HercegBosna.org

BAN2020 · **Pridružen/a:** 29 tra 2021, 21:01 **Postovi:** 943

divizija je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Nije baš tako:
Nema nikakvih klisura na djelu Hrvatske koji je obranjen. Slavonija, Moslavina, Banovina tj put prema Zagrebu i sve ispred Zagreba je ravno.
Izgubljena je krbavska bitka gdje su planine i klisure i Bosna isto tako.

Je li močvarniji Sisak gdje su Turci izgubili bitku ili Mohač gdje su dobili? Gotovo je isto, Sisak i područje oko njega je ravničarski i sav u rijekama.

Siget na ravnici je zaustavio vojsku koja je krenula na Beč.
Kiseg (Nikola Jurišić) u ravnici na zapadu Mađarske je sa 700 ljudi je zaustavio vojsku koja je krenula na Beč.
Ima dosta takvih primjera.

Objašnjenje obilaska Zagreba i ostatka Hrvatske od turske vojske je stogodišnji hrvatsko-turski povremeni ili stalni rat koji je počeo krbavskom bitkom 1493 god i završio (ne potpuno) sisačkom bitkom 1593 god., između toga svašta se događalo što je Turke obeshrabrio u pokušajima potpunog osvajanja Hrvatske, kao što je Gvozdansko i druge bitke koje su Turci izgubili.
Događale u se provale i pljačke po cijelom prostoru Hrvatske od strane Turska ali isto to su radili hrvatski velikaši prodorima u Bosnu, tako su Zrinski dolazili sve do Jajca.

Klisura i klanaca ima zapadno od Hrvatske, gdje moraš proći alpski i perialpski prostor da bi došao ikamo. To nikada nije bio glavni pravac turskih napada, nego sekundarni.

Krbavska bitka je izgubljena usred ravnog polja, a prijedlog da se suprotstavi u klancu je naivno odbijen. Sisak su Turci zauzeli (ljudi često to zaborave), Siget je pao, a vojska kakva je išla na SIget nikada nije išla na Zagreb, Sisak ili Karlovac.

Jednsotvno, turcima brežuljkasta i gorska Hrvatska, prpuna utvrda, iza koje je još gora Slovenija, nije bila glavni smjer upada u Europu. Provale i pljačke da, ali glavni udari vojske su uvijek išli kroz Panoniju. Turcima draža i milija.

A tako su i Habsurzi kasnije oslobađali

Za to što nije osvojen Zagreb, nebitne su klisure i klancu zapadno od Hrvatske već prostor ispred Zagreba.
"Mogli" su osvojit cijelu Hrvatsku i Zagreb a nisu.

Krbava je ravna ali nije prostor kojim je turska vojska došla do krbavskog polja.

Siget je pao? Govorimo o prednosti ravnice za napredovanje turske vojske.
Siget je pao ali ne zbog prednosti ravnice već zbog brojnosti turske vojske.
A je li Kiseg pao? Isto je u ravnici.

Kažeš da je turcima nije odgovarala brežuljkasta i gorska Hrvatska?
A sve što je ostalo je uglavnom ravnica. Borbe su se vodili oko Siska ispred Karlovca.

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 13:54 **Postovi:** 2866

Dobro se zna zašto turci nisu osvojili Hrvatsku.

Pitajte zemlju od Sigeta preko Siska do Klisa isprid Splita. Nebično je crna, dobro zagnojena od hrvatskih mačeva.

BAN2020 · **Pridružen/a:** 29 tra 2021, 21:01 **Postovi:** 943

divizija je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Nije baš tako:
Nema nikakvih klisura na djelu Hrvatske koji je obranjen. Slavonija, Moslavina, Banovina tj put prema Zagrebu i sve ispred Zagreba je ravno.
Izgubljena je krbavska bitka gdje su planine i klisure i Bosna isto tako.

Je li močvarniji Sisak gdje su Turci izgubili bitku ili Mohač gdje su dobili? Gotovo je isto, Sisak i područje oko njega je ravničarski i sav u rijekama.

Siget na ravnici je zaustavio vojsku koja je krenula na Beč.
Kiseg (Nikola Jurišić) u ravnici na zapadu Mađarske je sa 700 ljudi je zaustavio vojsku koja je krenula na Beč.
Ima dosta takvih primjera.

Objašnjenje obilaska Zagreba i ostatka Hrvatske od turske vojske je stogodišnji hrvatsko-turski povremeni ili stalni rat koji je počeo krbavskom bitkom 1493 god i završio (ne potpuno) sisačkom bitkom 1593 god., između toga svašta se događalo što je Turke obeshrabrio u pokušajima potpunog osvajanja Hrvatske, kao što je Gvozdansko i druge bitke koje su Turci izgubili.
Događale u se provale i pljačke po cijelom prostoru Hrvatske od strane Turska ali isto to su radili hrvatski velikaši prodorima u Bosnu, tako su Zrinski dolazili sve do Jajca.

Klisura i klanaca ima zapadno od Hrvatske, gdje moraš proći alpski i perialpski prostor da bi došao ikamo. To nikada nije bio glavni pravac turskih napada, nego sekundarni.

Krbavska bitka je izgubljena usred ravnog polja, a prijedlog da se suprotstavi u klancu je naivno odbijen. Sisak su Turci zauzeli (ljudi često to zaborave), Siget je pao, a vojska kakva je išla na SIget nikada nije išla na Zagreb, Sisak ili Karlovac.

Jednsotvno, turcima brežuljkasta i gorska Hrvatska, prpuna utvrda, iza koje je još gora Slovenija, nije bila glavni smjer upada u Europu. Provale i pljačke da, ali glavni udari vojske su uvijek išli kroz Panoniju. Turcima draža i milija.

A tako su i Habsurzi kasnije oslobađali

Ne vidim razlog zašto ignorirati činjenicu da Turci nisu mogli lako napredovati kroz Hrvatsku pa su tražili druge pravce.

Uzmi kronologiju (godinu) pada većih gradova od Carigrada do prvog hrvatskog grada.
Usporedo uzmi kronologiju pada hrvatskih gradova, pa vidi koliko vremena je trebalo da osvoje svaku državu pojedinačno a koliko je trebalo da osvoje dio Hrvatske koji su osvojili.

Ujedno su uskoci istovremeno ratovali sa Turskom i sa Venecijom

BAN2020 · **Pridružen/a:** 29 tra 2021, 21:01 **Postovi:** 943

divizija je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Nije baš tako:
Nema nikakvih klisura na djelu Hrvatske koji je obranjen. Slavonija, Moslavina, Banovina tj put prema Zagrebu i sve ispred Zagreba je ravno.
Izgubljena je krbavska bitka gdje su planine i klisure i Bosna isto tako.

Je li močvarniji Sisak gdje su Turci izgubili bitku ili Mohač gdje su dobili? Gotovo je isto, Sisak i područje oko njega je ravničarski i sav u rijekama.

Siget na ravnici je zaustavio vojsku koja je krenula na Beč.
Kiseg (Nikola Jurišić) u ravnici na zapadu Mađarske je sa 700 ljudi je zaustavio vojsku koja je krenula na Beč.
Ima dosta takvih primjera.

Objašnjenje obilaska Zagreba i ostatka Hrvatske od turske vojske je stogodišnji hrvatsko-turski povremeni ili stalni rat koji je počeo krbavskom bitkom 1493 god i završio (ne potpuno) sisačkom bitkom 1593 god., između toga svašta se događalo što je Turke obeshrabrio u pokušajima potpunog osvajanja Hrvatske, kao što je Gvozdansko i druge bitke koje su Turci izgubili.
Događale u se provale i pljačke po cijelom prostoru Hrvatske od strane Turska ali isto to su radili hrvatski velikaši prodorima u Bosnu, tako su Zrinski dolazili sve do Jajca.

Klisura i klanaca ima zapadno od Hrvatske, gdje moraš proći alpski i perialpski prostor da bi došao ikamo. To nikada nije bio glavni pravac turskih napada, nego sekundarni.

Krbavska bitka je izgubljena usred ravnog polja, a prijedlog da se suprotstavi u klancu je naivno odbijen. Sisak su Turci zauzeli (ljudi često to zaborave), Siget je pao, a vojska kakva je išla na SIget nikada nije išla na Zagreb, Sisak ili Karlovac.

Jednsotvno, turcima brežuljkasta i gorska Hrvatska, prpuna utvrda, iza koje je još gora Slovenija, nije bila glavni smjer upada u Europu. Provale i pljačke da, ali glavni udari vojske su uvijek išli kroz Panoniju. Turcima draža i milija.

A tako su i Habsurzi kasnije oslobađali

Ne vidim razlog zašto ignorirati činjenicu da Turci nisu mogli lako napredovati kroz Hrvatsku pa su tražili druge pravce.

Uzmi kronologiju (godinu) pada većih gradova od Carigrada do prvog hrvatskog grada.
Usporedo uzmi kronologiju pada hrvatskih gradova, pa vidi koliko vremena je trebalo da osvoje svaku državu pojedinačno a koliko je trebalo da osvoje dio Hrvatske koji su osvojili.

Ujedno su uskoci istovremeno ratovali sa Turskom i sa Venecijom

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 17:34 **Postovi:** 23668

BAN2020 je napisao/la:

Ne vidim razlog zašto ignorirati činjenicu da Turci nisu mogli lako napredovati kroz Hrvatsku pa su tražili druge pravce.

Uzmi kronologiju (godinu) pada većih gradova od Carigrada do prvog hrvatskog grada.
Usporedo uzmi kronologiju pada hrvatskih gradova, pa vidi koliko vremena je trebalo da osvoje svaku državu pojedinačno a koliko je trebalo da osvoje dio Hrvatske koji su osvojili.

Ujedno su uskoci istovremeno ratovali sa Turskom i sa Venecijom

itko ne igrnoria tu činjenicu ,samo ti napominjemo da je geografija važan faktor te činjenice.

uostalom, Turci su jezgru Hrvatske zauzeli, ali da, daljnji prodor na sjeverozapad, preko Gorskog Kotara, Prigorja, Žumberka, Zagorja, Alpi nije bio tako jednostavan kao kroz panonski ravnicu.

Osmanske vojske koje su napadale hrvatske gradove nisu bile onog ranga veličine i snage koje su išle na Panoniju i to zbog geografije.

Ne kažem da Hrvati nisu pružali žilav otpor i da je i to bio ogroman faktor, ali geografija je tu imala isto ogromnu ulogu. Uostalo ti isti Hrvati nisu uspjeli obraniti Siget. Ne bi ni Zagreb da ga je opsjela vojska istog ranga. Samo turcima nije bio cilja slati toliku vojsku tim pravcem.

Kd si zadnji puta putovao iz Zagreba u Trst ili prema Njemačkoj? Ko bi normalan tuda slao 100 000 vojnika, kad može uz Dunav sve Nurnberga mu je ravno!

BAN2020 · **Pridružen/a:** 29 tra 2021, 21:01 **Postovi:** 943

divizija je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Ne vidim razlog zašto ignorirati činjenicu da Turci nisu mogli lako napredovati kroz Hrvatsku pa su tražili druge pravce.

Uzmi kronologiju (godinu) pada većih gradova od Carigrada do prvog hrvatskog grada.
Usporedo uzmi kronologiju pada hrvatskih gradova, pa vidi koliko vremena je trebalo da osvoje svaku državu pojedinačno a koliko je trebalo da osvoje dio Hrvatske koji su osvojili.

Ujedno su uskoci istovremeno ratovali sa Turskom i sa Venecijom

itko ne igrnoria tu činjenicu ,samo ti napominjemo da je geografija važan faktor te činjenice.

uostalom, Turci su jezgru Hrvatske zauzeli, ali da, daljnji prodor na sjeverozapad, preko Gorskog Kotara, Prigorja, Žumberka, Zagorja, Alpi nije bio tako jednostavan kao kroz panonski ravnicu.

Osmanske vojske koje su napadale hrvatske gradove nisu bile onog ranga veličine i snage koje su išle na Panoniju i to zbog geografije.

Ne kažem da Hrvati nisu pružali žilav otpor i da je i to bio ogroman faktor, ali geografija je tu imala isto ogromnu ulogu. Uostalo ti isti Hrvati nisu uspjeli obraniti Siget. Ne bi ni Zagreb da ga je opsjela vojska istog ranga. Samo turcima nije bio cilja slati toliku vojsku tim pravcem.

Kd si zadnji puta putovao iz Zagreba u Trst ili prema Njemačkoj? Ko bi normalan tuda slao 100 000 vojnika, kad može uz Dunav sve Nurnberga mu je ravno!

Kojim su putem i kojom dinamikom turci došli do panonske nizine?
Koliko im je trebalo da osvoje bugarske, grčke, srpske i druge planine i nizine da dođu do Hrvatske.
Ne govorim o obrani Hrvatske isključivo zato što to nije bio dobar put prema Beču, već govorim da uopće nisu mogli osvojiti Hrvatsku pa taj put i nije opcija za put prema Beču, inače turci na svom putu nisu zaobilazili ništa što nisu morali.
A da su osvojili Hrvatsku nisu vojnike trebali slati preko visokih planina, dobar put bi bio Zagreb, Čakovec, Prekomurje, Gradišće, sve ravnica, a ujedno im je osiguran bok i logistika što je u to vrijeme bilo jako bitno.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 17:34 **Postovi:** 23668

BAN2020 je napisao/la:

Kojim su putem i kojom dinamikom turci došli do panonske nizine?
Koliko im je trebalo da osvoje bugarske, grčke, srpske i druge planine i nizine da dođu do Hrvatske.
Ne govorim o obrani Hrvatske isključivo zato što to nije bio dobar put prema Beču, već govorim da uopće nisu mogli osvojiti Hrvatsku pa taj put i nije opcija za put prema
Beču, inače turci na svom putu nisu zaobilazili ništa što nisu morali.
A da su osvojili Hrvatsku nisu vojnike trebali slati preko visokih planina, dobar put bi bio Zagreb, Čakovec, Prekomurje, Gradišće, sve ravnica, a ujedno im je osiguran bok i logistika što je u to vrijeme bilo jako bitno.

Prvo, Hrvatska uopće nije put prema Beču. Iz Carigrada se do Beča ne ide preko Hrvatske, jer je to okolo. Prouči malo zenljovid.

Drugo, što se tiče vremena, Bugarsku su zauzeli za 48 godina, Srbiju za 107, Bosnu za oko 80 godina, a osvojeni dio Hrvatske je uzet u periodu od oko 140 godina, s tim da je bio na pobočnom pravcu udara, ne na glavnom.

BAN2020 · **Pridružen/a:** 29 tra 2021, 21:01 **Postovi:** 943

divizija je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Kojim su putem i kojom dinamikom turci došli do panonske nizine?
Koliko im je trebalo da osvoje bugarske, grčke, srpske i druge planine i nizine da dođu do Hrvatske.
Ne govorim o obrani Hrvatske isključivo zato što to nije bio dobar put prema Beču, već govorim da uopće nisu mogli osvojiti Hrvatsku pa taj put i nije opcija za put prema
Beču, inače turci na svom putu nisu zaobilazili ništa što nisu morali.
A da su osvojili Hrvatsku nisu vojnike trebali slati preko visokih planina, dobar put bi bio Zagreb, Čakovec, Prekomurje, Gradišće, sve ravnica, a ujedno im je osiguran bok i logistika što je u to vrijeme bilo jako bitno.

Prvo, Hrvatska uopće nije put prema Beču. Iz Carigrada se do Beča ne ide preko Hrvatske, jer je to okolo. Prouči malo zenljovid.

Drugo, što se tiče vremena, Bugarsku su zauzeli za 48 godina, Srbiju za 107, Bosnu za oko 80 godina, a osvojeni dio Hrvatske je uzet u periodu od oko 140 godina, s tim da je bio na pobočnom pravcu udara, ne na glavnom.

Pad Bosne pridodaj Hrvatskom vremenu jer svi koji su je branili su bili Hrvati, Beograd su branili i Hrvati.

Vojsci kojoj trebaju mjeseci putovanja do Beča nije dovoljan put, već prostor i širina iz koje će crpiti potporu i logistiku, trebao im je prostor i put na kojem se neće naći razni Šubića i zaustaviti ih ili usporiti.

Dobro zašto nisu osvojili Kiseg, on je bio na putu prema Beču?

Za zemljopis i povjest sam imao naj bolje ocjene, a zemljopis i orijentaciju dobro utvrdio u ratu.
Ne kužim te ti bi se samo raspravljalo ko Srbi i Muslimani na svakoj temi.

BAN2020 · **Pridružen/a:** 29 tra 2021, 21:01 **Postovi:** 943

divizija je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Kojim su putem i kojom dinamikom turci došli do panonske nizine?
Koliko im je trebalo da osvoje bugarske, grčke, srpske i druge planine i nizine da dođu do Hrvatske.
Ne govorim o obrani Hrvatske isključivo zato što to nije bio dobar put prema Beču, već govorim da uopće nisu mogli osvojiti Hrvatsku pa taj put i nije opcija za put prema
Beču, inače turci na svom putu nisu zaobilazili ništa što nisu morali.
A da su osvojili Hrvatsku nisu vojnike trebali slati preko visokih planina, dobar put bi bio Zagreb, Čakovec, Prekomurje, Gradišće, sve ravnica, a ujedno im je osiguran bok i logistika što je u to vrijeme bilo jako bitno.

Prvo, Hrvatska uopće nije put prema Beču. Iz Carigrada se do Beča ne ide preko Hrvatske, jer je to okolo. Prouči malo zenljovid.

Drugo, što se tiče vremena, Bugarsku su zauzeli za 48 godina, Srbiju za 107, Bosnu za oko 80 godina, a osvojeni dio Hrvatske je uzet u periodu od oko 140 godina, s tim da je bio na pobočnom pravcu udara, ne na glavnom.

Carigrad je pao 1453e, a na krbavu su stigli 1493e, koliko je to godina? Očito je da su išli lijevo i osvojili dio Hrvatske i tu stali.
Beograd je pao 1521e, obranu vodio Ivan Kapistran sa većim brojem Hrvata, gdje vidiš 107 godina obrane Srbije?

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 17:34 **Postovi:** 23668

BAN2020 je napisao/la:

Pad Bosne pridodaj Hrvatskom vremenu jer svi koji su je branili su bili Hrvati, Beograd su branili i Hrvati.

Vojsci kojoj trebaju mjeseci putovanja do Beča nije dovoljan put, već prostor i širina iz koje će crpiti potporu i logistiku, trebao im je prostor i put na kojem se neće naći razni Šubića i zaustaviti ih ili usporiti.

Dobro zašto nisu osvojili Kiseg, on je bio na putu prema Beču?

Za zemljopis i povjest sam imao naj bolje ocjene, a zemljopis i orijentaciju dobro utvrdio u ratu.
Ne kužim te ti bi se samo raspravljalo ko Srbi i Muslimani na svakoj temi.

pa ovo je forum, nije mu smisao da se slažemo oko svega.

Turci su imali sasvim solidnu širinu od Slovačke do Dalmacije. Kiseg nije pao iz istog razloga iz kojeg nije pao Beč, Bratislava, Zagreb ili Karlovac, uspjela se uspsotaviti linija obrane. Ta linija je uspostavljna svuda, ne samo u Hrvatskoj.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/ ... empire.svg

Ali ti opet napominjem da je u obranu Beča trebalo uložiti mnogo više jer su i Turci u taj pravac ulagali mnogo više. To je jednostavno činjenica, nikada nisi imao vojske od 80 000 ili više da galopiraju kroz Hrvatsku.

Hrvati su se sasvim sigurno krvavo istakli u svemu tome, uostalom Hrvati su krvavo istakli se i u Ugarskoj, braneći Mohač, Siget, Kiseg itd...Ali sama Hrvatska nije bila na središnjem pravcu udara prije svega zbog zemljopisa.

E sad, u kibidabi priči, da su turci uspjeli zauzti Beč, naravno da bi teško tolerirali klinove u dubini i da bi se još žešće okomili i na nas. Zato je obrana Ugarske i Beča bila i nama itekako bitna. Ako prodru tamo, ond aće čistiti i bokove.

divizija · **Pridružen/a:** 08 sij 2020, 17:34 **Postovi:** 23668

BAN2020 je napisao/la:

Carigrad je pao 1453e, a na krbavu su stigli 1493e, koliko je to godina? Očito je da su išli lijevo i osvojili dio Hrvatske i tu stali.
Beograd je pao 1521e, obranu vodio Ivan Kapistran sa većim brojem Hrvata, gdje vidiš 107 godina obrane Srbije?

Carigrad je desetljećima bio u osmanskom opkoljenju. Prije nego je Carigrad pao oni su već držali pola Balkana.

Srbija je osvajana od 1353.-1459, a Beograd, tj. Fehervar tada nije uopće bio Srbija, zvali su ga ključ Ugarske. Srbija je konačno pala padom Smede reva.

Od pada Smedereva 1459. do pada Budima 1541. ti je isto prošlo skoro 100 godina, i to na glavnom pravcu udara. Dakle i u tom panonskom djelu se pružao žilav otpor. Djelom i zahvajujuć Hrvatima.

Što se tiče hrvatskih prostora, ak obrojiš Bosnu, nju napadaju od 1391., a samu Hrvatsku od 1467.

Junuz Djipalo

Fehervar je srce Ugarske. Jednako kao Kosovo Srbije.

Nego, zamislite dijasporu iz USK koja sad čeka 6 sati na Maljevcu, ako glasuju za pripajanje RH, da te granice nema.

BAN2020 · **Pridružen/a:** 29 tra 2021, 21:01 **Postovi:** 943

divizija je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Pad Bosne pridodaj Hrvatskom vremenu jer svi koji su je branili su bili Hrvati, Beograd su branili i Hrvati.

Vojsci kojoj trebaju mjeseci putovanja do Beča nije dovoljan put, već prostor i širina iz koje će crpiti potporu i logistiku, trebao im je prostor i put na kojem se neće naći razni Šubića i zaustaviti ih ili usporiti.

Dobro zašto nisu osvojili Kiseg, on je bio na putu prema Beču?

Za zemljopis i povjest sam imao naj bolje ocjene, a zemljopis i orijentaciju dobro utvrdio u ratu.
Ne kužim te ti bi se samo raspravljalo ko Srbi i Muslimani na svakoj temi.

pa ovo je forum, nije mu smisao da se slažemo oko svega.

Turci su imali sasvim solidnu širinu od Slovačke do Dalmacije. Kiseg nije pao iz istog razloga iz kojeg nije pao Beč, Bratislava, Zagreb ili Karlovac, uspjela se uspsotaviti linija obrane. Ta linija je uspostavljna svuda, ne samo u Hrvatskoj.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/ ... empire.svg

Ali ti opet napominjem da je u obranu Beča trebalo uložiti mnogo više jer su i Turci u taj pravac ulagali mnogo više. To je jednostavno činjenica, nikada nisi imao vojske od 80 000 ili više da galopiraju kroz Hrvatsku.

Hrvati su se sasvim sigurno krvavo istakli u svemu tome, uostalom Hrvati su krvavo istakli se i u Ugarskoj, braneći Mohač, Siget, Kiseg itd...Ali sama Hrvatska nije bila na središnjem pravcu udara prije svega zbog zemljopisa.

E sad, u kibidabi priči, da su turci uspjeli zauzti Beč, naravno da bi teško tolerirali klinove u dubini i da bi se još žešće okomili i na nas. Zato je obrana Ugarske i Beča bila i nama itekako bitna. Ako prodru tamo, ond aće čistiti i bokove.

Dobro forum je, ali mi se čini da želiš uporno ignorirati bitne činjenice, koje ja želim naglasiti jer su neuobičajenom zanimljive.

Ne može se reći da Kiseg nije pao iz istog razloga kao i Beč.
Beč je prijestolnica, najveći i najmoćniji grad carevine, a Kiseg gradić gotovo selo.
Beč su branili velika količina moćne vojske, potpomognute Poljsokom i drugim evropskim vojskoma a Kiseg su branili 700 Hrvata na čelu sa Nikolom Jurišićem, napadnut jednakom količinom vojske kao i Beč.

Kiseg su branili samo 700 fanatični Hrvata, i nijedan Mađar ili netko drugi.
Zašto su Nikola Šubić Zrinski i Nikola Jurišić insistirali da u svojim redovima imaju samo Hrvate a ne nikoga drugog?
Jel to zanimljiva činjenica koja nešto govori?

BAN2020 · **Pridružen/a:** 29 tra 2021, 21:01 **Postovi:** 943

divizija je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Carigrad je pao 1453e, a na krbavu su stigli 1493e, koliko je to godina? Očito je da su išli lijevo i osvojili dio Hrvatske i tu stali.
Beograd je pao 1521e, obranu vodio Ivan Kapistran sa većim brojem Hrvata, gdje vidiš 107 godina obrane Srbije?

Carigrad je desetljećima bio u osmanskom opkoljenju. Prije nego je Carigrad pao oni su već držali pola Balkana.

Srbija je osvajana od 1353.-1459, a Beograd, tj. Fehervar tada nije uopće bio Srbija, zvali su ga ključ Ugarske. Srbija je konačno pala padom Smede reva.

Od pada Smedereva 1459. do pada Budima 1541. ti je isto prošlo skoro 100 godina, i to na glavnom pravcu udara. Dakle i u tom panonskom djelu se pružao žilav otpor. Djelom i zahvajujuć Hrvatima.

Što se tiče hrvatskih prostora, ak obrojiš Bosnu, nju napadaju od 1391., a samu Hrvatsku od 1467.

Tu si naveo dio činjenica o kojima ja govorim.

Baš zato što je Carigrad ostao neosvojen bila im je otežavajuća okolnost za brže napredovanje na Balkanu, osvajanjem Carigrada postali su puno jači, nisu imali Bizant iza leđa, pa su tako bili puno jači kad su osvajali Hrvatsku nego kad su osvajali druge balkanske zemlje.

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 13:54 **Postovi:** 2866

divizija je napisao/la:

Carigrad je desetljećima bio u osmanskom opkoljenju. Prije nego je Carigrad pao oni su već držali pola Balkana.

Srbija je osvajana od 1353.-1459, a Beograd, tj. Fehervar tada nije uopće bio Srbija, zvali su ga ključ Ugarske. Srbija je konačno pala padom Smede reva.

Od pada Smedereva 1459. do pada Budima 1541. ti je isto prošlo skoro 100 godina, i to na glavnom pravcu udara. Dakle i u tom panonskom djelu se pružao žilav otpor. Djelom i zahvajujuć Hrvatima.

Što se tiče hrvatskih prostora, ak obrojiš Bosnu, nju napadaju od 1391., a samu Hrvatsku od 1467.

O čemu ti?

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 13:54 **Postovi:** 2866

Ova cijela priča jesu li ili nisu Turci htjeli preko Hrvatske je užasno blesava, imamo povijesne činjenice, one govore o stoljetnom iscrpljujućem neprestanom ratu s Turcima na hrvatskom prostoru, još nitko nije izmislio "željomjer" pa da znamo jesu li Turci željeli preko Hrvatske ili Ugarske, ali, opet, imamo povijesne činjenice koje bi nam u tome mogle malo pomoći, a one kažu suprotno;

Otomani uopće nisu preferirali napad na Ugarsku koji je krenuo puno kasnije nego napad na Hrvatsku nego je Ugarska i za same Turke nenadano lako i brzo pala i time sama za Turke odredila smjer očekivanog daljnijeg uspjeha. U napadu na Budimpeštu Otomani su koristili svega 6000 vojnika i iznenađujuće za njih potukli 55 000 Ugara i Austrijanaca, što ih je nakon Mađarske predaje u paketu s bitkom protiv Austrijanaca na Đakovu 1537. koja se naziva "Austrijski Mohač" jednostavno ponukalo da krenu dalje protiv tako loših neprijatelja dok protiv Hrvata nisu mogli puno...

Cijela knjiga rata na, po nekima ovdje, "glavnom" pravcu Otomana pala je na nekoliko slova:

1. Pad Beograda 1521. - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Belgrade_1521
Bilo je neuspješnih opsada Beograda i prije, ali tu su Hrvati odigrali u sastavu križarskih vojski ogromnu ulogu pa ih neću navodit

2. Bitka na Mohačkom polju 1526. - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Mohács
55 000 Otomanskih vojnika vs 25 000 ugarsko-hrvatskih vojnika i neutvrđenog broja plaćenika (do 10 000)

3. Opsada Budimpešte 1541. - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Buda_(1542)
Samo 6000 Otomanskih vojnika protiv čak 55 000 ugarsko-austrijskih vojnika

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 13:54 **Postovi:** 2866

A sad pogledajmo malo kronologiju ratovanja Hrvatske s Turcima koji su je zaobišli jer im je bila nebitna i nezanimljiva

Prva velika ofanziva ide još 1415. - poraz Otomana
Dakle Otomani su na Hrvatsku svom snagom iznenada krenuli i pokušali je pokorit cijelo stoljeće prije nego Ugare. Dakle prvo idu na Hrvate jer Ugare brane velike rijeke. Odmah idu sve do Zagreba, ništa nisu osvojili, dok su manji odredi prodirali sve do Slovenije - ovo su bili većinom akinđijski upadi i pljačkaške horde koje su najgore udarce Hrvatima zadavali tako da su demografski pustošili sela, pljačkajući ih, spaljivajući i odvodeći ljude u ropstvo, ali teritoriji nisu osvajali nego su se vraćali nazad na osmanski teritorij iz takvih pohoda po Hrvatskoj, taktika spaljene zemlje

Pad Bosne 1463. Turci koriste da na brzinu pokušaju presijeć Hrvatsku kod Senja - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

Isto pokušavaju 1467. ali su razbijeni kod Otočca na rijeci Gackoj - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

Isto pokušavaju 1468. kada paša Ezebeg upada sa 20 000 vojnika, ali ne uspijeva porazit Ličane - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

Opet žele 1469. presijeć Hrvatsku kod Senja ogromnom vojskom koja je toliko velika da pomoćnim trupama prodiru do Slovenije - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

Ponovo 1470. upadaju u Liku sa 20 000 vojnika i ponovo ništa nisu osvojili. - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

( Iz zadnjih pet primjera vidimo da su pet puta u osam godina sa ogromnim vojskama od najmanje 20 000 vojnika pokušali presijeć Hrvatsku kod Senja, što im je bio prvi strateški cilj za slamanje tada velike Hrvatske...)

Opsada Jajca 1480. - poraz Otomana

Bitka na Uni 1483. - 7000 Otomana razbila je Hrvatska vojska koji su htjeli razbit sekundarni sistem obrane na Uni - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Una

Bitka za Vrpile 1491. - 11 000 Otomana razbijeno je nakon što su promijenili taktiku pa krenuli pljačkat u dubinu pošto Liku i Senj prema moru nisu uspjeli ovladat - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Vrpile

Bitka na Krbavskom polju 1493. - prodor sa 8000 Otomanskih vojnika i poraz Hrvata koji su bez ikakve taktike pješaštvom išli na konjicu na otvorenom polju da spriječe odvođenje Hrvata u roblje - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle...Field#:~:text= Battle of Krbava Field 1 Background.,See also. 5 References. More

Opsada Jajca 1493. - poraz Otomana

Otomani 18. kolovoza 1494. upadaju u Hrvatsku koristeći pobjedu na Krbavi godinu prije, te istodobno jednom ogromnom vojskom upadaju u Slavoniju, a drugom ogromnom vojskom upadaju preko Une, pustoše, pljačkaju, kolju, odvode u roblje - pobjeda Otomana
https://www.hop.com.hr/2015/08/04/h....samo-skrivali/

Kako nisu uspjeli prepolovit Hrvatsku počinje 1502. Opsada hrvatskog kraljevskog grada Knina koji je simbolično Turcima predstavljao centar hrvatske države, opsada postaje konstantna od 1510. Vidimo u članku kako se ugare tražilo vojnu pomoć, a nisu mogli ništa poslat u pomoć, jedino je papa poslao 50 000 dukata financijske pomoći - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin

Opsada Krupe 1509. - poraz Otomana

Godine 1513. propada ponovo turska opsada Knina, iako je grad prije oharačila kuga i pobila pola stanovništva - poraz Otomana

Bitka kod Dubice 1513. gdje Otomani napadaju sistem obrane na UNi sa 7000 vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Dubica

Godine 1514. Ogromna turska vojska od 10 000 vojnika razbijena je na Kninu - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin

Godine 1515. Turci su razbijeni po prvi puta na strateški važnom Klisu - poraz Otomana

Hrvati kontraudarom razbili Otomane sve do Jajca 1518. - poraz Otomana

Bitka blizu Jajca 1519. pod hrvatskim banom Petrom Berslavićem, brojke nisu poznate ali turski poraz bio je takav da nas nakon ovoga papa Leo X. proziva bedemom kršćanstva - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Petar_Berislavić

Godine 1520. Otomani dvaput razbijeni kod Klisa - dvostruki poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis

Godine 1522. Otomani dvaput razbijeni kod Klisa - dvostrukli poraz Otomana

Opsada Krupe 1522. Otomani razbijeni sa sedam tisuća otomanskih vojnika vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Krupa

Godine 1523. pošto nisu mogli osvojit Knin regionalnim snagama kreće carska vojska direktno iz Carigrada na Knin , čime otomanske trupe kod Knina narastaju na 25 000 vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Knin

1523. Otomani razbijeni kod Klisa i lijepo piše u članku da napada sultanova carska armija, dakle - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis

Opsada Jajca 1525. i prodor hrvatskih snaga do Jajca kojim je opsada razbijena - poraz Otomana
https://www.hop.com.hr/2015/08/04/h....samo-skrivali/

Napad na Osijek 1526. i njegovo uspješno osvajanje - otomanska pobjeda

Bitka na Mohačkom polju 1526. Od tri vojske sa dvije su upravljali Hrvati, ali hrvatsku vojsku pod knezom Krstom Frankopanom Ugari nisu dočekali nego su sami ušli u bitku što se smatra jednom od večih grešaka koja je dovela do ugarske katastrofe, dok su Hrvati Ivana Zapolje ostali sa transilvanijskim postrojbama. Pričuvnim hrvatskim postrojbama zapovjedao je senjski kapetan Grgur iz plemićke obitelji Orlovića. Iz svega nije jasno jesu li hrvatske posrojbe uopće sudjelovale u bitci - pobjeda Otomana
https://hr.wikipedia.org/wiki/Moha%C4%8Dka_bitka
Godine 1526. Otomani razbijeni kod Klisa, ako je carska armija napadala prije pitamo se kakva je bila ova za koju nema podatak - poraz Otomana

Opsada Jajca - pobjeda Otomana

Godine 1528. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Otomani ogromnom vojskom upali u Liku 1530. i slijedi opsada brinjske tvrđave - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

Godine 1531. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Godine 1532. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Hrvati upali u Ugarsku 1532. i zauzeli Kiseg, slijedi opsada Kisega od strane 140 000 otomanskih vojnika, hrvatski ban Jurišić zaustavio ovime napad na Beč - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Güns

Godine 1534. Otomani razbijeni kod Klisa unatoč višemjesečnoj opsadi i topovskoj konstantnoj kanonadi - poraz Otomana

Godine 1535. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Godine 1536. Otomani razbijeni kod Klisa - poraz Otomana

Godine 1536. Otomani iste godine započeli još jednom opsadu koja će trajat do pada Klisa 1537. ne znamo ukupne snage završne ofanzive, ali znamo da su samo otomanska pojačanja brojala 8000 vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Klis

Otomani godine 1536. vrše opsadu Požege i još nekih utvrda i osvajaju ih - pobjeda Otomana

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 13:54 **Postovi:** 2866

Bitka kod Đakova 1537. jedina ozbiljna intervencija habsburških snaga u Hrvatskoj gdje su sa 24 000 habsburških vojnika brutalno poraženi od samo 8000 otomanskih vojnika i to na način da su imali 20 000 mrtvih habsburših vojnika, pa je bitka ostala zapamćena kao "austrijski Mohač" nakon kojega se Austrijanci više nikada u tom dijelu povijesti nisu oporavili za intervenciju van Austrije, nego su se buksali u Beču i navijali za drage Hrvate...
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Gorjani

Otomani 1538. zauzeli Dubicu - pobjeda Otomana

Godine 1540. Hrvati oslobodili Jasenovac - poraz Otomana

Godine 1540. Turci vrše opsadu Zrina u pounju, ne mješati ovo s Novim Zrinom - poraz Otomana

Godine 1543. Otomani provalili u Slavoniju i osvojili Čazmu, Valpovo, Pakrac, Orahovicu, Voćin i Bijelu Stijenu - pobjeda Otomana

24.08.1543. god. - Ban Petar Keglević, Juraj Frankopan-Slunjski, Stjepan Blagajski i Nikola Frankopan-Tržački zajedno s braniteljima Otočca u bitci nedaleko od Otočca potukli su tursku vojsku koja se vraćala iz Kranjske s plijenom - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

Godine 1544. Otomani provalili u Božjakovinu i nanijeli nam poraz kod Konjščine. Usprkos neuspješne opsade Ustilonje osvojili su Moslavinu - pobjeda Otomana

1544. god. - Krajiška vojska pokušala je ljeti 1544. godine u silovitom napadu zauzeti tursku Udbinu, ali bez uspjeha. Tom prilikom dio turske Udbine bio je spaljen, a poginulo je i nekoliko stotina balkanskih Vlaha koji su branili ovo tursko uporište - pobjeda Otomana

Godine 1549. prva bitka kod Slunja - poraz Otomana

Godine 1550. velika turska ofanziva bez ikakvih rezultata - poraz Otomana

Godine 1552. Otomani osvojili Viroviticu i po drugi put osvojili Čazmu, Moslavinu i Kostajnicu - pobjeda Otomana

Bitka kod Đurđevca 1554. - poraz Otomana

Godine 1556. prva bitka kod Sigeta u koju su upali Hrvati, Turci je opsjedaju s 10 000 vojnika i razbijeni su potpuno - poraz Otomana

Opsada Zagreba 1557. i teški turski poraz u spomen na koji top svaki dan puca u Zagrebu i danas točno u podne - poraz Otomana
https://narod.hr/kultura/1-sijecnja....ito-puca-podne

1559. god. - Htjedoše Turci osvojiti Drežnik, ali ih krajiški podpukovnik Hervart Auersperg među Drežnikom i Bišćem hametom potuče - poraz Otomana

Godine 1559. bitka kod Klane i veliki poraz Turaka - poraz Otomana
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod ... 4%8De_1559.

Bitka kod Žirovice 1560. - poraz Otomana
https://narod.hr/kultura/16-ozujka-1560 ... -na-europu

Bitka kod Hrastovice 1561. gdje je nekoliko stotina hrvatskih vojnika potuklo nekoliko tisuća Otomanskih vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Hrastovica

Bitka kod Slatine 1562. - poraz Otomana
https://www.google.com/url?sa=t&rct=..._Ghk3CoG6XkH4-

Bitka kod Obreške 1565. gdje je 4000 hrvatskih vojnika potuklo čak 12 000 Otomanskih vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Obreska

Opsada Krupe 1565. sa 12 000 Otomanskih vojnika protiv preostalih iscrpljenih 28 Hrvata koji se nisu htjeli predati nego su izjahali u smrt - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Krupa

Godine 1566. Bitka kod Šikloša, 3000 Hrvata upalo u Ugarsku i porazilo Otomansku vojsku na putu za Beč kod Šikloša, drsko pogubili zarobljenog Sulejmanovog milljenika Senjak Bega - poraz Otomana

Godine 1566. Druga Bitka na Sigetu, Otomani sa najvećom vojskom ikad od 100 000 - 300 000 vojnika osvojili Siget i ubili sve Hrvate, ali sami imali 30 000 mrtvih, pa sa ranjenima brojka izbačenih iz stroja doseže i do 100 000 izbačenih iz stroja, nakon čega je Sulejman Veličanstveni najveći otomanski vladar ikad krepo od živčanog sloma, a europa obranjena. Povijest je pamti kao "bitku koja je spasila civilizaciju" pošto se nikada Otomani nisu više skupili u tako velikom broju i nikada protiv sebe nisu imali slabije konsolidirane protivnike (jer su Ugari tada iznenada prešli na stranu Otomana...), pa je europa bila potpuno nespremna i na koljenima spremna da se pokori kao Ugari...
https://www.warhistoryonline.com/anc...tvar-1566.html

1569. god. - Senjski uskoci pokrenuše vojnu na Perušić, savladaše tursku vojsku od 2800 vojnika, ali utvrdu nisu mogli zauzeti - neriješeno
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

1574.-1576. god. - Turci su zauzeli područje južno od Slunja što je uzrokovalo veliko iseljavanje stanovništva - pobjeda Otomana

Godine 1575. zabilježeno je 60 otomanskih inkurzija u hrvatski teritorij Sultana Murada III. ništa nisu osvojili - poraz Otomana

Godine 1576. Turci razbijeni pored Gvozdanskog sa 7000 otomanskih vojnika, a onda doživjeli i poraz na Gvozdanskom u neuspjeloj trodnevnoj opsadi - dvostruki poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Gvozdansko

1577. Otomani osvojili Gvozdansko sa 12 000 otomanskih vojnika protiv 300 hrvatskih vojnika koji su se borili do zadnjeg - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Siege_of_Gvozdansko

1578. god. - 9.000 naoružanih Hrvata iz Krajine je otišlo u obranu Bihaća jer je izostala obećana kraljevska pomoć. Potukli su nadmoćnije Turke i tako privremeno zaustavili njihovo napredovanje - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

22.05.1578. god. - Vrhovni kapetan Hrvatske krajine Ivan Fernberger u bici kod Drežnika potukao je tursku vojsku (oko 2000 vojnika) koji su se vraćali s pljačkaškog pohoda u Kranjskoj - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

Druga bitka kod Slunja 1584. Hrvati sa 2000 vojnika nanijeli katastrofalan poraz Otomanskoj vojsci od 9000 vojnika, tako da su Otomani imali 4000 mrtvih - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Slunj

Bitka kod Bresta 1592. Otomani sa 8000 vojnika porazili 3000 hrvatskih vojnika - pobjeda Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Brest_(1592)

Opsada Bihaća 1592. Otomani ga osvajaju - pobjeda Otomana

Bitka kod Siska 1593. Hrvati sa 4000 vojnika uz pomoć 2000 habsburških vojnika porazili 16 000 Otomanskih vojnika, od čega 8000 Otomana mrtvo
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Sisak

Otomani 1593. ponovo napadaju Sisak i osvajaju ga - pobjeda Otomana

Godine 1594. Hrvati oslobađaju Sisak i Petrinju - poraz Otomana

Godine 1595. Hrvati nakratko gube Petrinju pa je opet oslobađaju - pobjeda i poraz Otomana

Druga bitka kod Bresta 1596. Hrvati sa 6000 vojnika pored siska porazili Otomane sa 8000 vojnika - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Brest_(1592)

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 13:54 **Postovi:** 2866

1603. Otomansko-tatarska vojska sa 16 000 vojnika napada Varaždin, ali ih ban Trakoščanski razbija, te kreće hrvatski kontraudar u Ugarsku gdje ih razbija još jednom kod Kermieda skupa s ugarskim antihrvatskim protestantima, tzv. Bočkajevcima, nakon čega Otomani traže mir i u znak mira koji traže sami Hrvatima vraćaju Čazmu, Moslavinu, Petrinju i Rovišće - dvostruki poraz Otomana
https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDitvanski_mir

23.09.1623. god. - Otomani su krenuli s 6000 vojnika na Otočac. 23.09.1623. god. stigli su pod Otočac. ali ga nisu napali. Otišli su osvojiti Prozor ali ih je 24.09.1623. god. porazio Vuk Frankopan i Sigismund Gusić koji su došli u pomoć iz Senja - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

Bitka kod Velike Kaniže 1637. Hrvati napali Otomane u Ugarskoj - neriješeno
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_...niže_1637.

1642. god. - Kod Otočca su teško poraženi Turci. Hrvate su predvodili Petar Keglević, Juraj Frankopan Slunjski, Stjepan Blagojski i Nikola Frankopan Tržački. To je jedna od presudnih bitaka na području Gacke koje su zaustavile Turke - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

Treća bitka za Slunj 1649. - poraz Otomana
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Slunja_1649.

1651. god. - Senjski kapetan Petar grof Zrinski poduzeo je pohod na tursku Liku kada su porobili Široku kulu - poraz Otomana

1651. Bitka kod Kostajnice - Hrvati sa 2000 vojnika napali Turke i dvaput ih porazili, pobili 250 Turaka - poraz Otomana
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod_Kostajnice_1651.

1655. god. - Predvođeni grofom Petrom Zrinskim, Hrvati su prodrli do Korenice i vratili se s velikim plijenom. Te godine su dva puta pobijedili Turke. Turci su htjeli osvojiti Perušić ali ga je obranio Petar Zrinski. Iste godine je bilo nekoliko sukoba s Turcima u blizini Otočca. Zapovjednik krajiške posade u Otočcu bio je Andrija Gusić. Hrvati su se uspjeli obraniti - niz otomanskih poraza
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod ... 4%87a_1655.

1655. god. - Potukao je Petar Zrinski Turke kod Visibabe (Stari Perušić blizu Vrhovina), poznato kao "Bitka kod Perušiča" a nakon toga poharao Korenicu i sve turske posjede - dvostruki poraz Otomana
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_kod ... 4%87a_1655.

1657. god. - 1657. god. - Otočani i Senjani su na Gusić polju potukli 6000 Turaka koji su porobili Brezovac, Rudopolje, Vrhovine i Dabar - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

1659. god. - Potukao je Petar Zrinski Turke kod Senja koji su ponovo pokušali razbit i presijeć Hrvatsku kod Senja - poraz Otomana

1661. god. - Razorio je Petar Zrinski veliku tvrđavu (toranj na tri kata) u Širokoj Kuli i opustošio cijelo naselje. Razorio i susjedni Grebenar - poraz Otomana

Veličanstvena bitka kod Jurjevih stijena 1663. Hrvati sa 2500 vojnika smlatili Otomansku vojsku od 10 000 otomanskih vojnika - poraz Otomana
https://www.vrilo-mudrosti.hr/razno/rat ... turci1.htm

1663. god. - Pokrenut je prvi veliki protuturski rat. Petar Zrinski je provalio u Bosnu do Bihaća i porušio turske utvrde i domogao se bogatog plijena, kad su se Turci ukorijenili u Bosni više smo mi njih pljačkali nego oni nas - poraz Otomana

Bitka za Novi Zrin 1664. - Hrvati sa 3000 vojnika izvukli neriješeno protiv 100 000 Otomanskih vojnika, i tako prisilili Otomane da odustanu od velike ofanzive na Hrvatsku iz pravca Ugarske jer su Otomani imali 10 000 mrtvih vojnika - neriješeno, a zapravo jedan najtežih Otomanskih poraza
https://military.wikia.org/wiki/Sieg...ovi_Zrin_(1664)

Spaljivanje strateški najvažnijeg mosta u europi, na Dravi gdje su hrvatske postrojbe potukle Otomane kod Osijeka 1664. - poraz Otomana
https://en.wikipedia.org/wiki/Suleiman_Bridge

Godine 1689. Lika oslobođena prodorom hrvatske vojske pod koordinacijom popa Mesića - Otomanski poraz

Bitka za Cetingrad 1790.godine. 4000 hrvatskih i habsburških vojnika razbilo je 2000 Otomanskih vojnika, pri čemu su ih ubili 1000 i oslobodili Cetingrad - poraz Otomana
https://hr.wikipedia.org/wiki/Oslobođenje_Cetingrada

Šporet · **Pridružen/a:** 02 ruj 2021, 13:54 **Postovi:** 2866

A evo kako to izgleda kada se razbije na detalje na razini datuma

Opis oko bitke kod Siska i pad Bihaća

Proljeće 1591. godine - Hasan-paša Predojević postaje bosanskim beglerbegom.
3. svibanj 1591. godine - hrvatski ban Toma Erdody javlja Saboru kako Hasan-paša okuplja vojsku i gradi most kod Gradiške, te da će napasti ili Sisak ili Bihać.
Kolovoz 1591. godine - Hasan-paša s 35 tisuća ljudi napada Sisak i opsjeda ga četiri dana, nakon čega se povlači. Ban također okuplja vojsku kako bi pomogao Sisku. Osmanlijska vojska pri povlačenju rastjeruje hrvatske straže u Hrastovici i Gorama, te pljačka prostor između Sesveta, Dugog Sela i Božjakovine. Božjakovina je zauzeta i spaljena. Hasan-paša kreće prema Križevcima, ali ga je kod Gradca biskupskog graničarska vojska natjerala na povlačenje u Bosnu.
15. kolovoza 1593. godine - kao osvetu za Hasan-pašino haranje, ban Erdody provaljuje sve do Moslavine, koju je na ovaj datum i osvojio.
Listopad 1591. godine - Hasan-paša pljačka krajeve između Vrbovca i Božjakovine, koju opet zauzima i spaljuje do temelja. Pri povratku, opet kod Gradca graničarske čete pod zapovjedništvom Stjepana Grassweina, Grgura Laibachera, Mihajla Sekelja i Albana Grassweina, razbijaju Osmanlije i pritom oslobađaju 400 prethodno zarobljenih kršćana.
Jesen 1591. godine - Hasan-paša ovoga puta kreće prema Bihaću. Zauzima Ripač, razara utvrđeni Golubić i pljačka područjem od Bihaća do Slunja.
Siječanj 1592. godine - na zahtjev bana Erdodyja sastaje se hrvatsko-slavonski sabor, na kojem je donešena odluka o dizanju općeg ustanka naroda (insurekcija), te su odredbe o obvezama pojedinih staleža i građana o sakupljanju vojske, živeža i ratnih potrepština. Priprema se i obrana Zagreba i Siska, i pritom se šalje zahtjev za pomoć nadvojvodi Ernestu i kralju, a Ernest je pak za to tražio pomoć od plemstva Kranjske, Štajerske i Koruške.
12. travanj 1592. godine - Hasan-paša stiže do mjesta nasuprot Brestu, na kojem počinje istoga dana graditi utvrdu Petrinju, koja mu je trebala poslužiti kao uporište za napad na Sisak. Počinje se skupljati i kršćanska vojska.
25. travnja 1592. godine - razdor u kršćanskome taboru. Nijemci, unatoč zahtjevima bana da se napadne Osmanlije, odugovlače i ne žele krenuti u akciju. Prema riječima kanonika Mikca "Čitav je kotar poharan...U logoru se badava pije, jede, gosti i spava...". Počinje rasipanje kršćanske vojske, jer se, prema Mikčevim riječima "Kmetovi naši i druge gospode potajno se razilaze.."
2. svibnja 1592. godine - gradnja petrinjske utvrde je dovršena, i u njoj je ostavljena posada od tisuću vojnika. Hasan-paša istoga dana kreće prema Gorama i Hrastovici.
4. svibnja 1592. godine - Hasan-paša kreće prema Kostajnici. Popravio je utvrde u Gorama i Hrastovici i u njima ostavio posade od 200 ljudi.
10. lipnja 1592. godine - Hasan-paša opsjeda Bihać.
19. lipnja 1592. godine - Bihać se predaje.
Srpanj 1592. godine - Hasan-paša je na Kupi s vojskom. Počinje okupljanje kršćanskih snaga.
19. srpnja 1592. godine - Hasan-paša napada okupljene štajerske (2000 ljudi) i hrvatske (tisuću ljudi) čete kod Bresta. Zbog nesloge u kršćanskome taboru, jer su se Štajerci i Hrvati držali razdvojeno, ne želeći slušati zapovijedi onih, drugih kršćanski logor je smlavljen. Za manje od dva sata borbe, kršćanska vojska je uništena i raspršena, ban Erdody jedva se spasio bijegom (što su mu mnogi zamjerali kao sramotu), zarobljeno je 26 zastava i na kolima je odvezeno 600 odsječenih glava kršćana kao trofej.
20. srpnja 1592. godine - pada Brest. U obrani su izginuli svi branitelji. Naselje i utvrda Brest su spaljeni, a uništeni su i Hercegović i Gorica. Hasan-paša kreće prema Turoplju, nakon čega počinje haranje istoga, sve do Kerestinca i Želina. Nakon par dana pljačkanja Hasan-paša kreće prema Sisku.
23. srpnja 1592. godine - spaljeno je sisačko naselje.
24. srpnja 1592. godine - počinje opsada Siska.
29. srpnja 1592. godine - neuspješno je završena opsada Siska. Hasan-paša se vraća u Bosnu.
Rujan 1592. godine - Hasan-paša opet hara po Turopolju, stigavši sve do Save. Spaljeno je 49 sela i dva trgovišta te kašteli u Vukovini i Lomnici, tisuću ljudi je pobijeno, 2000 odvedeno u roblje zajedno s mnogo stoke, žita i ostaloga blaga.
24. siječnja 1593. godine - sastao se Sabor u Zagrebu. Na njemu su određeni poslanici koji će pred nadvojvodom Matijom iznijeti kako je Hasan-paša u dvije godine "razbojnički posvojio 26 utvrda i kaštela, ognjem popalio i u svojoj vlasti podvrgao mnoge krajeve, te 35000 ljudi odveo u najnevoljnije ropstvo."
Veljača 1593. godine - počinje okupljanje kršćanske vojske u Zagrebu.
12. travanj 1593. godine - održan Sabor u Zagrebu. Sabor traži navalni rat, oslobađanje Turopolja te rušenje Petrinje. Zahtijeva se i povećanje stalne banske čete, veći broj vojnika u Sisku i Drenčini. Izglasavan je ratni porez po 6 forinti od svakoga dima, te novačenje 200 konjanika i 250 pješaka koji će biti raspodijeljeni na straže u Turopolju i na Kupi.
Početak lipnja 1593. godine - osmanlijska vojska kreće prema Sisku, zauzimajući po putu sve manje hrvatske utvrde.
14. lipnja. 1593. godine - sisački zapovjednici, kanonici Blaž Đurak i Matija Fintić javljaju zagrebačkome Kaptolu kako se sprema bitka za Sisak i čuje se gruvanje topova od Pračkog.
15. lipnja 1593. godine - počinje treća opsada Siska.
17. lipnja 1593. godine - jedna kula sisačkog kaštela je uništena. Branitelji traže pomoć od Kaptola.
21. lipnja 1593. godine - kršćanska vojska stiže i tabori se kod Novigrada na Savi.
22. lipnja 1593. godine - ujutro stiže glasnik iz Siska u tabor kršćanske vojske, s porukom da ukoliko ne stignu danas, Sisak zasigurno pada. Kršćanska vojska kreće prema Sisku i započinje bitka koja se završila teškim osmanlijskim porazom i smrću Hasan-paše Predojevića.

Lutorčina · **Pridružen/a:** 27 kol 2019, 02:53 **Postovi:** 4024

divizija je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Ne vidim razlog zašto ignorirati činjenicu da Turci nisu mogli lako napredovati kroz Hrvatsku pa su tražili druge pravce.

Uzmi kronologiju (godinu) pada većih gradova od Carigrada do prvog hrvatskog grada.
Usporedo uzmi kronologiju pada hrvatskih gradova, pa vidi koliko vremena je trebalo da osvoje svaku državu pojedinačno a koliko je trebalo da osvoje dio Hrvatske koji su osvojili.

Ujedno su uskoci istovremeno ratovali sa Turskom i sa Venecijom

itko ne igrnoria tu činjenicu ,samo ti napominjemo da je geografija važan faktor te činjenice.

uostalom, Turci su jezgru Hrvatske zauzeli, ali da, daljnji prodor na sjeverozapad, preko Gorskog Kotara, Prigorja, Žumberka, Zagorja, Alpi nije bio tako jednostavan kao kroz panonski ravnicu.

Osmanske vojske koje su napadale hrvatske gradove nisu bile onog ranga veličine i snage koje su išle na Panoniju i to zbog geografije.

Ne kažem da Hrvati nisu pružali žilav otpor i da je i to bio ogroman faktor, ali geografija je tu imala isto ogromnu ulogu. Uostalo ti isti Hrvati nisu uspjeli obraniti Siget. Ne bi ni Zagreb da ga je opsjela vojska istog ranga. Samo turcima nije bio cilja slati toliku vojsku tim pravcem.

Kd si zadnji puta putovao iz Zagreba u Trst ili prema Njemačkoj? Ko bi normalan tuda slao 100 000 vojnika, kad može uz Dunav sve Nurnberga mu je ravno!

Geostrateški Hrvatska njima nije bila zanimljiva sem Slavonije. Osvojili su što su osvojili ostatak im nije trebao. Slavonija kao plodna žitnica im je trebala odakle su uzimali porez u žitu,stoci i voću. Lika ima je bila zanimljiva samo da utanje granice. Kad bi osvojili kompletnu Liku kuda bi dalje ? Na Kvarner ? Pa to su sve stijene na kojima ni jedan brod tog vremena ne može se usidriti a teško bi konjicu preko Gorskog Kotara uputili. Čitao sam istorijske podatke da su Turci upadali po Sloveniji i povremeno je pustošili. Ako bi krenuli preko Slovenije na Veneciju automatski bi upali u klopku i teško bi se izvukli ispoda brda ii Alpi.Panonska nizija je bila idealna za tursku konjicu mada je Dunav povremeno plavio stvarale se močvare te je Turcima usporavalo kretanje. Slično je bilo i na istoku Evrope kada je pala Kijevska Rusija pod Tatare. Ostala je slobodna jedna mala teritorija koja se nazvala Bjelorusija. Naziv su dali sami sebi jer je to bio jedini dio zemlje na koji Tatari nisu uspjeli pokoriti ostao je naseljen bijelim narodom. Bjelorusija je sva močvarna te je za konjicu veoma teško i naporno. Konj ne može da trpi dugo da bude u vodi.

Balkanske zemlje su brzo pale. Tokom 14 vijeka su međusobno ratovale iscrpile se i pale ko kruške. Turci su dobru taktiku odrađivali kada su ih poklopili.
Držali su Makedoniju kao u vazalnom statusu. Obećali vojvodstvu Dejanovića zaštitu sam da puste da ratuju sa Srbijom na Kosovu a oni da se ne petljaju. Malo podmite jedne malo druge i kraj balkanskih kneževina.
Srbija ima blaga brda te je i brzo osvojena. Bugarska ima Rodope ali je pojas od Sofije do granice sa Turskom dolina. Od ljudi koji su putovali za Istanbul čujem da je teren kao da voziš kroz Livanjsko polje.
Rumuni su prihvatili vazalni status pod Turcim ali njima se to posrećilo. Vlaška,Moldavija i Dubrovnik su plaćali godišnji harač Turcima. Izuzetak je jedno vrijeme kada su Turci pokorili i Vlašku i Moldaviju ali su im dali neku autonomiju. Zašto nama u BiH,SRB,HR nisu dali tako nešto je zato što smo im strateški bitni više nego Rumuni.
Padom Vlaške kneževine pod Turke ,Turci napreduju prema Karpatima...ali gdje onda ?? Karpati su ćorsokak. Isto kao osvanje Like i izbijanje na Kvarner. Iza Karpata je hladna planinska oblast Transilvanija. Njima je glavni cilja bio pad Beča i prodor ka Centralnoj Evropi. Istanbul - Sofija - Budimpešta - Beč je najkraća i najlakša dionica puta između Azije i Centralne Evrope.
Da je kojim slučajem pao Beč pod Turke mislim da bi se čitava Evropa našla u velikom problemu.

Fullback · **Pridružen/a:** 22 pro 2020, 02:54 **Postovi:** 425

divizija je napisao/la:

BAN2020 je napisao/la:

Ne vidim razlog zašto ignorirati činjenicu da Turci nisu mogli lako napredovati kroz Hrvatsku pa su tražili druge pravce.

Uzmi kronologiju (godinu) pada većih gradova od Carigrada do prvog hrvatskog grada.
Usporedo uzmi kronologiju pada hrvatskih gradova, pa vidi koliko vremena je trebalo da osvoje svaku državu pojedinačno a koliko je trebalo da osvoje dio Hrvatske koji su osvojili.

Ujedno su uskoci istovremeno ratovali sa Turskom i sa Venecijom

itko ne igrnoria tu činjenicu ,samo ti napominjemo da je geografija važan faktor te činjenice.

uostalom, Turci su jezgru Hrvatske zauzeli, ali da, daljnji prodor na sjeverozapad, preko Gorskog Kotara, Prigorja, Žumberka, Zagorja, Alpi nije bio tako jednostavan kao kroz panonski ravnicu.

Osmanske vojske koje su napadale hrvatske gradove nisu bile onog ranga veličine i snage koje su išle na Panoniju i to zbog geografije.

Ne kažem da Hrvati nisu pružali žilav otpor i da je i to bio ogroman faktor, ali geografija je tu imala isto ogromnu ulogu. Uostalo ti isti Hrvati nisu uspjeli obraniti Siget. Ne bi ni Zagreb da ga je opsjela vojska istog ranga. Samo turcima nije bio cilja slati toliku vojsku tim pravcem.

Kd si zadnji puta putovao iz Zagreba u Trst ili prema Njemačkoj? Ko bi normalan tuda slao 100 000 vojnika, kad može uz Dunav sve Nurnberga mu je ravno!

Muslimani su devastirani pred Sigetom, 30 000 mrtvih od 100 000 zamisli sto je to napravilo moralu plus je sultan otišao k djevicama.
Carska vojska je bila na 50km ali švabo koji ju je vodio želio je da Zrinski bude ubijen iz osobnih razloga... 50 000 carskih vojnika je moglo osakatiti osmanlije jer bi ostali bez svih 100 000 obrezanih.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24030

dudu je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Nisu ušli u Kupres, već su krenuli prema njemu.

Imaš i dio di su krenuli kopati rovove prema Jajcu u Maestralu, pa ih je Gotovina "pogladio" VBRovima

kod Jajca je bio najveći incident, stric mi je pričao da su ih naglo digli na djelovanje prema muslimanima, ali ih je topništvo ohladilo.

Ali zamisli koliko netko mora biti glup da napravi takvo što.
Ušli su u Donji Vakuf jer smo mi poklopili Srbe.
I onda su probali nas napasti.

U Petrovcu je bilo još gore.
Situacija, ne sukob.
U Petrovac je trebao ući HV, pa nastaviti dalje za Prijedor.
Ove budale su upale u gradić iz kojeg su se Srbi povukli.
Naši su došli navečer, na brdu iznad grada naletjeli na njih.
Mislili su da su Srbi.
Poginulo par muslimana kao posljedica.

Tuđman bio ljut, nije im htio pomagati nakon toga.
Pa ga je Holbrooke došao preklinjati jer su Srbi napali muslimani, ovi su maltene izgubili Bihać nakon toga.
Nakon toga je krenuo Južni potez.

Ono što su muslimanske budale htjele napraviti je spojiti Bihać sa Sarajevom.
Onda bi ih Srbi poklali, ali to im nije palo na pamet, umislili su si da su sila.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24030

Šporet je napisao/la:

Odličan post.

Na takav način su Muslimani za trećinu uvećali svoj teritorij 1995e. Čekali su da HVO/HV probije srpske linije i onda se uključivali i ulazili u nebranjen prostor jer su hrvatske snage dovodile srpske u potkove i ovi su se izvlačili.

Isto su napravili i u operaciji Una. Trebali su napasti u isto vrijeme, ali su čekali prvo HV da za njih odradi i navuče Srbe pa su krenuli dan kasnije. Međutim HV je idući dan naredio povlačenje mostobrana iz Novog Grada i Dubice, pa su se Srbi okrenuli prema Muslimanima koji su im se uklinili prema Novom Gradu (misleći da će opet HV za njih odraditi Srbe) i natamburali ih i vratili pred Bosansku Otoku.

Besramni prevaranti i lažovi. U ratu beskorisni.

Gori su ratnici od Talijana.

Nikakva korist, samo ih spašavati trebaš.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 24030

Junuz Djipalo je napisao/la:

Fehervar je srce Ugarske. Jednako kao Kosovo Srbije.

Székesfehérvár [sekešfehervar], Stolni Biograd

Ovaj se zvao Nándorfehérvár [nandorfehervar], gdje su Nandori Bugari (iako je to ime koristio i Tolkien za dio patuljaka u LOTRu).
Bugarski Biograd.

HercegBosna.org

USK - Ahilova peta (geostrategija i položaj)

Online