Najranije se od ovih rodova spominju Gavrani. Osim što se i na popisima 1743. i 1768. godine spominju u Alibegovcima i Makljenovac, još ranije ih nalazimo u matičnim knjigama. Ivan Gavran bez oznake sela je kum na krštenju Ivana Ureva iz Žabljaka u listopadu 1708. Lucija Gavranović iz Ljetinića kod Žabljaka je krštena u ožujku 1714. U svakom slučaju su preko 300 godina u tom kraju, iako nije potpuno jasno koje od tih sela im je matica.

Nedići u Tolisi žive 1768. godine u dva domaćinstva, dok ih 1743. nema nigdje u BiH. Nema ih ni u maticama župa s druge strane Save, pa se čini da nisu povratnici iz županjskog kraja, ili bar ne pod tim prezimenom. Nema ih ni u spiskovima graničara u županjskom kraju. Mislim da su 1743. zapisani pod nekim drugim prezimenom.

Kaurinovići se pojavljuju 1768. godine u selu Trnava kod Sanskog Mosta. Nema ih na popisu 1743. a jamačno su doseljenici. Kauri je u tom kraju naziv za katoličke doseljenike iz Like, Korduna i Banije. Naravno da su morali imati neko drugo prezime prije dolaska, no ne znam koje jer nemam matice.

Jedino za Boniće iz Sivše ne znam. Nema ih 1768., a velik su rod. Ili se radi o novom prezimenu ili su (vjerojatnije) došli s Duvna.

Poštovanje gosp.Pavo ako bi mi mogli odgovoriti nesto o prezimenu Matic s prostora Vitez

Poštovanje, Pavo B.

Ako imate kakove podatke o prezimenima Domaćin i Šaletić, naišao sam na njih na Pelješcu, neobična su mi.

Hvala Pavek. Znaci za Gavrane bi se moglo reci da su jedno od najstarijih
katolickih prezimena na podrucju danasnje BiH naravno ne racunajuci
ono vrijeme od prije turske okupacije

Pa zavisi kako gledaš. Vareš i Sutiska imaju matice od prve polovice XVI stoljeća, a u istočnoj Hercegovini gotovo da nema katoličkog roda koji ne bi mogao pratiti porijeklo do 1700. No, samo Vareš, Sutiska, Gradac i Popovo imaju starije matice od Komušine. I možda Majdan(Sanski Most) ako su one iz 1690. preživjele ovaj zadnji rat.

Domaćini su iz Gornje Vrućice. Oko 1790. su dobili to prezime, a prije toga su se prezivali Maćela. Maćele su prezime dobili po nadimku Mate Šerkovića koji je živio negdje sredinom XVII stoljeća, tako da je još starije prezime Šerko(vić). Prvi spomen je iz 1592. godine, kad je Ivan Šerko zabilježen kao član bratovštine u Gornjoj Vrućici.

Šaletići su iz Oskorušna. Potomci su Jakova Šaletića koji je 1853. godine doselio s Korčule.

Da se nadovežem o starosti rodova i prvih spomena prezimena. Popis katolika Bosne Srebrene iz 1743. je stariji od većine župnih matica pa je često najraniji izvor za prezimena. U zapadnoj Hercegovini nema matice starije od 1775. Župe Duvno i Roško Polje imaju matice iz oko 1750. a Livno jednu djelomičnu knjigu koja počinje 1771. U Posavini su najstarije matice iz 1748., ja mislim. Tu negdje, a radi se u župi Bijela. Komušina ima od 1709., Fojnica i Kreševo začudo tek od 1750., iako oba samostana imaju hrpu drugih starijih dokumenata.

U većini slučajeva, bilo kakvi spomeni rodova prije 1743. su iz posrednih izvora. Istočna Hercegovina ima jako puno sreće jer imaju i stare matice, i blizinu Dubrovnika i njegovog arhiva, i blizinu Mlečića. Samim tim većina rodova se može pratiti dosta duboko u prošlost. Navest ću kao primjer sela na sjeveroistoku općine Neum: Cerovica, Vinine, Crnoglav, Rabrani, Previš, Glumina. Ovo je lista većih rodova(više od 4 člana) iz tih sela:



Boje se odnose na naciju, tj. Tucakovići iz Rabrana su Bošnjaci.

Prkačin - Prvi spomen u maticama dubrovačke župe Lisac 1687. godine. 1696. imamo i potvrdu da se radi o osobi iz Zažablja(neumski kraj). 1694. godine, Mlečani nekom Ivan Prkačinu daju zemlju u selu Dužica kod Neuma.

Pavlović - U maticama neumske župe Gradac od 1730. godine. 1650. se u župi Lisac spominju pod svojim drugim prezimenom Krmek.

Konjevod - U maticama župe Gradac od 1713. godine. Iz upisa u matici se vidi da je starije prezime Miajlović. Doselili iz Strmice u Popovu, gdje se kao Miajlovići bilježe 1656. u maticama župe Lisac.

Bogdan - 1655. godine u gradskim maticama u Dubrovniku kao doseljenici iz Zažablja.

Marčinko - U gradačkim maticama od 1725. godine.

Raič - 1683. se spominju u maticama dubrovačke župe Ošlje kao stanovnici Hutova kod Neuma.

Previšić - 1702. godine u Dobranju kod Metkovića kao izbjeglice iz Zažablja.

Kuzman - U maticama župe Popovo 1725. godine. Kum Jozo Kuzman iz Rabrana.

Maslać - 1747. pod ovim prezimenom na metkovskom području, a kao Novakovići dosta ranije. 1673. u dubrovačkom Primorju kao Maslaći.

Obradović - 1709. u gradačkim maticama.

Tucaković - Najstariji nišan u obiteljskom mezarju u Rabranima iz 1790. 1766. se spominju kao doseljenici u kasabu Blagaj.

Njavro - Prvi spomeni pod ovim prezimenom sredinom XIX stoljeća. Starije prezime Maslać čiji su ogranak.

Krešić - 1694. neki Krešići dobivaju zemlju od Mlečana u Zažablju.

Kao što vidimo, skoro svi rodovi mogu pratiti svoj trag 300 godina unatrag. Čak i jedini muslimanski rod može to činiti 250 godina unatrag.

Da li neko zna odakle dolazi prezime Jahić . Odakle to prezime vuče korijene.

Od imena Jahja koje je arapska verzija imena Ivan.

Aha to sam negdje i našao malo sam se zeznuo za porijeklo mislio sam na područja u BiH ili na Balkanu jer sam našao raznih izvora za to prezime. ahić, Mojanovići (Zeta). Od njih u Žabljak, uz Skadarsko jezero, u Podgorici i Skadru, ogranak Brajovića, kasnije kao: Baštić i Redžović; Tuzi; Adrin i Zaton (Bijelo Polje); Cetinje pa onda a).O imenu J a h j a onomasticar prof.dr I.Smailovic naveo je :"<tur.Y a hy a<ar.Y a h y a=licno ime jednog vjerovjesnika,koji se spominje u Kur'anu.To je ista licnost koja se u Bibliji zove Jovan ili Ivan Krstitelj....Etimologija imena J a h j a nije sasvim jasna.A.Skaljic(orijentalist-NAPOM.T i b o s a)misli da to ime potjece od ar.h a y y=ziv(na z tvrdi znak),i da prema tome J a h j a znaci Z i v i(kao npr.Zivojin)(na Z tvrdi znak)...Medjutim,ima misljenja da etimolosko porijeklo toga imena treba traziti u st.hebr.imenu J o h a n a n=Bog(Jahve)je milostiv,ili J e h i j a=Milost Jahve(ruski onomasticar Alim Gafurov).Arabist dr S.Agic misli da ime J a h j a znaci: p r e p o r o d i t e l j,o z i v o t v o r i t e l j."Onomasticar prof.M.Simundic ovako objasnjava etimologiju imena J o h a n a n:"hebr.Y o h a n a n,steg. od Yehohanan-Bog je milostiv. A zanimalo me je geografski i naseljavanja . Unaprijed hvala.

Pa ne vjeruješ valjda da su svi ljudi koji se prezivaju Jahić porijeklom od jedne osobe?

Ne vjerujem ja mislim da je taj ko je prešao na Islam dobio naziv Jahja pa ono ostalo Jahić, kao i Ivanović, Jovanović eto primjera toga prezimena na biblijskome . Ali mislim konkretno naseljavanja u Tuzli je to prezime zastupljena ima ga malim dijelom kod Hrvata u Hrvatskoj. Mislio sam da li ima podataka kakvih još googlanjem sam našao da je bilo doseljavanja iz Foče u Tuzlu ali lično mislim da je bilo ovo prezime dobro zastupljeno u Tuzli i prije doseljavanja stanovništva iz Foče. Konkretno me interesuje na području Srebrenika to prezime ima ga ponajviše u dva sela Špionici i Ježinac pa ako nije problem.

Molim vas možete li mi reći nešto o podrijetlu prezimena Pezer? Ovo prezime je dosta rijetko , a najveći broj današnjih Pezera nalaze se u selima Cerov Dolac i Ružići u općini Grude. Drugo veće selo gdje se su do ovog zadnjeg rata Pezeri obitavali nalazilo se u okolici Kaknja (selo Miljačići), al koliko sam čuo skoro nitko nije danas tamo.
Pregledom dijela popisa stanovništva župe Ružići u kojima se ovo prezime pojavljuje na popisu iz 1851.godine. Pri tome se spominju 2 obitelji – Mate Pezer (star 54 godine) i Jozo Pezer (star 50 godina). Na popisu iz 1768.godine u ovoj župi nije bilo Pezera, ali se spominju u maticama župe Ružići kod opisa podrijetla obitelji Mlinarević. U maticama krštenih župe Ružići oko 1800.godine spominje se da su roditelji Ante Mlinarević i Mara Mlinarević rođena Pezer krstili svoje dijete.
Na web stranici Miljačića, našao sam uz prezime Pezeri slijedeći opis:
„Pezeri ( 5 ) cine jedan rod s Pezerima “na Turbica”, u Slapnici i u Aljinicima. Davno su doselili i nitko ne zna ni kada su niti odakle su dosli; oni sto su na Slapnici dosli su iz Mlave u Fojnickoj Nahiji, pa su vjerojatno i ostali dosli odatle. Bili su u selu vec za vrijeme posljednje kuge. Znaju da u Hercegovini ima citavo selo Pezera, ali ne znaju pouzdano dali su im rod. Ima ih odseljenih u Morancane kod Tuzle.”
Pitanje je odakle su i kada došli grudski Pezeri, imaju li kakve veze s onima iz Kaknja, te s kojim obiteljima im se veže podrijetlo?
Hvala unaprijed

Gotovo sigurno nemaju, jer se kakanjski Pezeri spominju prvi put 1731. Prezime i nije tako rijetko. Pojavljuje se u oblicima Pezer i Bezer, kao i sa nastavkom ić/ović i ima ga kod sva tri naroda u Bosni, ali i u Dalmaciji. Prezime dolazi od turcizma koji označava siromašnog čovjeka ili čovjeka bez kuće. Na Hvaru se ovo prezime sreće još 1673., u isto vrijeme ga nalazimo i u Makarskom Primorju. U Krstaticama kod Imotskog Pezeri žive već 300 godina. Bošnjaka Pezerovića ima u Podrinju a Srba oko Banje Luke. U Međugorju je od roda Smoljan krajem XIX stoljeća nastao ogranak koji se preziva Bezer, no u XIX stoljeću su upisivani u matice i kao Pezeri.

Osim ovog spomena u ružićkim maticama, našao sam i na krštenje djeteta u župi Ljubuški na Božić 1801. godine. Mati je Manda Pezer iz Tihaljine. Nisam siguran jesu li Pezeri doselili u Bekiju ili su nastali od nekog od prezimena koje se u Ružićima spominje 1768. Kako ružićke matice počinju 1799., ne znam možemo li uopće odgovoriti na to pitanje.

A nema konkretnog odgovora za prezime Jahić na području Srebrenika u svakom slučaju hvala za onaj ponuđeni odgovor.

Strpljenja, neće ništa pobjeći. Ili postoji neki razlog zašto odgovor treba danas a ne može sutra?

I Špionica i Ježinac vrlo rano postaju muslimanska naselja, pa sumnjam da je jedan velik rod kao Jahići doselio u skorašnje vrijeme. Pogotovu nije vjerojatno da bi u Ježincu i Špionici bilo mnogo rodova koji su došli s druge strane Save 1684-1701. Špionica 1533. ima 35 muslimanskih i 41 kršćanski dom. 1548. ima 96 muslimanskih i 51 nemuslimanski dom a 1604. 132 muslimanska doma i 43 nemuslimanska. Na istim popisima Ježinac ima 13 kuća na sva tri popisa. Na prva dva imamo jednu nemuslimansku kuću a 1604. su svih 13 muslimani.

1604. je jedan od stanovnika Špionice janjičar Jahja sin Kurta. Možda se radi samo o slučajnosti, a možda je predak Jahića.

MA nije problem nikakav izvinjavam se zbog tersluka. Nego nako nagla izgleda narav pa sve brzopleto radim. Našao sam jedan interesantan nišan u Ježincu na kojem se nalazi didov štap. Špionica se dijeli danas na Špionica Centar, Špionica Donja, Špionica Gornja, Špionica Srednja U Špionici srednjoj se nalaze Hrvati, u Gornja i Donja Špionica su bile izmiješane Bošnjacima i Srbima. U donjoj Špionici se i dan danas nalazi pravoslavna crkva. I u Špionici Cetar Bošnjaci.

Nemam matice stare župe Lašva(niti župa kćerki koje su nastale od nje) a i prezime je patronimičko i često. No, s obzirom na druge obitelji koje žive u Gaćicama i na opće migracijske tendencije, rekao bih da su Duvnjaci. Matića ima dosta na Duvnu. Dva žarišta su im Liskovača na Buškom Blatu i Borčani južno od Tomislavgrada.

gosp. Pavo
imate li kakvi informacija o prezimenu Simunovic,opcina Konjic

hvala

Jedan od rijetkih rodova u tom kraju koji nisu skorašnji doseljenici. Prije prezimena Šimunović, nosili su prezime Margetić, pa su još 1875. u Turiji zabilježeni pod dvojnim prezimenom Margetić-Šimunović. Još prije, prezivali su se Gašić i tako ih zovu popisi 1743. i 1768. godine. 1743. godine su u Zaslivlju Gašići jedini rod. Ima ih 6 domaćinstava s 33 člana. 25 godina kasnije imamo 8 domaćinstava Gašića s 57 članova, ali i nova domaćinstva Zovki, Azinovića i drugih koji su došli iz južne Hercegovine u međuvremenu. Na oba popisa se kao glava jednog domaćinstva navodi neki Šimun Gašić. Njegovi potomci su najvjerojatnije kasnije uzeli Šimunović za prezime.

hvala puno na odogovoru

kad budete imali vremena:

prezime Maros,opcina bugojno,zupa skopaljska gracanica

prezime Gazic, opcina Banja luka, debeljaci

hvala

Marosi su u skopaljsku dolinu došli s prezimenom Maras. U tom obliku se prezime upisuje prvih 20-ak godina, da bi 4. ožujka 1813. prvi put bio upisan oblik Maros, pri upisu smrti Bariše Marosa sina Jurinog iz Golog Brda. Prvi upis Marasa je 2. prosinca 1773., kad je Pilip Maras iz Gračanice kum malom Grgi, sinu Nikole Karabića. Kasnije se spominju i u Kordićima, Ivici i Grnici. Ne znam odakle su došli, ali kako ih 1768. nema na popisu stanovnika župe Skoplje, morali su doći između te godine i 1773. Marasa je 1768. bilo dosta u posuškom kraju(i s druge strane granice u Imoti), no kako su Posušaci doseljavali u Skoplje manje od Duvnjaka, mislim da bi mogli biti iz Roškog Polja gdje ima Marasa i 1768. i 1735.

Za Gaziće na žalost ne mogu ništa reći. Prezime u tom kraju postoji samo u Debeljacima, a nigdje u BiH na popisima 1743. i 1768. nema Gazića. Vjerojatno su nastali od nekog drugog roda, ali kako nemam matice, ne mogu ništa preciznije reći.

hvala,
negdje ste meni se cini spomenuli da je kostajnica u opcini Konjic primjer jednog doseljenickog mjesta ili tako nesto...
imate li mozda kakve informacije o prezimenu Buzuk,mjesto klis oko Kostajnice

Gosp. Pavo,
molim Vas da mi date nešto podataka o Bitunjcima iz Sinja (Otok-Ruda), te Drniša (Muć, Bidnić, Žitnić, Kričke) ali ako je moguće prije popisa iz 1741. godine. Znam za ono što je pisao A. Soldo, A. Ivanković, Bezić-Božanić, N. Mandić te za mletačke zemljišnike (Brković), a spominje ih i Kačić.
U Drniškim maticama našao sam ih od 1706. a u Sinjskim tek od 1841. Matice Otoka, odnosno Rude nemama.
Da li se po Vašim vrelima, odnosno saznanjima mogu povezati sa Bitunjanima iz Hercegovine.
Lijep Vam pozdrav!

Kako su podaci prije 1741. vrlo fragmentarni, a oni prije 1699. još više, nisam uspio naći išta što bi pouzdano povezalo ova dva roda. Podaci koje sam našao mogu samo neizravno ukazati na tu mogućnost.

Prije svega trebam spomenuti da se Bitunjani iz Zvirovića spominju u raznim drugim oblicima, pogotovu u maticama i zemljišnicima na metkovskom prostoru. Tako nalazimo oblike Bitunjac, Bitunjčić, Bitunjačić i Bitunjanin. Očito je da se radi o rodu iz Zvirovića, s obzirom na druge detalje. Tako 1698. godine Dominik Plećašević iz Jasenice u Brotnju ženi Mandu Bitunjanin iz Metkovića.

Nevenka Bezić-Božanić nalazi Bitunjce kao kumove u sinjskim maticama 1800. Ja sam u livanjskim maticama našao mladu čija mati je Bitunjac iz Rude. Godina je 1830. Oko Metkovića ih ima dosta, a stanje duša župe Opuzen iz 1731. specifično kaže da su doselili s Brotnja.

Sve ovo manje-više pokazuje da su i drniški i sinjski Bitunjci vjerojatno došli s Brotnja, jer jedino tamo je ovog roda bilo prije 1700. Naravno, postoji uvijek mogućnost da su Bitunjci došli izravno iz Bitunje kod Stoca po kojoj se zovu, ali mislim da je to malo vjerojatno. Prvo, zato što u istočnoj Hercegovini nije bilo puno katolika oko 1700.(možda 5000-6000) i oni nisu selili preko Neretve. Oni su gotovo isključivo doselili u sela istočno od Metkovića. Nema nikakvih indikacija da je ijedan rod iz istočne Hercegovine doselio u Sinjsku Krajinu ili zapadnije. Druga stvar je da u samoj Bitunji sredinom XVII stoljeća nema katolika. Bitunjani u Zvirovićima su vjerojatno doselili u XVI stoljeću, prije no što su katolici nestali u stolačkom kraju. Današnje katoličko stanovništvo stolačkog kraja je doseljeno iz Popova i Zažablja počevši upravo od 1700.