povećavao iz dana u dan. Zahvaljujući nesebičnoj i izdašnoj pomoći koju su u Zagrebu dostavljali Hrvati iz dijaspore, u prvom redu ljubijski Hrvati nastanjeni diljem Europe, Zajednica je uspijevala donekle izlaziti na kraj sa sve većim izbjegličkim potrebama. Marljive ruke članova Zajednice su pretovarile i razdijelile tone i tone različite robe i na tom volonterizmu im treba odati dužnu zahvalnost i priznanje. Podijeljene su brojne jednokratne financijske pomoći izbjeglim Ljubijcima - od obitelji s djecom, oslobođenih zatočenika srpskih logora, bolesnih i nemoćnih te ranjenih pripadnika HV-a i HVO-a. Osim materijalne i financijske pomoći, čelništvo Zajednice je u ožujku 1993. osmislilo i pokrenulo projekt privremenog zbrinjavanja izbjeglica iz ljubijskog kraja u napuštenu imovinu. U pripremu i realizaciju projekta vodstvo Zajednice je uložilo znatnog truda, vremena, odricanja i umijeća. Tijekom svibnja 1993. prve obitelji ljubijskih Hrvata su se privremeno naselile u napuštenu imovinu na području općine Grubišno Polje. Sami korisnici projekta privremenog zbrinjavanja zapuštene i devastirane su objekte mukotrpnim radom i potporom Zajednice i brojnih donatora osposobili za korištenje. Bezbrojni dopisi i zamolbe upućivani su na adrese potencijalnih donatora i institucija vlasti Republike Hrvatske. Nakon 3. sabora Zajednice, koji je održan 25. srpnja 1993. u Grubišnom Polju, korisnici projekta privremenog zbrinjavanja su izrazili želju da se nastave samostalnije brinuti za sebe i svoje obitelji. Stoga je osnovana podružnica na tom prostoru, koja je svojim radom uvelike rasteretila rad same Zajednice. Koncem 1999. i početkom 2000. čelništvo Zajednice aktivno sudjeluje u procesu povratka protjeranih Hrvata na prostor ljubijskog kraja i pokušajima rješavanja problema na koje povratnici nailaze. U suradnji s federalnim ministarstvom socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica a temeljem Uredbe o utemeljenju Ureda za rješavanje statusnih pitanja raseljenih osoba, i izbjeglica s područja Republike Srpske, Zajednica je imenovala Antu Jolića voditeljem Odjeljenja ureda općine Prijedor sa sjedištem na području Sanskog Mosta.

Otpor agresiji i pomoć obrani

Obzirom da je prostor ljubijskog kraja, bio gotovo nedostupan već od početka srpske agresije na Republiku Hrvatsku, a od konca travnja 1992. posve okupiran od strane Srba, Zajednica je svoje obrambene aktivnosti i potencijale usmjeravala prema obrani Jajca, Dervente i Bosanskog Broda. Znatna materijalna i financijska sredstva su uložena, od svibnja do konca srpnja 1992. u pripremu, smještaj i opremanje dragovoljaca s prostora ljubijskog kraja. Ljubijski Hrvati borili su se na svim bojišnicama, kako u Republici Hrvatskoj, tako i na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Mnogi su sudjelovali i u završnim oslobodilačkim akcijama HV-a i HVO-a na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, 1994. i 1995.

Promidžbena djelatnost

Pri pokušajima skretanja pozornosti i upoznavanja što šireg dijela hrvatske i međunarodne javnosti na katastrofalno stanje u ljubijskom kraju, Zajednica je poduzimala različite istupe i informativne aktivnosti: 18. svibnja 1992. je delegacija, predvođena predsjednikom Zajednice, posjetila ondašnjeg tajnika HDZ-a Pericu Jurića i obavijestila ga o stanju na terenu; 25. svibnja 1992. ista delegacija je, u zagrebačkim prostorijama UNHCR-a, predstavniku za Bosnu i Hercegovinu uručila Apel, u kojem se međunarodni čimbenici obavještavaju o počecima srpske oružane agresije na ljubijski kraj te ga informirala o osnucima prvih konclogora na području Prijedora i Sanskog Mosta za tamošnje Hrvate i Muslimane; 27. svibnja 1992. delegacija informira ministra obrane RH, Gojka Šuška o stanju u ljubijskom kraju; 28. svibnja 1992. delegacija je primljena na razgovor u Ured Predsjednika RH; 29. svibnja 1992. predsjednik Zajednice, g. Luka Gavranović, je u sklopu redovite tiskovne konferencije HDZ-a upoznao širu javnost s tragedijom hrvatskog naroda ljubijskog kraja. Već istog dana je gospodin Gavranović gostovao u tada vrlo gledanoj televizijskoj emisiji "Slikom na sliku" i još jednom "živom" riječju upoznao javnost sa stradanjima hrvatskog i muslimanskog pučanstva Prijedora i Sanskog Mosta; 16. lipnja 1992. Zajednica je uputila predstavnicima UNHCR-a i ICRC-a u Republici Hrvatskoj dokumentirane podatke o postojanju većeg broja logora na prostoru Prijedora, Sanskog Mosta, Bosanske Krupe, Ključa i Banja Luke u kojima Srbi zatvaraju, muče i ubijaju tamošnje Hrvate, Muslimane i druge Nesrbe. Večernji list je tu informaciju objavio 18. lipnja 1992., a od predstavnika međunarodnih institucija Zajednica nikad nije dobila nikakav odgovor; 16. kolovoza 1992. predstavnici UNHCR-a su obaviješteni o stravičnoj tragediji koja se 24. i 25 srpnja 1992. dogodila u selu Briševo u kojem su Srbi poklali preko 70 Hrvata - mještana tog sela. Tada je upućena i zamolba za spašavanje preživjelih Hrvata i Muslimana Prijedora i Sanskog Mosta; 4. rujna 1992. o tragičnoj i dramatičnoj sudbini hrvatskog naroda sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine opet je izvješten Ured predsjednika Republike Hrvatske, iz kojeg su još istog dana na adrese vlada više europskih država i međunarodnih institucija (između ostalog Vijeće sigurnosti UN-a, UNHCR i ICRC), upućene zamolbe za pomoć preostalom civilnom puku. Početkom listopada 1992. upućen je apel za oslobađanje Hrvata i Muslimana zatočenih u srpskom logoru "Manjača"; 17. listopada 1992. vodstvo Zajednice je pružilo materijalnu i financijsku podršku u pripremi i realizaciji prosvjednog skupa pod nazivom "BiH svoja i naša"; 20. prosinca 1992. vodstvo Zajednice je, u karlovačkom Sabirnom centru UNHCR-a, među bivšim zatočenicima srpskih logora, iniciralo odbijanje uzimanja hrane sve dok UNHCR ne pronađe i evidentira 529 zatočenih Hrvata i Muslimana koje su Srbi, 13. prosinca 1992. odveli iz logora "Manjača" u nepoznatom pravcu - akcija je uspjela jer su nestali zatočenici ubrzo pronađeni kod Bijeljine, u tamošnjem logoru "Batkovići"; 20 siječnja 1993. posredstvom "Slobodne Dalmacije" Zajednica je u opširnom članku upoznala širu hrvatsku javnost o detaljima tragedije u Briševu; 12. veljače 1993. mediji su obaviješteni o postojanju većeg broja masovnih grobnica na širem ljubijskom području, nakon čega su predstavnici Američkog veleposlanstva u Zagrebu pokazali veliku zainteresiranost za navode o masovnim grobnicama tijekom razgovora s predsjednikom Zajednice i trojicom očevidaca; od 1993. do 2000. pojedini članovi vodstva Zajednice su samostalno - ili u suradnji s drugim pojedincima, udrugama i institucijama - sudjelovali u pripremanju knjiga, monografija i drugih publikacija u kojima je obrađeno stradavanje Hrvata ljubijskog kraja: "Genocid – etničko čišćenje u sjeverozapadnoj Bosni", "Genocidom do istrebljenja", "Raspeta crkva u BiH", "Srpski zločini nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj Posavini i Sjeverozapadnoj Bosni"... (sve te knjige su tiskane u nakladi Hrvatskog informativnog centra); koncem 1998. pokrenuta je vlastita web stranica (www.ljubija.hr)

Suradnja s drugim udrugama bosanskohercegovačkih Hrvata

Suradnju s drugim, sebi sličnim udrugama, Zajednica je 28. srpnja 1992. zaokružila pristupanjem Udruženju zavičajnih zajednica "Zapadna Bosna". Višegodišnju suradnju na zajedničkim ili srodnim projektima Zajednica je potvrdila 19. prosinca 1998. utemeljenjem i aktivnim sudjelovanjem u Zajednici udruga Hrvata izbjeglica i povratnika Sjeverozapadne Bosne. S ciljem lakšeg ostvarivanja Statutom postavljenih ciljeva, Udruženje 29. travnja 1999. pristupa Koordinaciji nastaloj združivanjem Zajednice udruga Hrvata izbjeglica i povratnika Sjeverozapadne Bosne i Zajednice udruga Hrvata prognanih i izbjeglih povratnika Bosanske Posavine. Na utemeljiteljskom saboru Saveza udruga Hrvata iz BiH, 31. ožujka 2001. predsjednik udruženja ljubijskih Hrvata, Luka Gavranović biva izabran za prvog predsjednika ove krovne udruge bosanskohercegovačkih Hrvata u Republici Hrvatskoj, što predstavlja svojevrsno priznanje njegovu samozatajnom i uspješnom volonterskom radu u posljednjih deset godina.

_________________
Bona, pa skini puder MOŽDA se i znamo, a FUJ, nakeckaj ga ponovo majke ti :)

R.I.P. Aziz "Zyzz" Sergeyevich Shavershian - We are all witnesses


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 11 svi 2009, 11:56 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 21:11
Postovi: 23193
Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
Jedan off. Gdje bi u našoj regionalnoj podjeli na forumu, trebali spadati Glamoč, Drvar i Grahovo?

Pogotovo o Glamoču bi trebalo već otvoriti temu.

_________________
Safe European Home


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 11 svi 2009, 12:01 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 svi 2009, 15:17
Postovi: 3884
Lokacija: Nanya Lakes
lider30 je napisao/la:
Jedan off. Gdje bi u našoj regionalnoj podjeli na forumu, trebali spadati Glamoč, Drvar i Grahovo?

Pogotovo o Glamoču bi trebalo već otvoriti temu.


Završje?

_________________
Bona, pa skini puder MOŽDA se i znamo, a FUJ, nakeckaj ga ponovo majke ti :)

R.I.P. Aziz "Zyzz" Sergeyevich Shavershian - We are all witnesses


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 11 svi 2009, 12:10 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 21:11
Postovi: 23193
Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
RajvoSa je napisao/la:

Završje?


Po mojim nekim razmišljanima, to bi bilo to.

Ali sad ne znam po povijesnim kretanjima, uvjetno bi recimo Drvar mogao biti Turska Hrvatska. To je opet gore Inkvijev kraj, a čudi me da nije spomenuo ove općine u nijednoj regiji kad je otvarao teme.

_________________
Safe European Home


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 11 svi 2009, 16:06 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 06 svi 2009, 13:05
Postovi: 263
Lokacija: Bosanski Šamac
pa u te tri općine su bila dva hrvatska sela i mislim da im i nije mjesto među nasim regijama.a sto se tice ljubije,kod nas su se u šamcu borili pripadnici prijedorskog hvo-a.mislim da su se berbiri zvali

_________________
Oduvijek naša je sa oca na sina, zauvijek ostat će naša Posavina


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 11 svi 2009, 19:42 
Offline

Pridružen/a: 04 svi 2009, 22:02
Postovi: 517
lider30 je napisao/la:
Jedan off. Gdje bi u našoj regionalnoj podjeli na forumu, trebali spadati Glamoč, Drvar i Grahovo?

Pogotovo o Glamoču bi trebalo već otvoriti temu.


stavio sam ih ja u Završje, jer eto u HBŽu su k'o i TG, KU i LI


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 09 lip 2009, 05:10 
Offline

Pridružen/a: 06 lip 2009, 19:28
Postovi: 93
Berbir je Tursko ime za Bosansku Gradisku, tako ne moze biti Prijedor nikako


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 26 srp 2009, 13:48 
Offline

Pridružen/a: 31 svi 2009, 08:53
Postovi: 609
jos malo pa ce izumrijeti ,bolje da se oni presele u Glamoc i grahovo tako bi se stvorila crvsta hr vecina

_________________
Zadar glavni grad Hrvatske


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 26 srp 2009, 20:52 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 svi 2009, 11:02
Postovi: 8044
Lokacija: Banovina Usora
Negdje sam našao kartu po kojoj su Srbi ('93 ili '94) nudili podjelu BiH sa hrvatskom enklavom - općina Ljubija u nekadašnjim granicama.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 28 srp 2009, 09:23 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 svi 2009, 11:02
Postovi: 8044
Lokacija: Banovina Usora
markozzz je napisao/la:
MRSHO je napisao/la:
Negdje sam našao kartu po kojoj su Srbi ('93 ili '94) nudili podjelu BiH sa hrvatskom enklavom - općina Ljubija u nekadašnjim granicama.

ajde stavi ovdje ako imaš

Stavit ću kad nađem..


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 07 lis 2009, 17:19 
Offline

Pridružen/a: 12 ruj 2009, 18:19
Postovi: 92
Ovako, idem u petak za Hrv. Kostajnicu kod curine prijateljice na kestenijadu, pa bi skocili i do Ljubije jer je dobar dio njezine familije od tamo (Brisevo i Stara Rijeka). E sad me zanima ako netko zna kakva je ona cesta od Hrv. Kostajnice direktno preko Kozare do Prijedora, vidi se na karti? Dal je to makadam ili normalna cesta? Jer neda mi se ic okolo preko B.Novog ili B.Dubice po glavnim cestama za Prijedor, u stisci cemo biti s vremenom. Nadam se da ima netko ko poznaje taj kraj pa da mi pomogne :palacgore1


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 07 lis 2009, 21:07 
Offline

Pridružen/a: 10 ruj 2009, 00:56
Postovi: 193
vin09mon je napisao/la:
Ovako, idem u petak za Hrv. Kostajnicu kod curine prijateljice na kestenijadu, pa bi skocili i do Ljubije jer je dobar dio njezine familije od tamo (Brisevo i Stara Rijeka). E sad me zanima ako netko zna kakva je ona cesta od Hrv. Kostajnice direktno preko Kozare do Prijedora, vidi se na karti? Dal je to makadam ili normalna cesta? Jer neda mi se ic okolo preko B.Novog ili B.Dubice po glavnim cestama za Prijedor, u stisci cemo biti s vremenom. Nadam se da ima netko ko poznaje taj kraj pa da mi pomogne :palacgore1

Pređi u Bosansku Kostajnicu, onda kreni na istok do Bačvana, zatim na raskršću skreni desno za Knežicu, ima asfaltni put. Kada do dođeš do Knežice, upadaš na put B.Dubica-Prijedor, i ideš za Prijedor.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 08 lis 2009, 10:27 
Offline

Pridružen/a: 12 ruj 2009, 18:19
Postovi: 92
e hvala! jel znas koliko vremena otprilike treba tim putem od kostajnice do ljubije?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 08 lis 2009, 22:35 
Offline

Pridružen/a: 10 ruj 2009, 00:56
Postovi: 193
Možda oko 1h.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 08 lis 2009, 23:06 
Offline

Pridružen/a: 12 ruj 2009, 18:19
Postovi: 92
hvala!


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 09 lis 2009, 19:31 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 30 svi 2009, 12:21
Postovi: 66
MRSHO je napisao/la:
Negdje sam našao kartu po kojoj su Srbi ('93 ili '94) nudili podjelu BiH sa hrvatskom enklavom - općina Ljubija u nekadašnjim granicama.



slika
Jel si možda ovu video ? :whistling

_________________
Куд ког да кренем теби се враћам поново, ко да ми отме из моје душе.....


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 10 lis 2009, 05:37 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 svi 2009, 11:02
Postovi: 8044
Lokacija: Banovina Usora
Herc_ je napisao/la:
MRSHO je napisao/la:
Negdje sam našao kartu po kojoj su Srbi ('93 ili '94) nudili podjelu BiH sa hrvatskom enklavom - općina Ljubija u nekadašnjim granicama.



slika
Jel si možda ovu video ? :whistling

Sličnu (bez Ivanjske), ali svejedno hvala. Potvrdio si moj post. :palacgore1


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 13 lis 2009, 19:27 
Offline

Pridružen/a: 13 lis 2009, 18:59
Postovi: 4
Ivanjska je Srpsko selo glupane.Znas li zasto znam glupane.Jer sam iz Kozarca, i Ivanjska je od mene udaljena 15 km.Da, glavonjo.I veoma dobro znam Ljubijski kraj, za razliku od vas

Opcina Ljubija

Hahahaha

:evotigana


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 13 lis 2009, 19:28 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 03 svi 2009, 21:11
Postovi: 23193
Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
hehehe je napisao/la:
Ivanjska je Srpsko selo glupane.Znas li zasto znam glupane.Jer sam iz Kozarca, i Ivanjska je od mene udaljena 15 km.Da, glavonjo.I veoma dobro znam Ljubijski kraj, za razliku od vas

Opcina Ljubija

Hahahaha

:evotigana


Upozorenje br. 2

_________________
Safe European Home


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 13 lis 2009, 21:50 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 svi 2009, 11:02
Postovi: 8044
Lokacija: Banovina Usora
hehehe je napisao/la:
Ivanjska je Srpsko selo glupane.Znas li zasto znam glupane.Jer sam iz Kozarca, i Ivanjska je od mene udaljena 15 km.Da, glavonjo.I veoma dobro znam Ljubijski kraj, za razliku od vas

Opcina Ljubija

Hahahaha

:evotigana


Pa vidi se retardu,

još malo pa u Finsku - "Arbeit macht frei"


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 28 lis 2009, 15:38 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 svi 2009, 11:02
Postovi: 8044
Lokacija: Banovina Usora
Herc_ je napisao/la:
MRSHO je napisao/la:
Negdje sam našao kartu po kojoj su Srbi ('93 ili '94) nudili podjelu BiH sa hrvatskom enklavom - općina Ljubija u nekadašnjim granicama.



slika
Jel si možda ovu video ? :whistling


Evo Herc_ karta o kojoj sam ja pričao... malo mi je smiješna al ajde :D

Privitak:
Opaska: podjela-prijedlog-sds
sds-prijedlog.jpg
sds-prijedlog.jpg [ 110.84 KiB | Pogledano 20136 put/a. ]


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 29 lis 2009, 22:17 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 30 svi 2009, 12:21
Postovi: 66
MRSHO je napisao/la:
Herc_ je napisao/la:


slika
Jel si možda ovu video ? :whistling


Evo Herc_ karta o kojoj sam ja pričao... malo mi je smiješna al ajde :D

Privitak:
sds-prijedlog.jpg


E vido sam svašta ali ovo nisam... :zubati

Iako dosta prati etničke linije... stvarno je besmislena za medalju... a i baš me zanima kako bi ovako nešto moglo biti funkcionalno.... hahah...

Ko da ju je neko sa foruma crtao.... :sega

_________________
Куд ког да кренем теби се враћам поново, ко да ми отме из моје душе.....


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 30 lis 2009, 02:01 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 kol 2009, 16:38
Postovi: 1512
Nisam znao da sam imao ovu kartu. Etničko čišćenje kod Ljubije.


Privitak/ci:
ethnic_cleansing_sm.jpg
ethnic_cleansing_sm.jpg [ 84.72 KiB | Pogledano 20018 put/a. ]
Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 02 ruj 2010, 21:40 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 18 kol 2009, 16:38
Postovi: 1512
Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tab ... fault.aspx

BROJNI VJERNICI IZ CIJELE HRVATSKE DOSLOVCE PADAJU S NOGU NAKON MISE KOD KARIZMATIKA IZ MJESTA ŠURKOVAC KOD PRIJEDORA

Splićanka Marica: Preboljela sam rak nakon seanse kod fra Ive

Kad mi je urednik kazao da trebam otići u Šurkovac kraj Ljubije, selo za koje nikada nisam čuo, prvo sam pomislio da se
tamo dogodila neka rudarska nesreća. U glavi mi je iz osnovne škole ostalo da Ljubija ima neki veliki rudnik.

Onda mi urednik objasni da je Šurkovac najveća katolička župa u prijedorskom kraju, u kojoj kao župnik djeluje karizmatični svećenik fra Ivo Pavić, koji liječi molitvom i na čije mise dolaze ljudi sa svih strana.

Iskreno rečeno, ne poklanjam puno pozornosti karizmaticima, pa mi je i fra Ivino ime iz medijskih priča mutno ostalo u glavi. Na internetu razbistrim stvar. Radi se o zanimljivu čovjeku.

Rođen je 1965. godine u Hrvatskoj Tišini kraj Bosanskog Broda, tamo je završio srednju školu i radio u tvornici. A onda je 1988. godine (u 24. godini života) čuo glas Gospodina koji mu je kazao: Bit ćeš moj svećenik!

Poslušao je Ivo taj glas, otišao na postulaturu u Visoko, pa na studije u Sarajevo, da bi ga kardinal Puljić 1997. godine zaredio za svećenika. Bio je potom vikar u Rumbocima, Uskoplju, Tuzli i Tolisi. Tada je spoznao da ga je Bog obdario sposobnošću liječenja molitvom.

U Šurkovac, pred novu crkvu bez prozora i vrata, stignem nešto prije podne. Iz crkve čujem pjesmu. Unutra 87 vjernika (pobrojio sam ih) koji pozorno slušaju svećenika (fra Ivu).

Kasnije mi fra Ivo reče da je prije rata Šurkovac imao 1100 župljana, a sad ih je oko stotinu. Nakon mise vidim da se vjernici okupljaju oko oltara. Onda je fra Ivo krenuo s molitvom od jednog do drugog, napravio znak križa na čelu, a vjernici su padali na leđa kao snoplje.

Blaženo stanje
Iza leđa svakog od njih stajali su muškarci i žene koji bi ih prihvatii i prizemljili kako se ne bi ozlijedili. I ostajali bi vjernici “pacijenti” ležati na podu od minute do nekoliko minuta, kao mrtvi, ali s blaženim izrazom na licu. Oni što bi se budili, ustajali bi i bez teturanja ustupali mjesto novim “bolesnicima” koji bi opet padali u “nesvjesticu”.

- Nije to nesvjestica, nego jedno blaženo stanje sreće, čega li, jedan sasvim svjestan susret s nepoznatim…, s Bogom - kazala mi je kasnije Sanja Ravlić iz Osijeka koja fra Ivinu duhovnu posjećuje već deseti put. I uspostavila je prijateljstvo s domaćim curicama Marijom, Anđelkom, Milanom i Slađanom.

- Ja sam imao ravna stopala, anginu pectoris i druge bolesti - kaže fra Ivo.

Ali su mi sada nalazi odlični. Bog je mene izliječio i dao mi dar liječenja. Još kao svećenik bio sam skeptik. Nikada nisam zaozbiljno uzimao Isusove riječi da će oni koji će u njegovo ime “polagati ruke na bolesnike, i sami ozdravljati”. Nisam mogao ni sanjati da se te riječi odnose i na mene. Gospodin je najprije ozdravio mene, a onda mi dao dar da ja ozdravljam druge.

Karizmatici su po pravilu pompozni i patetični. Kod fra Ive ni traga od toga. Još mi je kazao da se i ja mogu staviti među one što ih liječi molitvom i dodirom. Stoga ostanem čekati autobuse hodočasnika iz Splita i Mostara. I uključiti se među bolesnike koje će fra Ivo dodirom i molitvom izliječiti.

- Nema gdje nisam tražila smisao svoga života - kaže mi mlada, lijepa i obrazovana Splićanka Danijela Miškić.

Išla sam i do Indije, tražila neke transcendentne putokaze, ali me pokosio fra Ivo. Išla sam u Tolisu, a sada dolazim redovno u Šurkovac, na njegove propovijedi. On je naprosto otkrio komunikaciju s Bogom, s Isusom Kristom. Ja sam ovdje, netko bi kazao u bosanskoj zabiti, Bogu iza leđa, veoma sretna. Nadam se da će tu istu sreću doživjeti moja majka Marija i moja susjeda Marija Martinić, koje prvi put dolaze.

Vođa puta Splićana, gospođa Marica, kazala nam je da je odlaskom u Međugorje i fra Ivi preboljela rak. A na moju primjedbu da sam vidio kako ljudi pred fra Ivom padaju kao snoplje, kazala je da bih i ja trebao stati pred njega.

Odmah sam se konzultirao s našim snimateljem Rankom Šuvarom. Kad je kazao da je sin Stipe Šuvara, u šali sam kazao da njemu nema spasa prije Pape. Stojim u drugom redu, a ispred mene, na molitvu i dodir fra Ivin, ljudi padaju u trans, nesvjesticu…

Uzbuđen sam i nastojim biti iskren u razmišljanju. Mnogi žele Boga prevariti, a ja znam da On zna više od mene. I padaju ljudi na leđa. Dođe fra Ivo i do mene, jesi li spreman, reče mi, ja kazah da sam spreman, on učini znak križa na čelu.

A ja ostaj na nogama, tek sam mali strujni udar osjetio. Fra Ivu je uznemirilo manje nego mene, a moj prijatelj Vinko kasnije mi je kazao da fra Ivo može biti sretan što sam nije legao na leđa čim je stao ispred mene. Kao, moji su grijesi veći od njegove Božje milosti.

Švercerske namjere
Nakon svega razmišljam da je Bog prepoznao moje švercerske namjere. Naime, kao što Marica reče, ja sam došao praviti reportažu o fra Ivi, a to znači da ću naplatiti putne troškove i dnevnice, pa mi je usput ispalo da i dušu spasim.

Ne može to tako, kazala mi je Marica. A ja se složio. Naprosto ću otići kod fra Ive samo zato da ga sretnem i saslušam njegovu misu i propovijed. Zna on nešto što ja ne znam.

PIŠE PETAR MILOŠ
SNIMIO RANKO ŠUVAR/CROPIX

Djevojke iz Dalmacije stižu ‘Božjem čovjeku’
Starija čeljad zazire od snimanja i razgovora pa smo nagovorili dvije splitske ljepotice, Katarinu Bulić i Ivanu Plazonju, da kažu zašto dolaze u to bosansko selo Šurkovac.

- Ja tu dolazim osmi put, a Katarina četvrti - veli Ivana. Ne dolazimo mi u “neko selo”, mi dolazimo Božjem čovjeku koji nam tako jednostavno otvara pute života. Fra Ivina misa je oda radosti, njegove riječi naše životno uporište. Gotovo nevjerojatno da ljepotice s Jadrana, kada sav svijet tamo putuje, dolaze u neki Šurkovac usred Bosne.

Papa Ivan Pavao II. blagoslovio crkvu
Fra Ivo i Šurkovac imaju i svoju praktičnu stranu. Naime, u ratu su šurkovački Hrvati prognani pa su desetkovani. Tek ih je stotinjak. Ali sam tu zapazio mnogo hrvatskih i slovenskih registracija.

- Papa Ivan Pavao II. blagoslovio je kamen temeljac za našu crkvu 2003. godine - kaže fra Ivo.

I nije se ništa radilo. Ja sam počeo graditi crkvu i za godinu dana ona je izrasla…

Čudesno ozdravljenje pacijenata u Tolisi
Nakon mise fra Ivo me pozva u župni ured. Dogovorismo se da ću podatke za reportažu koristiti iz njegove knjige ‘Molitvom do zdravlja’, koja je njegov dorađeni magistarski rad na vatikanskom sveučilištu Gregoriana. Još mi veli da sada sprema doktorsku disertaciju s istom temom. A ima toliko autentičnih primjera ozdravljenja po molitvi. Uostalom, na njegovoj duhovnoj obnovi nađe se više tisuća ljudi. U Tolisi se nalaze stotine štaka njegovih ‘pacijenata’ koji su ozdravili na čudesan način.

Restoran, prijevoznik i dresovi
Od fra Ivine karizme korist su imali splitski prijevoznik Ante Farić i šurkovački ugostitelj Mirko Pandža. Mirko je otvorio restoran preko puta crkve gdje Ante odsjeda. Sprijateljili se, naravno. Ante zeza Mirka da je prikriveni dinamovac, jer ‘Hajdukov’ dres oblači kada dođu hodočasnici iz Splita, ali ga skida pred Zagrepčanima.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ljubija
PostPostano: 30 srp 2011, 10:57 
Offline

Pridružen/a: 27 kol 2010, 07:22
Postovi: 4662
Bivsa opstina Ljubija1991
Hrvati - 4.891 (33,70%)
Srbi - 4.269 (29,42%)
Bošnjaci - 4.199 (28,93%)
Jugoslaveni - 932 (6,42%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 219 (1,50%)
ukupno 14.510


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 83 post(ov)a ]  Stranica 1, 2, 3, 4  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO