Zanima me porijeklo prezimena Ivic u Zupe Taracin do,mnogi kazu i Cemerno koja se nalazi kod Sarajeva.
Imam dvije informacije: prva da su porijklom iz okoline Splita a druga da su iz Livna.
Ako vi imate koju informaciju o ovome unaprijed se zahvaljujem.

Gospodine Pavo, ne znam da li se moj post izgubio negdje u masi, al ne kosta da ponovo pitam. Znate li išta o porijeklu porodice Gotovac iz Srednje Bosne (Busovača - Vitez). Obiteljsko prezime je do početka 20og vijeka bilo Kralj, kada je promjenjeno u Gotovac (tako barem stoji u dostupnim vjenčanim listovima i takvo je sjećanje pradede).
Hvala!

Raspudić - Dobro Selo?

Zna se da su nastali od Pribilovića.

Pavo, jedno "manje konkretno" pitanje.

Znači u ovim tvojim upisima jako često čitamo kako se neka familija prezivala tako i tako, pa je onda nalazimo pod drugim prezimenom kasnije.
Za nas koji ne poznajemo tematiku toliko, zašto je uopće dolazilo do promjene prezimena i koliko je to često bilo ... Jer po tvojim upisima izgleda da je to bila relativno česta pojava ...

Zanima me općenito podrijetlo prezimena Jurišić, sve što znate. HVALA!

Došli su sigurno poslije 1768. jer ih te godine nema na popisu župljana, a više od tog ne bih za sad znao reći. Ivića ima i na livanjskom polju i u Dalmaciji, pa na osnovu toga ne mogu špekulirati. Matice krštenih za Čemerno postoje od sredine XVIII stoljeća, pa bi u njima vjerojatno bilo podataka o porijeklu Ivića.

Ispričavam se, promakla mi je prva poruka. Nemam matice za župu Lašva, pa ne mogu pouzdano reći puno, no ako je starije prezime bilo Kralj, onda vjerojatno treba porijeklo tražiti u zapadnoj Hercegovini i jednom od nekoliko nepovezanih rodova koji se prezivaju Kraljević.

Hmm, to je malo zamršeno. U 15. stoljeću se u donjoj Hercegovini spominje rod Prilibovića(po njima se očito zove selo kod Čapljine), a jedna grana tog roda je nosila i nadimak Raspudić, samo je stvar što od tih spomena Raspudića do prvog spomena u Dobrom Selu(popis 1743.) imamo 300 godina. Postoji i Jakov Raspudić koji je zabilježen kao župnik u Makarskom primorju oko 1700. koji je jamačno bio s Brotnja, ali to smanjuje razmak za samo 50 godina. Jedna od stvari koja ne ide u prilog vezi Vukasa Pribilovića-Raspudića koji se spominje 1428. godine s današnjim Raspudićima je da je Vukas bio kaštelan neke tvrđave kod Trebinja i da mu kćerke imaju "očevinu" u Konavlima. To baš i nije tako blizu Brotnja.

Još uvijek postoji prilično dobra mogućnost da Raspudići jedu potomci tog Vukasa, no rupa od 250 godina je dovoljno velika da se ja ne bih usudio to izričito tvrditi.

Prezime treba gledati kao sekundarno obilježje osobe. Primarno je naravno kršteno ime, pod kojim ga znaju ukućani. Prezime je obilježje pod kojim osobu znaju drugi ljudi. Prezime osobu ne samo razlikuje od drugih osoba istog imena, već obilježava kojem rodu ili plemenu ili kolinu(kako god želimo nazvati jednu širu rodovsku zajednicu) pripada. Prezime osobu identificira, i kao takvo ima primjenjenu ulogu. Prezime gubi smisao ako više nema te primjene.

Konkretno, ono što pokušavam reći je da prezime služi drugim da bi te razlikovali, i u onom trenutku kad prestane služiti toj svrsi, ono i nestaje i biva zamijenjeno nekim drugim. Ako sam ja recimo Šime Jurić iz Gruda, Jurić kao prezime služi svojoj svrsi sve dok sam ja u selu znan svima kao Šime Jurić. Ako sam ja imao oca kojeg su zvali Medvid jer je bio krupan i proždrljiv, i ako mene većina ljudi u selu zna kao Šimu Medvidovog(možda i zbog tog jer u selu ima nekoliko Šimi Jurića), Medvid bi vrlo lako moglo postati novo prezime iz čisto praktičkih razloga.

Eh sad, prezimena se mijenjaju iz nekoliko razloga. Jedan je preseljavanje. Odlaskom u novi kraj, prezime često gubi na svojoj informativnoj snazi. Ako sam ja u selu bio "oni Šime od Jurića," to je zato što u mom selu svi znaju gdje su Jurići(jer vjerojatno svi žive u jednom zaseoku). Pa čak i ako mene osoba ne zna, po prezimenu zna iz kog sam roda i kog dijela sela. Ako ja odem u neko selo u srednjoj Bosni, ja sam tim ljudima stranac. Niti znaju tko su Jurići, ni gdje su Jurići, ni bilo što o mom kolinu. Njima je svjedeno rekao ja da sam Šime Jurić, Šime Medvid ili Šime O'Brien. Njima ni jedno od tog ne znači puno, no oni bi mi sami mogli prišiti neki novi nadimak. Ako su u selu uglavnom stariji rodovi kojim je moj naglasak malo stran, mogao bih brzo postati Šime Erceg. Ili ako imam slabu bradu bih mogao postati Šime Ćoso a moj sin Ante Ćosić.

Drugi razlog je da u nekom trenutku moje kolino postane toliko veliko i mnogobrojno da prezime postane nedovoljno kao identifikacijska odrednica. Ja mislim da sam jednom spominjao da je 1991. u Tolisi kod Orašja živjelo 835 osoba s prezimenom Oršolić. 835 osoba! To je strašan broj. 835 osoba bi bilo jedno solidno selo u mnogim krajevima BiH, a Oršolići su samo jedan od rodova u Tolisi. Naravno, to je zbunjujuće. Zamisli koliko Ivana Oršolića živi u Tolisi. Čak i kad uzmeš očevo ime, mora biti bar nekoliko tih Ivana kojim se otac zvao Ante, i opet je situacija takva da Oršolići imaju nekoliko nadimaka za različite grane roda. Neki su Petrovići, neki Nikići, itd. To nisu službena prezimena, već nadimci koji se u selu rabe kako bi razlikovali razne grane Oršolića. Takvi nadimci često prerastu u trajna prezimena.

Kao primjer ću uzeti Klobuk kod Ljubuškog. 1748. su u selu živjeli ovi rodovi sa slijedećim brojem ukućana:

Boras - 9
Hrstić - 5
Kordušić - 3
Čuljak - 14
Grgić - 5
Nižić - 5
Vukojević - 48

Vidi se odmah da su Vukojevići činili više od pola sela, no danas se u selu nitko ne preziva Vukojević, iako selo ima nekih pedesetak prezimena. Razlog je jednostavan, Vukojevići su se toliko namnožili da su pojedini ogranci uzeli nova prezimena i nitko nije zadržao staro.

Evo dvadeset najvećih rodova u Klobuku 1991. s brojem nositelja prezimena:

Petrović - 375
Čuljak -160
Međugorac -160
Artuković -131
Rašić - 120
Antić - 71
Skoko - 42
Madunović - 40
Antunović - 38
Grgić - 38
Barbarić - 37
Pezić - 33
Bulić - 31
Grbavac -29
Musa -28
Šimunović -25
Boras - 21
Herceg -18
Jurčić -17
Bikić -15

Od ovih rodova su Čuljci i Borasi 1768. bili u selu, a Artukovići su samo ogranak Čuljaka. Antunović, Barbarić, Bulić, Grbavac, Grgić, Herceg, Jurčić, Musa, Rašić i Skoko su doselili u zadnjih 200 godina, a Bikići su ogranak Grbavaca. Svim ostalim obiteljima je starije prezime Vukojević, pa čak i Međugorcima za koje bi po prezimenu rekli da su doseljenici. Unatoč činjenici da se toliko obitelji naselilo u 200 godina u Klobuk, ogranci Vukojevića i danas čine pola stanovništva sela, kao i 1768. godine.

Extra upis, hvala

Oprostite niste mi odgovorili na pitanje u vezi prezimena Jurisic.
Dajte molim Vas bio bih vam zahvalan.

Pozdrav! Evo ja već neko vrijeme istražujem porijeklo moga prezimena, stoga ako bi bilo moguce Pavo B. da mi istražiš malo o prezimenu Lukinac (iz naselja Bapska) i o prezimenu Protić (majčino djevojačko prezime iz Blata na Korčuli). Znam da nijedno nije iz BiH ali ako je moguće da mi pružiš bilo kakvu informaciju o tim prezimenima.

Unaprijed se zahvaljujem za sav trud.

gospon pavo svjestan sam vaseg truda i napora da odgovorite na sva nasa pitanja poslao sam vam gore post koji vam je vjerojatno promaknuo pa vas josjedanput molim da mi odgovorite o ovim bobasima koji su upisani u knjigu vjencani molio bi imana od ova tri brata koja spominjete da su zivjeli u grborezime i dali postoje potpuni podatciu samostanu u livnu mislim na goricu hvala na ulozenom vremenu i trudu i sve pohvale za vas rad hvala vam za dosadasnje odgovore

Pavu pitas, a ja cu odgovorit ako ti ne smeta....

evo malo podataka o Bobasima:

21. Čuklić, na 21 sičjna 1805. ja dom Jako Perković iz Vinice pomoćnik
paroka. Izpunivši svaka po naredbi s.m.c. i navistivši 3 puta u tri
svetkovine zapovidne: vinča Petra s. p. Mije ij negove zakonite ž. p.
Ivanice od KOKIĆA s "Jelovića",s Pavlijom ćeri p. Mate JERKOVIĆA
iz Prologa, ij negove zakonite ž. Ivanice od BOBAŠA iz Karačića.
Svidoci biše Petar i Pavo JAZVO. Oba iz Čuklića

6. Bila, 30.9.1806. fra Toma Mikulić, kapelan
Ženik: Jakov BOBAŠ sin Ivana i Ruže BULJUGIĆ iz Bile
Nevista: ?65 i Magdalene ŠIMUNČEVIĆ iz Vinice
Kumovi: Andrija i Bože SEMREN iz Bile

65 Ovdje je upisivač potpuno zaboravio napisati tko je to nevjesta i čija je. Samo
joj je majka upisana. Inače, ovaj brak morao je biti dopušten od strane turskih vlasti zbog
čega je čak morao intervenirati i sam biskup Miletić.

52. Livno, 15.7.1811. fra Pavo Brnić
Ž: Ivan VUINOVIĆ sin Filipa i Ivane PAVIĆ iz Dalmacije
N: Ivana BOBAŠ iz Bile, kći Ivana i Magdalene ŠIMUNAC iz Vinice
K: Ivan i Josip VUINOVIĆ

144. Prolog, 30.1.1833. fra Mijo Zubić, župnik
Ž: Josip BOBAŠ sin (m) Jakova i Matije SALAPIĆ, svi iz Prologa
JV: Lucija BRKO kći (d) Mate i Marte IVANOVIĆ, svi iz Odžaka
K: Josip SALAPIĆ i Petar BOBAŠ, obojica iz Prologa

63. Tribić, 16.1.1839. fra Štipan Krstičević, pomoćnik
Ž: Ivan MATAN sin (m) Mate i Magdalene PERAICA iz Prologa
N: Katarina BOBAŠ iz Grboreza, kći (d) Jakova i Matije SALAPIĆ iz Prologa
K: Mate KASALO i Jure PERAICA, svi iz Orguza

142. Grborezi, 13.2.1844. fra Petar Ćorković, kapelan
Ž: Petar BOBAŠ iz Grboreza, sin (m) Jakova i Matije SALAPIĆ iz Prologa
N: Ivana MILANOVIĆ iz Gubera, kći (d) Ivana i Anđe MENJAK iz Zabrišća
K: Štipan ? iz Livna, i Josip BOBAŠ iz Grboreza

105. Grborezi, 6.7.1847. fra Anđeo Žarkić, kapelan
Ž: Josip BOBAŠ sin (u) Jakova i Matije SALAPIĆ
N: Matija ČONDIĆ kći (u) Petra i Ruže ČELAN
K: Ivan BARAĆ i Petar BOBAŠ

(svi podatci su iz knjiga Tomislava Perkovica (svaki livnjak tribo bi da ih ima!))

ovi podatci su iz matica koje Tomislav jos nije tisko (a svi se nadamo da ce to jos odradit):

krizma 1851
Ivan Josipa Bobasa 9 godina (rodjen 21.06.1842, sin Josipa Bobasa i Lucije Brko (Barko) iz Odzaka)
Ruza Josipa Bobasa 7 godina


02.11.1871 se zeni u Grborezima

mladozenja Ivan pokojnoga Josipa Bobasa i pokojne Lucije Brko iz Odzaka
s
udovicom Mandom (Magdalenom) pokojnoga Stipana Dzepine iz sela Kovacica i pokojne Ivane Kujundzic (Kujundzija) iz Rujana.

E sad D.B.T, kad bi nam rekao koje godine ti je rodjen pradid Ivo, bilo bi to sve mnogo lakse....

Gospodine Nkovac kod nas u zupnom uredu stoji ovako pradjed Ivo mi se vjencao 8.2.1905.god u 24. godini zivota,a umro je 24.8.1928 u 51 god. zivota.
Stoji mu da je roden 1898 godine sto je nemoguce i ne slaze se sa ostalim podatcima, postoji mogucnost da je 1898 dosao u Sredisnju Bosnu.
A sin je Mate Bobas i Janje rod. Jurisic onjih dvoje nama nikakvih podataka.
Po ovim tvojim podatcima nemas nista o Petru Bobasu i njegovoj djeci po mojim pretpostavkama moj pradjed Ivo bi mogao biti Petrov unuk (Ivin otac se zvao Mato).

A piše li odakle je prababa Jurišićka? I di su se vinčali Mate i Janja?

ne pise ali me upucuje na to da su mozda u duvnu kao sto vidis da su se non stop priseljavali jel mi ovdje imamo rodbinu koja se preziva duvnjak i jos da napomenem da mi je pradid dodao sebi prezime tomic dakle vjencao se kao ivo bobas i poslije mu je dopisano i tomic suhom olovkom a stric mi je pricao da mi i jesmo bobasi a tomic je kao dopisan po nadimku od tome pa me sad ovo jos vise zbunilo.jesi li mozda iz livna pitam zato sto sam ja cesto u livnu pa da popijemo kavu

Može li malo konkretnije na koje Jurišiće se misli. Pošto ih ima od Vardara do Triglava i nisu svi istog porijekla.

Lukinci se pod tim prezimenom u Bapskoj spominju 1767. godine. U stanju duša lokalne katoličke župe je te godine zabilježeno domaćinstvo čija je glava Matthaeus Lukinacz. Domaćinstvo je relativno malo za ta vremena, samo njegova supruga i dvije malodobne kćerke. Vjerojatno se na Lukince odnosi i upis u popisu kućedomaćina Novaka(Bapska je te godine upisana zajedno s Novakom) koji navodi dvije osobe s prezimenom Lukinoviz.

Za Protiće ne bih znao. Korčula je dosta slabo obrađena u antroponimskom smislu, bar u poredbi s obližnjim otocima i krajevima.

Nisam u Livnu, u Njemačkoj sam.

Ali su svi podatci kod mene.

Prigledat ću sve podatke u vezi pradida tvoga.

E brate puno ti hvala, puno si mi pomogao.

gosp. Pavo

imate li mozda informacija o prezimenu Lučić
mjesto Vesela,Zupa Bugojno

unaprijed hvala

Ako ti je zanimljivo: danasnji Kovaci u selu Bila u livanjskom polju su se do neke 1830. prezivali Lucic i poticu iz Vinice.

Pozdrav!Zanima me prezime Štrbac katolici Srednja Bosna,točnije okolica Zenice.
Bila bih Vam neizmjerno zahvalna za bilo kakvu informaciju!Ja imam podatke da smo oko 1840 iz Livna došli u Čajdraš i Stranjane kraj Zenice.Hvala. :

Prezime Štrbac još nisam vidio u livanjskim katoličkim maticama.