Zaboravih napomenuti. Istraživanja Marija Petrića na Livanjskom polju su obuhvatila čitavu općinu Livno, naselja u općini Tomislavgrad koja se nalaze direktno na Buškom Blatu i naselja općine Grahovo koja su na rubu Livanjskog polja.

Jedina knjiga koju imam pri ruci na poslu je o Livnu, pa ću to prvo odgovoriti za forumaša max soldo.

Baruni su na područje Livna došli oko 1700. godine. 1961. ih je bilo u Lusniću, G. Rujanima, Odžaku i Čaiću. 1741. su zabilježeni samo u Čelebiću, što znači da im je vjerojatno matica iz koje su preselili u susjedna sela. Može se primijetiti da su Baruni naseljeni samu u selima u srednjem dijelu Livanjskog Polja, i da su ostali blizu matici u Čelebićima. Po predanju, došli su iz Poljice, što bi moglo objasniti njihovo prezime kao ironičan nadimak. Poljica je u vrijeme njihovog dolaska bila autonomna kneževina sa sitnim domaćim plemstvom koji su se nazivali "didići". Moguće je da su Baruni porijeklom od nekog didića i da su dobili podrugljivo prezime nakon što su došli u Livno i postali kmetovi. Postoji mogućnost i da je jednostavno hipokoristik od imena Bartolomej, iliti narodno Bariša/Baro.

Rimci su po tradiciji starinci na Livanjskom polju. Prilično su rasprostranjeni po kraju, a 1961. ih je bilo u Zagoričanima, M. Kablićima, Strupniću, Kovačićima, Čelebiću, G. Rujanima i Lištanima. I kod njih se može primijetiti da su koncentrirani u srednjem dijelu Livanjskog Polja, mada ih ima i na samom istočnom rubu u Zagoričanima. 1741. Rimci su zabilježeni u Grgurićima i Čelebiću. Prije 100 godina, par obitelji je iselilo na Glamočko polje, a nakon 2. svj. rata su iseljeni po cijelom svijetu. Etimologija prezimena nije mi poznata.

Perići su zabilježeni 1961. u Kovačićima i Donjim Rujanima. Prije drugog svjetskog rata su živjeli i u selu Crni Lug u sjevernom dijelu Polja(općina Grahovo) ali su odselili u Vukovar. U D. Rujane su doselili oko 1780. iz Dicma u Dalmaciji pa se ne spominju u biskupskim popisima 1743. i 1768. Spominju se u popisu duša livanjske župe 1814. U Dicmu su se prezivali Bralić, a iz Rujana su se preselili u Kovačiće. Prezime je naravno po pretku Petru(Peri).

Pašalići su došli u 17. stoljeću iz okolice Jajca. Tamo su se prezivali Radilović. 1741. su zabilježeni u Grgurićima i Potočanima, a 1961. su živjeli u D. Rujanima i Čelebiću. Može se opaziti da su se pomjerili uz polje. 1814. ih bilježe u Čelebiću. Radilović je često prezime u Poljici, ali ne znam imaju li ikakve veze s Pašalićima. Prezime je inače nastalo od turske riječi baši koja označava glavu, poglavara.

Za Kovače u Livanjskom Polju Petrić bilježi da su starinom iz Ljutog Doca, a već sam naveo da jedini Kovač(ić)i na Lištici su porijeklom iz Imotskog i to početkom 18. stoljeća. Uzimajući u obzir da se Kovači spominju i kod Livna i na Lištici sredinom 18. stolječa, izgleda teško da bi u 40 godina stigli iz Imotskog na Lišticu, pa onda s Lištice u Livno. Bit će da se radi o različitim rodovima. Hercegovina je puna Kovača sve tri vjere.

Puno hvala! Dosta sam ja ovo vec znao zbog neke druge izvore ali svakako hvala.



Kad se ovdje spominje mjesto Poljice, jeli to ta Poljicka Republika sto je bilo iznad Omisa? Pitam zato sto se pise da su Perici otuda dosli u Dicmog prijo sto su skakali preko Dinare. Ovo je prvi put da sam citao da su Baruni dosli otuda. Druge izvore kazu da su dosli iz Bitelica/Potravlja (Sinjska Krajina) i da su se tada zvali Milunovic. To za "Didici" stoji i do dan danas se zna za to.



Citao sam da su se prije zvali Vucemilovic. Ja mislim da nema vise Rimaca na Glamocu ali upoznao sam ja mozda dvi/tri od njih u Clevelandu di su se selili prije 50 godina.



Hrvata vise nema u Crnom Lugu od 1941-e. U D. Rujane su selili zato sto je tada bilo uskoro prazno zbog sto je Kuga tuda haralo i ubilo puno ljudi. Bilo je onda dosta zemlja za rad.

Danasni Livnjaci su pretezno od Dalmatinske korijene (Vrlicka i Sinjska Krajina, Imotska Krajina, Dicmo, Muc, Cetinska Dolina). Vise su povezani sa Dalmacijom i Hercegovinom nego sa Bosnom.


*izvini (jebem ti gramatiku!)

Treba mi Jurišići iz Žepča,Miškovići iz Orašja,Doboja, kao i o porijeklu stanovnika Žepča.Hvala

Pozdravljam kolege forumaše,

Ako nekog zanimaju prezimena i obitelji Kreševskog kraja na izmaku 18 stoljeća, preporučujem GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA BIH (GOD 1936, strana 75)
U istom prilogu se obrađuju germanizmi u kreševskoj toponomistici.
KREŠEVO je tad imalo 2 dijela:KREŠEVO VAROŠ (katolički živalja) i MUSLIMIN KREŠEVO (muslimanski živalj).

Koliko je primjetno, Kreševo je u drugoj polovini XVIII stoljeća bilo dobro naseljeno, spominje se puno prezimena.

Autor: Vladislav Skarić

O mostarskoj porodici VUČJAKOVIĆ:

http://www.most.ba/123-124/078.aspx

Ovi su vecinom iz danasnjeg naselja Crkvice (prije davno je to bilo van grada naravno), a koliko je poznato porijeklom su negdje izmedju zaledja Dubrovnika (mozda cak i iz Popova Polja) i Boke... Imas li mozda vise informacija

Pozdrav svima, zanima me da li itko ima kakve informacije o podrijetlu prezimena Jurković? Prije su živjeli na području Zvirića, sad ih ima dosta na području Gabela Polja i Ljubuškog. Bila bih zahvalna za sve informacije :)

Postovanje svima,

ovako, jedno pitanje u vezi prezimena oko slucaja ni manje ni vise iz moje familije, ako ko more pomoc nek se javi

ja se prezivam Čakarić, a fratri zapisali da smo prezime prominili 1767. iz prezimena Brnić, znaci zasto iz katolickog hrvatskog u tursko prezime?? Čakarić ima neke veze s mlinom

ili s materine strane, iz prezimena Subotić u prezime Ašćić, opet u tursko prezime, Aščić ima neke veze sa ascinicom, zalogajnicom

prezime nije tursko jer kao takvo ne postoji nigdje osim kod nas, nego proizlazi iz turskih riječi i značenja, što nije ništa čudno s obzirom da se veliki broj turskih riječi zadržao do danas, a kamoli neće u sred okupacije.

pametno zboris

ima nesto i Muslimana toga prezimena, npr. za jedne znam sto su odselili iz Pougarja u Fojnicu i tamo ih jedan dio preso na Islam

dok s materine strane, nasi dobri franjevci navode da je kao zadnji Ascic koji je preso na Islam cca 1890. godine

ima li ko kakvu knjigu, kakav pdf format za prezimena Srednje Bosne ili jos bolje Jajca

Zaboravih potpuno na ovu temu.

Tulkas, većina katolika oko Zenice su došli u XIX stoljeću. I.F. Jukić opisuje kako je taj kraj bio opustio od kuge i kako je bilo ostalo nešto malo Šokaca, a onda su taj kraj preplavili Dalmatinci i Arvaćani(tu misli na ljude od Ljubuške, Imotske i Vrgoračke krajine). Popovići su sigurno došljaci jer ih prema popisu katolika 1768. nema sjeverno od Čvrsnice. Zenički Popovići su vjerojatno došli iz jednog od 3 rasadnika Popovića. Prvo je na Livanjskom polju, drugo je Gabela kod Čapljine, a treće, u slučaju da su došli iz Dalmatinske Zagore, selo Šestanovac kod Ciste Provo.

Čakara.

Prezime Čakarić se vjerojatno odnosi na jastreba, pošto je čakar jastreb na turskom. Čakar može značiti i čovjeka koji je razrok ili ima oči različite boje, ali mi nekako izgleda logičnije da je po ptici koja je u Bosni dosta česta. Riječ se nekad izgovara i čakir, i Ćiro Truhelka u jednom svom kraćem djelu o sokolarstvu izričito kaže da se čovjek koji dresira bijele jastrebove zove čakirdžija. Prezime Čakarić nije došlo od riječi za sokolara jer bi u tom slučaju glasilo Čakirdžić ili Čakardžić. Došlo je direktno od riječi za jastreba, što je vjerojatno bio nadimak nekog pretka. To je moglo biti zbog njegove naravi, a moglo je biti i podrugljivo.

Prezime Brnić je jako staro, i već se na popisu 1741. pojavljuje. Tada župa Dobretići ima samo 5 sela, Korićani, Kričani, Dobretići, Melina i Orašac, ali je jasno da se pod selom Dobretići smatra više današnjih sela jer 60% čitavog stanovništva župe živi u njemu. U selu je zabilježen Nikola Brnjić sa 11 ukućana. U selu Korićani je zabilježen Petar Brnjaković sa 9 ukućana. Vjerojatno se radi o istom rodu jer su prezimena često mijenjala nastavke. Tako isto u selu Dobretići imamo Ivana Subotu sa 42(!) ukućana. Tu se očito radi o zadruzi, a već 1768. imamo 13 puno manjih domaćinstava tog roda, od kojih se jedni pišu kao Subote a svi ostali kao Subotići. Oblik prezimena koji je zapisan je najčešće ovisio o fratrima, a ne samim ljudima koji su bili nepismeni.

Nažalost, etnografska istraživanja stanovništva oko Jajca su skromna. U biti, u čitavoj srednjoj Bosni nije puno napravljeno na istraživanju porijekla stanovništva, a oko Jajca još manje. Zemaljski muzej u Sarajevu je 1962. istraživao Imljane s druge strane Ugra a imam negdje i par članaka o Milan-Knežini i Skender-Vakufu. Etnograf Rade Rakita je istraživao Janj i gornji tok Plive. O Hrvatima tog kraja je malo pisano. Dr. Anto Slavko Kovačić je 1980.-ih izdao solidnu monografiju o katolicim kotorvaroškog kraja. Imam manju knjižicu Fra Miroslava Džaje o Pougarju, ali pošto sam je skinuo s nekog pougarskog sajta, siguran sam da je ti već imaš.

Postoji mogućnost da su istraživanja u kraju oko Jajca vršena od strane Zemaljskog muzeja ali da nisu objavljena, kao što je slučaj sa dosta krajeva u BiH. Ovo ljeto ću otići do njihovog arhiva i pogledati. Što se tiče samih prezimena, kao što sam iznad naveo, imam poimenične popise katolika Bosne Srebrene iz 1741. i 1768. godine. Ako te zanimaju, mogu na brzinu prekucati župu Dobretići za obje godine.

zahvaljujem se na trudu, a ako ti nije tesko pretipkaj ili ako imas neku datoteku u vezi toga da mi uploudas

tu knjigu od Dzaje na Pougarsku stranicu sam bas ja stavio, tako da ju znam "napamet", mada ima preko 150 str vrlo je povrsna u nekim djelovima, dok u neke je iso u detalje

imas li sta o prezimenu Ascic, vec sam naveo da si prije bili Subotici ili Subote si tu napiso

sela Dobretici u danasnjem obliku nema do sredine 19. stoljeca, kada zupni stan se seli iz sume u Brnicima dole malo nize na cistinu i tada nastaje selo Dobretici
zapravo, Brnici i Dobretici jedno su selo gledajuci na stanovnike istih, jer ista prezimena su i u jednom i u drugom, u Dobreticima je npr. groblje koje zovemo Brnicko groblje

jedni Čakarići su oselili u Kotor Varos i tamo pustili svoje grane, naziv njihove loze je Brnje, znaci bas po tome sto su prije bili Brnic

da, Koricanci i mi Pougarci smo istog roda...Stipan Dobreta imo 7 sinova i tamo svakom dao jedno selo...Juri Brnici, Boji Bojcetici, Radojinu Koricani, Vlatku Vlatkovici - danas Zubovici, Pavlu Pavlovici...jos bila dvojica jedan oso u svecenike, bio nedje u Italiji nadbiskup, jedan od poznatijih ljudi toga vremena, Juraj Dragisic, a drugi osto bez potomstva pa mu nije zapalo nista
Koricani nedje 1879. prestaju biti dio nase zupe, jer A-U tila malo razbit franjevacku provinciju Bosnu Srebrenu i dala im onda svjetovne svecenike
inace radi se o kraju 15. stoljeca kada Dobrete dolaze u Pougarje bjezeci pred Turcima
Stipan Dobreta imade i dvi ceri, Doroteju i njenog zarucnika Pavla Pokrajcica i njiove svatove ubise Turci kod nama Pougarcima poznatog Kajina Kamena
druga Ljiljana odvedena u ropstvo u Istambul i postade sultanu zena...onda je svom ocu Stipanu Dobreti ishodovala zemlju...sultan mu rece ako uzme islam da ce postat vezirom Bosne, a ako ostane u svojoj vjeri da ce mu dat zemlje kolko more konjem u jednom danu obic, on izabra ovo drugo i dobiva ovako do oka po mojoj procjeni oko 120 cetvornih kilometara, teritorij danasnje opcine Dobretici, pa sve do Vlasica na jednu stranu do Komotina na drugu stranu
sad sam se malo i previse raspiso...
jos me ovako zanima, ako ko more pomoc...Dobrete su do kraja 14. stoljeca imali posjede "oko Foce i na Glasincu", tada 1391. Bosanski kralj Stjepan Dabisa, daruje Dobreti i svim njegovim potomcima za sve vremena posjede, Orka, Komaje i Vranje....ja sam to trazio trazio i naso sam slicne nazive mjesta u okolici Boko Kotorskog zaljeva
naso sam i 5 naziva od 20 danasnjih Pougarskih sela...medju njima i dva najveca Dobrote i Melina
1453. Dobrete sele zbog Turske opasnosti u Dobrinju blizu Sutjeske a onda 1463. padom Bosne dolaze u nase Pougarje, skrivaju se u Zapeckoj stini
vrlo zanimljiva prica
a zanima me to, jer neki nasi tvrde, ovi malo srbokomunisticki orijentirani da su zapravo Dobrete Srbi i ja sada kao ljuti Hrvat i Pougarac ne mogu mirno da spavam zbog toga, zelim dokaze
kad je Primorac vrsio ona svoja geneticka ispitivanja, je oso kod nas gore, vjerujem da bi pronaso najcistcu rasu
bas fratri navode u knjizi: "mislim da je u Bosni tesko naci drugi kraj, gdje se rasa tako cisto ocuvala kao u Pougarju"

E Pavo, hvala. Moram ovom svom prenjeti da postoji mogucnost da je iz Zagore .. Nego, kada im je najstariji spomen. Mislim na komplet Popovice bilo te Zagore (Sestanovac), Gabele ili s Livanjskog??
Poz..

Evo, ovo je sa popisa 1741. Ortografija je, naravno, iz tog vremena.

Corichiani

Baltich, Antonius
Baltich, Jacobus
Bergnacovich, Petrus
Chezo, Stephanus
Covaç, Antonius
Curt, Nicolaus
Çolach, Michael
Deliivanovich, Antonius
Marcovich, Georgius
Martinovich, Jacobus
Oraovaz, Georgius
Poplasenovich, Georgius
Polasenovich, Lucas

Crichichi

Ivanovich, Elias
Marich, Georgius
Mathcovich, Philippus
Matievich, Marcus
Matievich, Philippus
Vinoçich, Marcus

Dobretichi

Boiçetich, Jacobus
Bergnich, Nicolaus
Gabrich, Antonius
Gabrich, Jacobus
Gabrich, Michael
Gabrich, Simon
Gabrich, Stephanus
Igianovich, Paulus
Ivich, Bernardinus
Ivich, Matthęus
Jeich, Joannes
Jozich, Joannes
Jozipovich, Phillipus
Luçich, Philippus
Mareglich, Joannes
Mareglich, Marcus
Mareglich, Thomas
Passich, Andreas
Passich, Jacobus
Passich, Petrus
Pilipov, Joseph
Pranich, Georgius
Scrobich, Marcus
Stipanovich, Jacobus
Stipanovich, Martinus
Subbota, Joannes
Thomassevich, Matthęus
Thomich, Antonius
Thomich, Lucas
Topo, Antonius
Tuçevich, Nicolaus
Vilusovich, Petrus
Vuiçich, Antonius
Vuiçich, Marcus
Vuiçich, Simon
Vuiçich, Thaddęus
Zez, Gregorius
Zez, Joseph

Melna

Andrievich, Joannes
Andrievich, Micahael
Blaxevich, Lucas
Clarich, Franciscus
Clarich, Gregorius
Çolich, Georgius
Draxetich, Elias
Draxetich, Michael
Gianessevich, Thaddęus
Poplassenovich, Michael
Poplassenovich, Stephanus
Vucovich, Joannes
Vucovich, Lucas

Orasaz

Marianovich, Marcus
Marianovich, Matthęus
Marianovich, Petrus
Marianovich, Philippus

Eh, sad, prijevod ovog.

Odozgo, moja transliteracija/transkripcija prezimena.

Baltić
Brnjaković
Keco
Kovač
Kurt
Čolak
Deli-ivanović
Marković
Martinović
Ora(h)ovac
Poplašenović
Ivanović
Marić
Matković
Matijević
Vinočić
Bojčetić
Brnjić
Gabrić
Iđanović
Ivić
Jejić
Jozić
Josipović
Lučić
Mareljić
Pašić
Pilipov
Pranjić
Škrobić
Stipanović
Subota
Tomašević
Tomić
Topo
Tučević
Vilusović
Vujičić
Zec
Andrijević
Blažević
Klarić
Čolić
Dražetić
Janešević ili Đanešević
Poplašenović
Vuković
Marjanović

Svako peto ili šesto prezime više ne postoji kod katolika u odnosu na popis iz 1741. godine. Šteta.

zahvaljujem jarane, ako mores jos za onu drugu godinu isto istipkat, mislim 1768., pa da vidimo di smo

sad cu bacit koji komentar na ova prezimena

zanimaju me malo Pasalici iz Livanjskog kraja

ja imam informaciju tj. fratri zapisali da si oni oselili iz Pougarja, prije 150 i vise godina, jos navodi Dzaja da su poslje u Livnu dali 3 ujaka

kako obicno kad imas vise obitelji istog prezimena koje nisu vise u srodstvu onda se djele na loze, tako jedna loza Cakara iz Pougarja su Filkici (moji), jedni Stipici a evo jedni Pasalije...pa mozda te Pasalije imaju veze sa tim Pasalicima koji su oselili u Livno

imamo u Pougarju jedne Milicevice, jedan momak je doselio sa ujakom kao pratnja, i ozenio se i osto...malo sam povezimo povezivo pa bi to moglo bit da su dosli iz Uskoplja posto smo od tamo imali jednog ujaka Milicevica u 3. kvartalu 19. stoljeca

ja sam sad malo trazio, njusko i otprilike Dzaja kaze ovako:

livanjski Pašalići starinom su iz dobretićke zupe, iz sela Zapeća, a dali su 4 svecenika
Fra Anto Knezevic je spominjo da je neki Pasalic iz Zapeca otiso s vezirom u Budim kao vrtlar, a otamo se vratio u Bosnu i nastanio se u Livnu. U Dobretickoj zupi te je familije bilo u Misasevcima i jos u nekoliko sela, a pravu su se zvali Pašići, pod kojim nazivom dolazi i selo Pašići kraj Zapeća.

To je iz "Sa Kupreške visoravni," jel tako? Fantastična knjiga.

Mario Petrić je zabilježio tu tradiciju da su se prezivali Radilović. U župi Jajce 1741. ima Radulovića u Kozluku i Prigrađu(to je danas Carevo Polje, ja mislim). Ne znam ima li ih i danas oko Jajca, ali mogli bi biti isti rod kao Radilovići.

Evo iz a 1768. godine.


Corichiani

Baltich, Martinus
Baltich, Petrus
Bargnakovich, Georgius
Delivanovich, Antonius
Delivanovich, Dominicus
Eghich, Michael
Kovaçich, Joseph
Kovaçich, Michael
Marcovich, Matthaeus
Poplasenovich, Lucas

Criçichi

Ivanovich, Marcus
Ivanovich, Martinus
Mariich, Georgius
Matkovich, Antonius
Matkovich, Philippus
Mattich, Stephanus
Mattievich, Marcus
Mattievich, Matthaeus
Petrovich, Petrus
Seratlich, Blasius

Melna

Andrievich, Antonius
Andrievich, Joannes
Andrievich, Michael
Bravglievich, Matthaeus
Dianissevich, Josephus
Draxetich, Georgius
Draxetich, Martinus
Draxetich, Philippus
Pogliasenovich, Joannes
Pogliasenovich, Thomas
Vukovich, Michael
Vukovich, Nicolaus
Vukovich, Stephanus

Milosevzi

Ivich, Elias
Ivich, Petrus
Passich, Petrus
Skrobich, Matthaeus
Skrobich, Michael
Thomasevich, Petrus

Orasaz

Davidovich, Joannes
Kallugerogich, Joannes
Marianovich, Elias
Marianovich, Joannes
Marianovich, Lucas
Philippovich, Antonius
Philippovich, Lucas
Subotich, David
Subotich, Georgius
Subotich, Stephanus
Subotich, Thomas

Pavlovichi

Bargnich, Andreas
Bargnich, Elias
Bargnich, Nicolaus
Boiçetich, Jacobus
Boiçetich, Marcus
Boiçetich, Petrus
Boiçetich, Simon
Garglich, Joseph
Içanovich, Matthaeus
Içanovich, Michael
Içanovich, Philippus
Ixakovich, Franciscus
Kestenovich, Jacobus
Mareglich, Marcus
Mareglich, Paulus
Passich, Paulus
Passich, Simon
Philippovich, Bartholomaeus
Philippovich, Philippus
Subotich, Joannes
Thomich, Paulus
Toppich, Antonius
Vuiçich, Joseph
Vuiçich, Matthaeus
Vuiçich, Petrus
Vuiçich, Philippus
Zeçevich, Elias
Zeçevich, Joseph
Zeçevich, Michael
Zeçevich, Nicolaus
Zeçevich, Petrus
Zeçevich, Simon

Subote
Jeich, Elias
Jeich, Joseph
Jeich, Matthaeus
Subotich, Franciscus
Subotich, Jacobus
Subotich, Jacobus
Subotich, Joanna
Subotich, Joannes
Subotich, Lucas
Subotich, Paulus
Subotich, Petrus
Villusovich, Joannes

Vladkovichi

Gabrich, Jacobus
Gabrich, Joannes
Gabrich, Paulus
Gabrich, Petrus
Gabrich, Simon
Gabrich, Stephanus
Zubovich, Martinus
Zubovich, Paulus
Zubovich, Philippus
Zubovich, Thomas

Izvinjavam se što upadam u vaše rasprave oko rodova i prezimena , ali Pavo samo mi reci u vezi ovih Vilusovića?!
Odakle su poreklom , jer moja postojbina je blizu mesta Vilusi u CG(granica sa Hercegovinom) , a i odatle je vaš reditelj Veljko Bulajić!

jok, to je iz one knjige "Pougarje i njegova okolica"

procito sam ju jedno 4 puta, al vidim da je malo, svaki put mi nesto novo zapne za oko...trebat ces jos koji put da uspijem sve povezat, tek sad vidim koliko je ta knjiga vazna na nas kraj :)

Radulovica je bilo u Pougarju, pod tim prezimenom dali smo jednog ujaka, nazalost "posljednjeg", nakon njegove smrti 11.5.1830. Pougarje dobiva iduceg svoga ujaka tek 151 godinu i 48 dana poslje, nevjerovatno zar ne??? a nekoliko desetaka godina prije toga svaka cetvrta kuca imala je svoga sina u abetu

zahvaljujem na popisu