Uskoplje

Izvješće o okupljanju snaga HV-a u Gornjem Vakufu poklapa se s tvrdnjama po kojima je vojska tamo poslana u prosincu 1993. godine jer je vlast u Zagrebu strahovala da će Lašvanska dolina pasti. Hrvatsko je vodstvo, naime, u tom slučaju željelo kontrolirati mogući golemi val izbjeglica koji bi destabilizirao Dalmaciju. Osim toga Zagreb je htio spriječiti daljne napredovanje ABIH prema jugu, kako se Dubrovnik ne bi ponovo našao izoliranim i odsječenim.

Uloga MZ u prikazivanju Hrvata kao agresora

Shrader se velikim dijelom koristi izvješćima UNPROFOR-a i Promatračke misije Europske zajednice (ECMM) o događajima u lašvanskoj dolini. Po njegovu mišljenju UNPROFOR-ova izvješća su prilično uravnotežena, a poboljšana su osobito nakon početne iznenađenosti razvojem događaja. No Shrader tvrdi da su za razliku od UNPROFOR-a promatrači ECMM-a mepretano krivo tumačili događaje na štetu Hrvata i umanjivali zločine nad Hrvatima( koji su bili daleko brojniji i rasprostranjeniji) U poglavlju "Izvori" na kraju knjige Shrader krivnju za takvo izvještavanje sa strane ECMM-a pripisuje francuskom veleposlaniku Jean-Pierreu Thebaultu, šefu promatračke misije EZ-a. Pretpostavlja da je Thebault postupao sukladno tajnim uputama svoje vlade, odnosno pariškoj politici podržavanja muslimanskih i arapskih interesa na zapadu. Kao dodatni argument, Shrader primjećuje da su se izvješća ECMM-a poboljšala nakon što je sir Martin Garrod preuzeo vodstvo misije u listopadu 1993.Shrader se velikim dijelom koristi izvješćima UNPROFOR-a i Promatračke misije Europske zajednice (ECMM) o događajima u lašvanskoj dolini. Po njegovu mišljenju UNPROFOR-ova izvješća su prilično uravnotežena, a poboljšana su osobito nakon početne iznenađenosti razvojem događaja. No Shrader tvrdi da su za razliku od UNPROFOR-a promatrači ECMM-a mepretano krivo tumačili događaje na štetu Hrvata i umanjivali zločine nad Hrvatima( koji su bili daleko brojniji i rasprostranjeniji) U poglavlju "Izvori" na kraju knjige Shrader krivnju za takvo izvještavanje sa strane ECMM-a pripisuje francuskom veleposlaniku Jean-Pierreu Thebaultu, šefu promatračke misije EZ-a. Pretpostavlja da je Thebault postupao sukladno tajnim uputama svoje vlade, odnosno pariškoj politici podržavanja muslimanskih i arapskih interesa na zapadu. Kao dodatni argument, Shrader primjećuje da su se izvješća ECMM-a poboljšala nakon što je sir Martin Garrod preuzeo vodstvo misije u listopadu 1993.

Knjiga hrvatskoga vojnog povjesničara Davora Marijana "Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994." predstavljena je u srijedu u Hrvatskom institutu za povijest (HIP) u Zagrebu.
Povjesničar Ivo Lučić istaknuo je kako se autor u ovoj knjizi bavi traumatičnom i kontroverznom temom - ratom između Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini. Naglasio je kako knjiga ima 2872 bilješke utemeljene na relevantnim izvorima. Dodao je i kako su danas, za razliku od dokumenta Armije BiH, svi hrvatski izvori dostupni javnosti.

Dvadesetak godina zasuti smo propagandom iz Sarajeva i BiH, napomenuo je dodavši kako su na taj način stvarane krive slike o ratu. Istaknuo je i kako u poratnom razdoblju u Sarajevu, osim publicistike i memoaristike, nije objavljeno ni jedno relevantno djelo u ratovima devedesetih godina te dodao kako je Marijan u svojoj knjizi obradio i pisanje različitih međunarodnih eksperata o BiH. Svi su oni, istaknuo je, bili dijelovi aparata službi svojih zemalja.

Po riječima povjesničara Jakše Raguža, nakon knjige američkoga povjesničara Charlesa Shradera "Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni", koja je ograničena samo na jedno manje područje, marijanova knjiga prikazuje najsloženiji od svih ratova koji su 90-ih godina vođeni na području bivše Jugoslavije. Govoreći o produkciji propagandne literature o muslimansko-hrvatskom ratu autor knjige Davor Marijan ocijenio je kako su Sarajevu najmanje znali o onom što se događalo u BiH. Knjiga "Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994." (476 str.) podijeljena je na 23 poglavlja - polazišta, raspad Jugoslavije, BiH do referenduma o neovisnosti, političko organiziranje i strategije u BiH, legalno i legitimno, BiH tijekom rata u Hrvatskoj, eskalacija i rat u BiH 1992., ratna suradnja "prirodnih" saveznika, raspad sustava i ratno življenje, međunarodna zajednica, bojno polje, oružane snage, rat prije rata, kronologija za razumijevanje muslimansko-hrvatskoga rata, prvi veliki sukobi, rat u Hercegovini, rat u središnjoj Bosni, rat u dolini Vrbasa i Rami, položaj HVO-a pod muslimanskom većinom, Washingtonski sporazum, Srbi i muslimansko-hrvatski rat, zločin i kazna te zaključno razmatranje.

Na kraju knjige je sažetak na engleskom jeziku, popis kratica, izvori i literatura te kazalo osobnih imena. Knjigu "Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994." objavio je Hrvatski institut za povijest. Davor Marijan rođen je 1966. u Priluci kod Livna. Autor je mnogih knjiga o Domovinskom ratu, među kojima knjiga "Smrt oklopne brigade", "Bitka za Vukovar", "Oluja" i "Domovinski rat". - Pročitajte više na: https://www.bljesak.info/kultura/knjige ... bih/256062

Ne može ovaj da ne trola sa Srbima. Ban mu puknite.

Dolaskom u srednju Bosnu 200 tisuća muslimanskih izbjeglica se bitno promijenila etnička struktura u 22 općine zahvaćene (predstojećim) hrvatsko-muslimanskiimanskim sukobima. Naraušavanjem odnosa snaga u srednjoj Bosni pred kraj 1992. započinju prvi sukobi s muslimanima, a još dodatno situaciju pogoršava Halilović kada HVO proglašava ilegalnom vojskom. 26. siječnja 1993. god. napadom ABiH na hrvatsko selo Dusina u zeničkoj općini kada je masakrirano 10 Hrvata, muslimani otkrivaju sve karte i idu u otvoreni sukob s Hrvatima jer su htjeli svoje gubitke od Srba nadoknaditi napadajući Hrvate. Dugoročna simbioza između ABiH i HVO-a nije mogla nikada postojati jer su Bošnjaci uvijek bili suncokreti koji podmuklo zabadaju nož u leđa.

.....................Ratna 1993. godina..............
................DŽEHENEM U SREDNJOJ BOSNI.........................
Zbornik radova sa okruglog stola održanog 11. aprila 2011. godine u Travniku

Hrvatsko selo pored Vareša.

Poslednjeg dana februara navršilo se 24 godine od tragičnog događaja kada su dva američka lovca F-16C, koji su patrolirali Zonom zabranjenog leta nad BiH oborili su u vazduhu četiri jurišnika J-21 “Jastreb” Vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane Vojske Republike Srpske, koji su se vraćali sa zadatka bombardovanja skladišta municije u Bugojnu i fabrike aritljerijskih sistema ” Bratstvo” u Novom Travniku.

S druge strane kasnije je uvršten još jedan motiv, koji nikad nije bio potvrđen, da se napadom htelo uticati, da se dejstvom aviona na muslimanske ciljeve iz pravca Hrvatske obnove neprijateljstva dve zaraćene strane, koja su prekinuta i zaustavljena političkim dogovorom Zagreba i Sarajeva tih dana.

gdje mogu naći temu Ahmići...
Iskreno rečeno što duže proučavam ratne materijale o ratu u BiH, stječem dojam da većina zločina ima obavještajni pečat....
Zamolio bih nekog od starijih forumaša da napiše post o Ahmićima...bar ono što je čuo od drugih... ko je napravio zajeb...i zašto je došlo do zajeba...
iskreno žao mi je ubijenih civila....a ispade da su naše žrtve manje vrijedne od muslimanski...ovi gdje su kod napravili prodor u naša sela...mačka nije ostajala iza "osloboditelja"....