Odakle vodi porijeklo prezime Omić na području Srebrenika. Ne bi želio da budem dosadan sa pitanjima.

Puno vam hvala, dosta toga ste mi rasvijetlili, ali znate kako to biva ljubav i znatiželja nikad se ne mogu ugasiti.
Možete li provjeriti jesu li to zaista moji predci, slijed krštenih u gorancima bi bio Marko>Ivan>Ilija, čini mi se da je Ivan imao samo jednog brata koji je poginuo mlad. Također, primjetio sam da u Mostaru ima dosta Krešića, a jedan mi je Mostarac jednom rekao da su oni starosjedioci na Orlacu, danas predgrađe Mostara. Također, obiteljski moji Jurići su imali neke vinograde u Cimu, dio Mostara. Također znam da na Pelješcu ima Krešića, Marića, Tomića i Rozića, sve prezimena iz Mostara, koji su došli kako tvrde ima preko 500 godina otamo. Znali tko išta više o recimo tim rodovima u 16 st.? Također sam jednom gledao emisiju u kojoj neki Jurić sa Hvara, tamo ih ima dosta, govori kako su njegovi preci prebjegli iz okolice Mostara pred Turcima.

Usput jedan sličan detalj vezan uz ovu temu. Moje prijatelj se preziva Vicelić, iz Imotice odmah kraj Duži u Hercegovin kraj Neuma, ali u Dubrovačkoj republici u prošlosti, danas Hrvatskoj. Oni su prema zapisima najstariji rod tamo, a prvi koji je došao je bio Viceglia sin od Nikole, pa je dobio prezime Vicelić tek kad je tamo došao, vjerovatno kao graničar, kao većina prebjega. Njegov je taj predak ubio u Bijelom Polju pokraj Mostara Turčina koji je htio iskoristit pravo bračne noći, znate već što zaboravio sam kako se to zove i koja je turska titula.

Također i moj predci po majčinoj strani Lončari su prema predaj porijeklom iz Hercegovine iz Širokog negjde. Navodno je neki njegov rođak Rebić isto tako ubio pa su oni pošli u Imotski. Lončari su Gornjim Vinjanima a Rebić u Donjim. Slučajno ili ne oba ta mjesta koji su granice i primali prebjege zovu se In monte, u brdu ili tako nešto jednom sam čitao o tome.

Pavo druze iskopah neke nove.
Prezime Galin selo Vrtoce izmedju Petrovca I Bihaca.
Sarvas prezime Oraska opcina I Tuzlak opcina Domaljevac

S protokom vremena je teško pratiti povjest prezimena jer se ono mjenja češće mjenja nego što to mnogi od nas misle. Najidealnije bi bilo kada bi svatko u obitelji imao nekoga tko će biti kroničar i u pisanom obliku čuvati svoje povjesno stablo.
Konkretno, ja sam napravio svoje stablo, odnosno sve muške potomke u svim granama od prvoga koji je doselio. Zapisao za svakoga koji je stradao neprirodnom smrću kako i gdje je stradao. Za one koji su odselili napisao sam i gdje su odselili. Ali moje prezime se nije mjenjalo i duže kroz povjest nego je taj prvi kojega sam zapisao.

Ali maloprije sjedim sa ljudima koji su razgovarali o prezimenima. Jedan je npr. Glibić. Podrijetlom su iz tivta, došli u Soviće 1600 i neke, ne sjećam se. Od gore se selili mislim i ovamo prema Ilićima i Cimu. Uglavnom, sada od njih ovdje u Ilićima i Cimu ima Gliba, Glibića, Marojevića, Glibo-Marojevića, Glibić-Marojevića.
Npr. pokojni dedo od prijatelja je Marojević-Glibo sin i unuci Glibe. U paklišu ovi su im nekakva rodbina čini mi se i oni su samo Marojevići.

Tako da je prezimena posebno teško pratit ako se nema nekih konkretnih pisanih tragova nekog suvremenika.

Ma slabo se može viditi porijeklo eto npr moje prezime u selu kad se ide sve dalje i dalje dolazi se do saznanja da je cijelo gotov selo bilo mog pretka prije nekih 400- 500 godina većinom znam do čukundjeda dalje i ne znam.

Pavo pozdrav

molio bih te da napišeš ako znaš nešto porijeklu Mandića iz Usore (Tešanj) ??

Hvala unaprijed

Vidim da to odlicno odradjujete pa bi Vas zamolio za porijeklo Mikić iz Maljave kod Kotor Varosa slava Đurđevdan,
a drugo ako imate podatke o prvim pisanim tragovima mjesta Očauš kod Teslica posto vidim da imate dobre podatke iz Turke vlasti sa ovih prostora POZDRAV

Vidim da to odlicno odradjujete pa bi Vas zamolio za porijeklo Mikić iz Maljave kod Kotor Varosa slava Đurđevdan,
a drugo ako imate podatke o prvim pisanim tragovima mjesta Očauš kod Teslica posto vidim da imate dobre podatke iz Turke vlasti sa ovih prostora POZDRAV

Sta sa porodicom Mikic,vecina njih zivi nekoliko kilometara od mene.
Jesi li ti bnoki iz KV-a.

izvinjavam se temu sam postavio na pogresno mjesto jer sam trebao da je stavim na temu porijeklo ali nema veze
Ja nisam iz K.V. ali sam porijeklom Mikić iz Maljave i trenutno mi je drugo prezime jer se desila administrativna greska za vrijeme austroug. i tako ostalo, samo znam da mi je čukundjed bio izvrsni kovac Savo Mikic a period zivota je oko 1855
a moje mjesto je okolina Teslica

Jel ne znas nikoga kasnije od Mikica,kakva se adm.greska desila ako to nije tajna.

moj pradjeda Jovo kao mali donesen kod očuha i sa prvim popisom upisan na prezime Bogdanić tako ostalo a slava zadrzana. Od srodnika Mikic neznam nikoga a ta loza nije se mnogo rasirila mozda da neko i ima porodicno stablo.

Našao sam Martina i Anđu u matici vjenčanih.

17.11.1826. godine u Velikim Kablićima se ženi Martin Ivanović, sin Stipana i Ivane rođ. Vrdoljak iz Odžaka. Nevjesta je Anđa Puđa iz Komorana, kći Šimuna i Pavke rođ. Periša. Kumovi su Mate Domaze i Nikola Ivanović. Martin umire u Odžaku 27.1.1850. u dobi od samo 40 godina, što znači da se oženio sa 16-17. Anđa umire od kolere 1836., tako da je Jozo morao biti rođen malo ranije no 1839/1840.

Martinov otac Stipan Ivanović umire u Malim Kablićima 1828. godine u dobi od 60 godina. Žena Ivana je čini se umrla 1821., ali je kao mjesto naveden Prisap, pa se možda radi o drugoj osobi. Umrla je u dobi od 45 godina.

Župne matice prije 1802. su u fragmentima, ali svi Ivanovići iz Odžaka bi trebali biti potomci članova domaćinstva Tome Ivanovića koji je u Odžaku popisan 1768. On se spominje u maticama 1774., kad mu se krsti sin Petar. Iz matica se vidi da su s Tomom u kući živjeli i drugi odrasli muškarci Ivanovići, vjerojatno njegova braća. Tomo je pak sin ili unuk Luke Ivanovića, koji je glava domaćinstva u Odžaku 1743. godine.

O starijoj prošlosti Ivanovića je teško govoriti zbog manjka pisanih izvora, ali upis iz Glavica kod Sinja 1697. godine o Mati Ivanoviću s Livna koji je dobio 15 kanapa zemlje se vjerojatno odnosi na nekog pretka odžačkih Ivanovića.


Postovani Pavo,

Od srca vam hvala za vasu pomoc.
Ja sam uspjela saznati slijedece:

Jozo Ivanovic (pri krstenju Josip) je roden 14.03.1840 a krsten 16.03. Kum mu je bio Ante Radas iz Kablica.

Ako Anda umire od kolere 1836 god., onda Jozin otac je morao imati drugu zenu (ponovo se vjencao???), da li mozete to malo bolje pogledati.

Voljela bi znati ako je Jozo imao bracu i sestara.

Hvala unaprijed i srdacan pozdrav,
Bozana

Josip (Jozo) je bio sin Martina Ivanovica i Andje Pudja, krsten 14.03.1840.
S time ta Andja koja umire 1836. nije Martinova zena a nije ni Josipova majka bila.

15.03.1830 radja se Ruza Ivanovic, kcer Martina i Andje Pudja (ovi put "iz Gubera")- mora da je umrla, ali nije zapisano. zasto bi inace drugoj kceri isto dali ime Ruza?
23.04.1833 radja se Ivan Ivanovic, sin Martina i Andje Pudja, isto nema upisa smrti, ali postoji drugi Ivan posli ovoga.
12.06.1835 radja se Ivan Ivanovic, sin Martina i Andje Pudja (ovi put "iz Komorana")
21.05.1838 radja se Ruza Ivanovic, kcer Martina i Andje Pudja- umire 11.08.1840

Vise dice nisam nasao, a posli 1850. nisam ni trazio vise, jer smatram da je to taj Martin koji je umrao 1850- posli smrti nema vise dice...

Kao uvik, ako ima upita za livanjsko podrucje: livnogen et gmail tockica com

Prezime Tuzlak je tako često u Posavini da je bez matica teško reći bilo što osim očitog...da su iz tuzlanskog kraja. Krajem XVIII stoljeća počinje relativno jaka migraciona struja iz tog kraja u Posavinu. Ne samo ljudi, već i čitavi zaseoci nose ime Tuzlaci. Tu su vjerojatno igrali ulogu i župnici. Od 1811. do 1834., župa Bijela ima čak 4 župnika iz Tuzle! Slučajevi gdje su župnici dovodili rodbinu na čifluke su zabilježeni u čitavoj Posavini.

Galini su se po usmenoj tradiciji roda ranije prezivali Pilipović. To je gotovo sigurno istina, zbog činjenice da slave Alimpija Stolpnika. Ta slava je relativno rijetka, a u tom kraju je uglavnom slavi velik i razgranat rod Pilipovića. Matica im je selo Veliki Cvjetnić kod Drvara, a tamo je prije 90 godina zabilježena neka mutna tradicija o porijeklu iz Golubića kod Knina u Dalmaciji. I ta tradicija izgleda ima uporište jer jedino selo u čitavoj Dalmaciji u kom ima rodova koji slave Alimpija je Golubić. Međutim, ni jedan od četiri roda se ne preziva Pilipović, što vjerojatno ukazuje da je postojalo neko starije, zajedničko prezime.

Sarvaš bi moralo biti mađarsko prezime, pošto na mađarskom označava jelena.

Hvala Nkovac za pomoc i srdacan pozdrav

Postovani,

Ja trazim ove knjige vec dugo vremena, i nazalost nemogu doci do njih.

Livanjska katolička prezimena
Autor: Tomislav Perković
Livno, Matica hrvatska Ogranak Livno, Franjevački muzej
i galerija Gorica Livno, 2007.
sv. : ilustr. ;
29 cm
Knj. 1. : Matične knjige vjenčanih
455 str.
Knj. 3. : Matične knjige umrlih
311 str.
Cijena: 40,00 KM
http://fmgg-livno.com/index.php/izdanja ... onografije

Kad sam nazvala Franjevacki muzej, rekli su mi da i vise nema za kupit.

Ako imate email adresu za Gospodina Tomislava Perkovica, bila bi jako
zahvalna, ili ako znate gdje je mogu nabaviti, bila bi jako zahvalna.

Ja zivim u Australiji i voljela bi nabaviti njegove knjige.

Srdacan pozdrav
Bozana

Knjiga ima u Matici Hrvatskoj u Livnu.
Toliko ih ima, da ih moraju prodavat...

Knjiga ima u Matici Hrvatskoj u Livnu.
Toliko ih ima, da ih moraju prodavat...



Kako mogu je nabaviti, da mi poslaju u Australiji.

Poštovani,

Vidim da imate kvalitetnu literaturu, nisam prelistao cijeli forum, ali budem.
Zanima me imate li šta o prezimenima Matić (Bilo Polje, Livno) i Ćurić (Podhum, Livno)

Unaprijed hvala.

E svaka čast na ovome i na strpljenju za toliko toga proći i ljudima odgovorit. Kad bude web stranica, posjećenost ti ne fali. :)

Mene zanima za 2 prezimena, Mikulić iz Ljubuškog, i Kelava iz Tomislavgrada(Roško Polje)

O Kelavama ne znam puno, ali evo što znam o Mikulićima ako pomaže.

U Ljubuški se iz Borajne doselio Ivan Mikulić negdje prije 1900. Navodno je imao kuću u Gornjem gradu u Ljubuškom i nekakvu radnju u centru. Po priči za vrijeme radnog vremena ubijen je u toj radnji od strane nekih Turaka. Razlog ne znam. Htjeli su mu ubit i ženu i djecu, međutim javljeno im je na vrijeme i pobjegli su na Humac gdje su se skrivali jedno vrijeme i preživjeli. Više manje znam zadnjih 120 godina u detalje i imam dokumente, ali me zanima ta starija linija iz Borajne, tj. pitanje je je li iz Borajne, i ako je, da nešto što dalje u prošlost saznam.

Hvala :)

Ima se to šta piše u maticama. Šta te zanima?

Dragi Pavo,

Zanima me da li mozda imas informaciju za prezime GABRIC. Ako mozes pogledati u Livno i u Travnik. Ako imate bilo koju informaciju i ako mozes njih povezati sa prezime IVANOVIC.

Hvala unaprijed i srdacan pozdrav.
Bozana

Mr. Pavo, imate li kakvih spoznaja glede prezimena Sinanović kod Hrvata katolika iz Žepča i okolnih općina?

Etnograf Mario Petrić u svom radu o stanovništvu Livanjskog polja navodi da su mu Matići iz Bilog Polja pričali da im je predak došao sredinom XIX stoljeća iz Kamenskog u Dalmaciji. Kako se Bilo Polje u maticama ne pojavljuje pod ovim imenom do otprilike sredine XIX stoljeća, teško je razlučiti odnose li se spomeni Matića iz "Buškog Blata" i Vržerala u maticama 1830-ih na bilopoljske Matiće ili neke druge. Problem komplicira i činjenica da u Liskovači na Buškom Blatu ima Matića. U svakom slučaju, ishodište svih buškoblatskih Matića je gotovo sigurno Kamensko, koje se nalazi samo par kilometara jugozapadno od Liskovače i kojeg od buškoblatskih sela dijeli samo državna granica. 1832. godine imamo i vjenčanje u Livnu na kom je majka mladenke Antica Matić iz Kamenskog u Dalmaciji.

Matići su jako velik rod u Kamenskom. 1948. ih je u selu bilo 29 kuća s preko 200 osoba. S obzirom da je čitavo selo imalo šestotinjak stanovnika, to je dosta velik broj. Čini se da su tu naseljeni nakon što su Mlečani preoteli taj kraj Osmanlijama 1718., no kako su zemljišnici izgubljeni, prvi spomen Matića je iz 1740. kad Antun Matić dobiva od mletačkog providura pravo korištenja neke zemlje u susjednom selu Voštane. Matića u Sinjskoj Krajini ima na nekoliko mjesta, i neki od njih su pouzdano oko 1685. doselili iz Rame(upisi u matičnim knjigama), ali nije poznato jesu li svi Matići oko Sinja istog porijekla, pa ne bih mogao reći jesu li i kamenski Matići starinom Ramljaci.

Ćurići su došli iz Korita na Buškom Blatu prije 1820. Te godine je u Podhumu kršten Antun Ćurić, sin Luke Ćurića i Lucije rođene Protuđer s Duvna. Ovo je prvi spomen roda Ćurić u Podhumu. Nisam uspio naći upis vjenčanja Luke i Lucije, pa ne mogu znati je li vjenčanje obavljenu o Podhumu ili Koritima. Ćurići se u Koritima bilježe i 1742. i 1768. godine, a još 1735. godine je biskup Stipan Blašković odsjeo u kući don Mije Ćurića u Koritima prilikom posjeta župi. Petrić bilježi tradiciju da su Ćurići dalekom starinom iz Boke Kotorske, pa da su onda došli u okolicu Konjica, pa iz tog kraja na kraju u Korita, no ova tradicija nema nikakve potvrde u izvorima.