fantasticno. hvala ti puno. ako ista mozesmjos bilo kada naci o jedrinovic i slisko bilo bi super. spomeno si da sliske potjecu iz srednovjekovnog huma? na koji hum mislis? zahumlje tj. hercegovina?

Nisam mislio na Sliške i Sliškoviće kao obitelj(rod), nego da se riječ Sliško kao osobno ime pojavljuje na području Zahumlja.

Sjetih se i gdje sam ovo čitao. Milan Nosić u knjizi "Prezimena zapadne Hercegovine" navodi da je antroponim "Slišoko" zabilježen u Humu 1352. i 1365. Ne navodi izvor, ali pretpostavljam da se radi o pismu ili povelji u kojoj se spominje osoba tog imena.

Veliki pozdrav svim članovima foruma a posebno g-dinu Pavo.B

Vidim da zaista vladate respektibilnim znanjem iz povijesti ali i da ste "naoružani" referentnom literaturom.
Mene zanima povijest jednog mjesta u zapadnoj Bosni gdje je nekad živjela hrvatska plemićka obitelj Nemčić.
Mjesto se trenutno zove Jezerski a nekad se zvalo Jezersko.(vlastela Nemčići-Jezerski)
Poznata mi je teorija Lopašića, Truhelke i Kreševljakovića o navedenom mjestu i starom srednjovjekovnom gradu.
Međutim, vjerujem da me možete uputiti na još neke referentne izvore.
Isto tako bih vas zamolio da mi u svojim "defterima" provjerite porijeklo obitelji Crnkić koji su tokom osmanske uprave upravljali navedenim jezerskim gradom kao dizdari a kasnije i muhtari.
Svakako, da navedete izvore.

Molio bih da mi odgovorite na mail: [email protected]

Veliki pozdrav:-))

Evo jedna zanimljivosti. U Neumu je prije 50 godina živio samo jedan rod, Buconjići. Jedna obitelj je imala originalno prezime Buconjić, dok su drugi tad već imali posebna prezimena: Kristić, Batinović, Bačić i Škobo. Daljim porijeklom su iz mjesta Stupa, koje se nalazi nekoliko kilometara istočno od Neuma ali u Hrvatskoj.

Znači, svi osim Buconjića su dođoši i vikendaši.

Poznajem čovjeka sa prezimenom OBRADOVIĆ.
Tvrdi da su mu korijeni iz Neuma. Bošnjak je ali kaže da njegovih prezimenjaka ima i Hrvata.

p.s.Pavo, imaš li šta vezano za moje pitanje??

Zna li neko, gdje se na netu može naći elektronsko izdanje "Leksik prezimena SR Hrvatske" (izd. Matice hrvatske, Zagreb 1976) ili POPIS PREZIMENA HRVATSKE iz 1948 godine??
Ili možda neko od forumaša ima doma?

Hercegovački Obradovići su Hrvati iz trokuta Neum-Stolac-Čapljina. Ne znam ima li Srba u istočnoj Hercegovini sa tim prezimenom, i jesu li u srodstvu sa ovim Hrvatima.

Pregledao sam popis katolika po župama i naseljima iz 1744 (Marčinkušić i Dragičević), i nema nikavih Nemčića. Najsličnije što ima su Nimčevići (Majdan kod Banja Luke) i Nimičići (Brotnjo).

Ima ih i u Hrvatskoj na području delte Neretve dakle u neposrednoj blizini, Hrvati su također.

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9E%D0 ... 0%B8%D1%9B

Po ovome su se spustili iz okoline Niksica...

Ima ih dosta u Srbiji, imao sam ih par u skoli, kosarkas i trene Zeljko Obradovic je npr rodom iz Cacka, a masa Sumadinaca su poreklom Crnogorci i Hercegovci...

Podrjetlo
Obradovići su pretežito Hrvati, dobrim dijelom iz Neuma (BiH), a često su i Srbi (iz okolice Knina) te su vrlo rijetko i Crnogorci (iz Srbije). Razmjerno najviše Obradovića u proteklih sto godina rođeno je u općini Neum, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Obradović. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Obradovića u više od sedamstopedeset domaćinstava (225. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije
Glavni migracijski pravci Obradovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gračaca, iz Gospića te iz Stoca (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost
Obradovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 159 općina i 253 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Metkoviću (130), Dubrovniku (90), Osijeku (50) i u Vukovaru (50).

Imam, samo sam čekao da dođeš opet na forum. Nisam htio preko e-maila da povećam malo promet na forumu. Pogotovo jer me moderacija vrlo gostoljubivo pušta da imam svoje teme ovdje, pa da se malo odužim.

Podaci za Crnkiće se nalaze u knjizi Pounje u bosanskoj Krajini od Milana Karanovića. On kaže da 1920.-ih nisu imali tradiciju o porijeklu, ali kad pročitaš ostatak knjige, stekneš dojam da su vjerovatno starinci. Ili su porijeklom od pred-turskih stanovnika tog kraja ili su porijeklom od otomanskih vojnika koji su sudjelovali u zauzimanju Jezerskog i dobili zemlju. Na ovom podforumu ima tema Lokalna povijest u BiH. Na njoj je bila diskusija oko Bihaća i porijekla stanovništva i stavio sam knjigu u PDF formatu i tamo je možeš skinuti. Imam i Leksik prezimena(osim 4 stranice pod slovom M zbog štamparske greške). Stavit ću ga na ovu temu kad uhvatim vremena.

A o Obradovićima sam pisao jednom forumašu preko PP prije nekog vremena. Nadam se da se on neće ljutiti ako stavim i ovdje, pogotovu jer neću navesti ime.

Jevto Dedijer u knjizi Hercergovina koja je izašla 1909. opisuje čitav taj kraj. U to vrijeme su Bajovci administrativno mahala sela Donje Hrasno. Osim Bajovaca, selo su činile mahale Rabrani, Crnoglav, Vinine, Dašnica, Srijetež, Svitava, Sjekose, Dubravica, Klenak, Glušća, Kolojanj, Borut, Cerovo, Brštanica, Četoljub, Cerovica, Njavrina Mahala i Osječenica. Rod Obradovića je tada živio u ove tri mahale(danas sela).

U Crnoglavu je 1909. Obradovića bilo 20 kuća. Po njihovoj tradiciji, starinom su iz Crne Gore, ali ne znaju točno odakle. Predak im se vrlo davno doselio u Dubrave, a iz Dubrava jos u 17.-om stoljeću došao na Crnoglav.

U Svitovu je bilo 2 kuće Obradovića, koji su s Crnoglava došli nakon austrijske okupacije.

Konačno, u Bajovcima je bila jedna kuća, koji su s Crnoglava došli početkom 19.-og stoljeća.

U samim Dubravama, Obradovići katolici zive u Trijebnju. Kažu da su iz Hrasna početkom 19.-og stoljeća sto bi značilo da su od ovih Obradovića koje sam naveo iznad. Oni su sjećaju da su prije no sto je katolička crkva zabranila obiteljske svece(brgulje/krsnice), slavili Bogojavljenje(06.01).

U Bjelojevićima kod Stoca zive isto tako ogranak ovih Obradovića. Oni su iz Hrasna dosli oko 1840. Njihova brgulja je bila Ivanjdan.

Zadnje, Obradovići zive i u D. Poplati kod Stoca, isto tako su došli iz Hrasna, ali nisu znali kada. Oni su slavili Nikoljdan.

U neposrednoj blizini zive i Obradovići muslimani i pravoslavci, ali nema tradicije da su Obradovići razlicitih vjera rod. Kod Mostara zive Obradovići muslimani koji su porijeklom iz stolackog kraja. Hivzija Hasandedić koji je istraživao baštinu muslimana istocne Hercegovine kaze da su kršćanskog porijekla, ali ne zna više od toga.

U Sedlarima u Popovu, u općini Trebinje, žive pravoslavni Obradovići. Ne znaju porijeklo, ali se u selu spominju još početkom 18.-og stoljeća. Slave Šćepanjdan.

Na žalost, u objavljenim biskupskim popisima katolika Bosne za turskog vremena su uključene samo franjevačka provincija Bosna Srebrna i Mostarska biskupija, ali ne i Trebinjsko-Mrkanjska, tako da nisam mogao provjeriti jesu li tada u Hrasnom zivjeli Obradovići i jesu li se tako prezivali. Sto se tiče ostatka Bosne(i Hercegovine), 1743. su bile samo dvije kuce Obradovića katolika i to u Pavičićima kod Travnika. 1768. je situacija bila ista, samo što su živjeli u Brajkovićima kod Travnika.

Skinuo sam cijelu knjigu (Dedijerovu) u .pdf formatu, samo se ne sjećam odakle. Mogu je okačiti negdje za download ako ima zainteresiranih Hercegovaca.

Trebalo bi napomenuti da je knjiga na ćirilici, za one koji ne znaju čitati.

Za ljude rođene prije 1984, ne bi trebalo biti "nikih" problema

Izem ako su rođeni u dijaspori. Takvim je i latinica ponekad teška.

Ili u Hrvatskoj, jel se kod njih morala učiti ćirilica? Kod nas u Bosni je bilo jednog tjedna latinica, sljedećeg tjedna ćirilica.

Bas neki dan razgovaram sa jednim prijateljam iz Zenice oko povijesti obitelji. Popovic je.. Imas sta o Popovicima iz Zenice Pavo???

Zahvaljujem se kolegi Pavi,

Iako sam mišljenja da su tekstovi M.Karanovića totalno nepouzdani.
Ipak se radi o autoru etnologu koji se držao usmenog predanja a ne relevantnih povijesnih činjenica.
No, dobro.:-)

Zanima me gdje ste našli dio turskog deftera iz 1604. koji se odnosi na Bihać i okolicu??
Gdje se može pogledati original?? Pretpostavljam da je na turskom jeziku?
Imate ga možda u pdf formatu??
Ne zaboravite staviti "Leksik prezimena SR Hrvatske" :-))

Hvala

Mir i Dobro, predpostavljam da si upoznat sa: http://www.imehrvatsko.com/

http://www.imehrvatsko.com/apex/f?p=108:PREZIMENA:1388485193449759::NO:RP:P3_PREZIME:Crnki%C4%87

Nažalost ima samo ovo:

Opširni popis Bosanskog sandžaka 1604. je objavljen prije desetak godina. Mislim da ga je s turskog original preveo Adem Handžić, a poslije njegove smrti su ga obradili drugi. Lako ga je kupiti, samo je poskup. http://www.superknjizara.hr/index.php?p ... jiga=12403 Turski original se može naći u arhivu u Istanbulu, ali je pisan arabicom.

Što se tiče Karanovića i usmene tradicije, ne treba samo tako odbacivati. Tradiciji možemo koristiti da popunimo praznine u povijesnim izvorima, kao i da interpretiramo iste. O porijeklu Crnkića možemo izvući dosta ako uporedimo izvore i tradiciju.

Jezerski je zauzet 1576. godine, ali je u defteru 1604. samo mezra, tj. napušteno selo. U opisu krajeva oko Cazina i Krupe, specifično se spominje da su sela prazna a zemlja neobrađena jer je raja prebjegla na hrvatsku stranu. To znači da je Jezerski jedno vrijeme bio napušten. To se recimo kosi s tvrdnjom da je džamija u Jezerskom Gradu sagrađena čim su Turci zauzelo grad, pošto bi naseljeno mjesto s džamijom sigurno bilo spomenuto u defteru. Isto tako, najstariji sloj stanovništva tvrdi da su u Jezerskom od "feta," ali i oni su morali doći nakon 1604. godine. Slijedeći sloj stanovništva je onaj doseljen iz Like nakon Karlovačkog mira. Naseljavanje Jezerskog je onda moralo pasti između 1604. i 1699. To znači da je prošlo nekih 200-300 godina od tog trenutka do Karanovićevog istraživanja na terenu. Tu još treba uzeti u obzir da je Karanović većinu informacija o porijeklu skupljao od starijih ljudi, nekih čak rođenih prije 1850.

Pitanje koje se postavlja je zašto Crnkići ne znaju svoju starinu? Po njegovim istraživanjima, vrlo malo obitelji u Pounju nije znalo baš ništa o porijeklu. Ako su Crnkići došli u grad nakon "feta," zašto oni nemaju tradiciju o tome, za razliku od mnogih drugih rodova u Jezerskom? Ako imaju razloga prikrivati svoje porijeklo, kako to da okolni rodovi ništa ne znaju? Karanović navodi da rodovi u Sokocu kod Bihaća ne znaju o porijeklu, ali navodi i da ih susjedna sela smatraju za potomke robova iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Da su Crnkići(a i još tri roda u mjestu koja ne znaju porijeklo) bili robovi, ili Cigani ili bilo što drugo čega bi se sramili, to bi znali okolni rodovi, pogotovu s toga jer bi izbjegavali ženidbene veze s njima. Ako su došli u 18. stoljeću ili kasnije, onda bi teško za stotinjak godina zaboravili porijeklo.

Najlogičnija pretpostavka je da su Crnkići došli kratko nakon naseljavanja, i da nisu bili previše čuvstven rod. Da su došli relativno davno, vidi se i po činjenici da ih je 1920.-ih bilo 8 domaćinstava, a 2 su ranije otišla u Tursku. Živjeli su i u različitim mahalama Jezerskog. Što je rod veći i razgranatiji, to je i stariji. Da su bili begovi i age ili da su obavljali važnu dužnost u utvrdi, znali bi. Osim toga, nemaju prezime tipa Topčagić ili Dizdarević, koja nose neki drugi rodovi u mjestu, koja pokazuju na takvo porijeklo. Najverojatnije je da je predak Crnkića bio običan vojnik ili stražar.

Nego Pavo, ja upitah za Popovice iz Zenice. Ima li tu kakvih povijesnih cinjenica??

Izvinjavam se, ali zadnjih 5-6 dana sam prilično zauzet na poslu. I ovo pišem za vrijeme sastanka. :)

Tulkas, znaš li više o tim Popovićima. Jesu li iz okolice Zenice ili samog grada. Ako su iz grada, znaju li odakle su došli?

miridobro, tražio sam knjige koje bi imale kakvu informaciju o Crnkićima iz Skucanog Vakufa i Šipova. Pogledat ću više ovaj vikend pa javiti.

Za neke druge forumaše, dobio sam knjigu o Livanjskom polju. Znam da je maxsoldo pitao i našao sam sva 4 roda. Stavit ću kad uhvatim malo vremena večeras. Ako ikog drugog zanima Livno, slobodno pitajte.