Ferrari vs Cigić nije dobra usporedba. Fiat vs Zastava već može proći.

Hrvati trebaju prestati bježati od toga da je književni tzv. srpski loša kopija hrvatskog. I onda sve sjeda na svoje mjesto.

Koja glupost , pa danas su hrvatski i srpski mnogo više bliži nego ikada , čisto zbog interneta i velikog protoka informacija.

Ako su ovo akademci ja sečem mog mekanog , čuje nije razumeo Aristotela na srpskom?? , pa ako je neko imalo obrazovan danas može čitati i Aristotela na engleskom sa 100% razumevanja.

Svi prevodi strane literature su uvek imali srpske i hrvatske prevode , i svako onaj ko ima imalo soli u glavi je bez problema sve razumeo , osim možda par nekih izraza za koje ni u vreme SFRJ nije bio problem naći u rečnicima šta znače , dok danas imamo google i stvar rešena za 3 sekunde.

Akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić je u intervju s Fatmirov Alispahićom izjavio nešto slično, da je to sve isti jezik kojega različito zovemo, 1:06:17, https://www.youtube.com/watch?v=PJPfWAhoQOw

Hrvati izgleda jedini imaju logički suvislu teoriju jezika kojega smatraju svojim. Ostali se gube od prilike do prilike i ne mogu se sučeliti s hrvatskom teorijom.

Srbi su u svoj književni jezik dodali boje iz govora koji nisu hrvatski govori, npr. gradskog beogradskog govora, a to im je dalo neku originalnost. Teško je to nazvati kopijom, ali da su u oblikovanju svojega jezika obilno koristili višestoljetni hrvatski jezik, a uz to odbacili svoj višestoljetni jezik, to nisu ni sami u početku krili. Da su ga obojali s torlačkim danas bi Srbi drugačije govorili, nama nerazumljivije. Da su ostali na svojemu predvukovskom književnom jeziku lakše bi se razumjeli s Rusima i Bugarima a nama bi zvučali kao Rusi i Bugari. Taj njihov predvukovski bi se kroz koju generaciju proširio kroz školski i medijski sustav, kao što danas torlaci ne govore po svom. Rusi su mogli ići na narodni jezik kao Srbi, ali nisu nego su svoj književni jezik jako obojali sa svojim dotadašnjim književnim jezikom koji je sličio predvukovskim jezicima.

Treba u Srbiji u 100.000 primjeraka publicirati Kašićev Ritual Rimski i stvar bi postala i Srbima jasna. Samo ne bi mogli prihvatiti da je njihov Vuk zapravo hrvatski Bartol. Iako bi tada bili normalniji odnosno ne bi se morali stalno samozavaravali i ne bi bili agresivni prema tuđoj kulturi i tuđem teritoriju.

Vi ne razumijete Hrvate iako vjerujete da govorite istim jezikom kao i Hrvati. Niste shvatili što ovi govore u videu.

Neki mladi Srbin i Hrvat izpituju jedan drugoga srbske i hrvatske rieči:

Gosn Dane, je l moze tvoja procena da navedes prvih pet jezika s kojima se hrvatski najvise poklapa i u kojem procentu sa svakim od njih. Imas pravo tzv. bosnjaci i tzv. crnogorski da smatras jezicima.

Pod "poklapanje izmedju jezici" mislim na stepen od razumljivos'.

Ako bi gledali bošnjački i crnogorski kano zasebni jezik, onda bi oni svakako po meni bili najsličniji hrvatskom jeziku. Srbski je još uviek jako sličan hrvatskom jeziku, ali ova dva dečka za koje sam stavio slikopis su zanimljivi iz razloga što su me iznenadili da ne znaju neke međusobne rieči za koje sam mislio da ih obćenito Srbi i Hrvati znaju ( na pr. Srbin ne zna za pilu, a Hrvat ne zna za ekser...). Što mi ukazuje na to da se nakon razpada Jugoslavije srbski i hrvatski jezik sve više opet udaljavaju jedan od drugog. U Jugoslaviji je bilo gotovo nemoguće da prosječan Hrvat ne zna što znači ekser, jerbo nas se tovilo s tim riečima. Zato mi je zanimljivo čuti starije Istrijane kad umjesto dobar tek, govore prijatno. A nakon što mi kažu da su u školi za učitelja imali Crnogorca ili Srbina, onda mi postane jasnije od kud im takvi izrazi. S druge strane današnja mladež ne uči takav silom srbizirani hrvatski jezik i naravno da se razlike prirodnim putem povećavaju i vraćaju u neko uobičajeno stanje koje je vladalo od prije 1918-te.

Poslije sličnosti sa srbskim, tu bih spomenuo još Makedonce i Slovence koji su meni osobno podjednako razumljivi, makar vjerujem da su čakavcima a posebno kajkavcima Slovenci vjerojatno razumljiviji od Makedonaca. Očit je utjecaj Jugoslavije u rušenju granica između međusobnih jezika naroda unutar nje, ali nakon što je nestala, opet se dokazuje kako je to sve skupa bilo previše umjetno i neprirodno.

Sad neki dan, jedan sudjelatnik koji je u rodbinskim odnosima s Česima mi je malo govorio o odnosu Čeha i Slovaka. Da su njihovi jezici po sličnosti nešto poput hrvatskog i slovenskog, ter da dobar dio Čeha zna slovački, a dobar dio Slovaka češki, ter da čak često studiraju Česi na slovačkom sveučilištu, a Slovaci na češkom. Valjda da kano što Slovenci jako dobro znaju hrvatski kroz naše pjesme, tako Slovaci i Česi isto vole međusobno slušat pjesme.
Česi i Slovaci nam mogu biti uzor po tomu što su uvidjeli da ipak nisu jedan narod, ali da su zato jako blizki narodi koji međusobno i dalje trebaju međusobno surađivati i imati suživot ali kano različiti narodi, a ne na način da zatiru i guše jedni druge.
Nismo i ne možemo biti braća, pak budimo makar kano rođaci iz 4. koljena. To je očito nekakav zaključak Čeha i Slovaka.

Nešto literature, na engleskom i južnoslavenskim jezicima, o tom kako oni gledaju na voju jezičnu povijest.
Radi se o strukovnjacima, pa stavljam poveznice na literaturu bez komentara. Sudite sami. I izvorni i dalje...

https://forum.krstarica.com/threads/knjiznica.795327/

https://forum.krstarica.com/threads/knj ... 327/page-2

Meni je makedonski puno razumljiviji od slovenskog. Nikad ga nisam učio niti bio pretjerano izložen istom, a svejedno razumijem većinu.

S druge strane, da nisam igrom slučaja u djetinjstvu bio izložen slovenskoj televiziji, danas ne bih skoro ništa razumio slovenski. Imaju totalno uvrnute konstrukcije rečenica, dvojinu, čudan izgovor riječi...

Cijela Slavonija, Zagora, Lika, Banovina, Makarsko primorje, Skradin itd. Dubrovnik bio turski vazal. Međimurje bilo skoro opustjelo od ratovanja s Turcima, kao i sva pogranična područja.

Ma da. Sve su štokavci bili. Nigdi kajkavaca i čakavaca.
Spominješ najnenaseljenije prostore Hrvatske, i tada i sada. Lika, Banovina i Zagora. A ignoriraš najgušće naseljeni dio Hrvatske, i tada i sada - sjeverozapad.

Komedija.

Sve sam ja to obišao, i mene su ti krajevi oduševili.
Samo sam ustvrdio da su demografski slabiji.

populacijsk igledano, 2/3 Hrvata živi u područjima koja nisu pala pod Turke

dapače, i uonima koji jesu, mnogi današnji Hrvati na okupiranim područjima su "povratnici", odnosno kolonizirani su nakon povlačenja Turaka iz oslobođenih krajeva, jer su pod Turcima naši ljudi protjerani/islamizirani. Tako je u Banovini, djelovima Slavonije i Like gdje je bila kolonizacija iz banske Hrvatske nakon oslobođenja.

bili hrvati iz unutrasnjosti, mlecani, cigani ili koze...
bio to Balkan, Dinara, Trebevic ili razdjelnica rijeka...
bili pokrsteni, Muslimani, romanizirani...

Koji god epitet metnuli, i dalje ce biti hrvati, ponosni, vjekovni, iskreni!

bosnjaci radite malo brze na iseljavanju! Kad bosnjak prihvati bosnu tek ce tada biti mira!

Cakavski posto jezik

https://poskok.info/cakavski-kojim-su-g ... kao-jezik/

To nije točno, najnaseljeniji dio Hrvatske prije Turaka je bio potez od Save preko Une i Bihaća sve dolje do Splita, u dubinu do Vrbasa.

Dakle danas gdje Hrvata nema, tamo nas je nekad bilo najviše. Zagreb je bio malo mještance koje nikad ne bi bilo glavni grad bez turske invazije.

Ipak se ne može osporiti činjenica da Evropa počinje u Sloveniji.Tako kažu i mnogi Hrvati.

1800e je najveći grad u Hrvatskoj bio Bakar sa nekih 9000 stanovnika a Rijeka druga sa 8000.

Geografija je tu sporedna. Ljudi nisu Balkan. Bar većina. Karte i zemljopis je nevažan.

Osim što je bio.

Zagreb je osnovan 1094. i bio je središte biskupije koja je pokrivala Hrvatsku do Jajca.

Tamo su obično boravili hrvatski hercezi, koji su obično bili prijestolonasljednici kraljevstva.
Kada njih nije bilo, tamo je bio njihov zamjenik, ban.

Sredinom 13. stoljeća, nakon provale Tatara, se taj dio hrvatske podijelio na dvije banovine.
Prije toga na istoku postoje tri banovine u današnjoj BiH; (vrh)Bosna, Usora i Soli.
To su granični krajevi, s posebnom upravom, iako dio hrvatskog kraljevstva.
Na jugu je i Hum, koji je kneževina.

Sredinom 13. stoljeća, se i ostatak dijeli na slavonsku i primorsku banovinu.
Glavni ban je onaj u Zagrebu, ovaj primorski je njemu odgovoran.

Krajem 13. stoljeća, Šubići uspjevaju u preimenovanju primorske banovine u Hrvatsku, također postaju i banovi Bosne i gospodari Huma.

1322. anti Šubićevska koalicija (sa članovima vlastite familije i slavonskim banom Babonićem) svrgava Mladena Šubića (kojeg kralj kupi i odvodi u Budim).
Godinu dana svime vlada Ivan Babonić, no kasnije se odriče časti.
U Bosni na vlast dolazi Stjepan II Kotromanić, Tvrtkov ujak (Tvrtku je mama Šubić).

Dobar dio Slavonije je Zagreb bio.

Europa počinje u Hrvatskoj.

https://www.google.com/search?q=ottoman ... bifXqf2RpM

https://www.euratlas.net/history/europe ... _5689.html

https://www.google.com/search?q=schenge ... p8xzlpVtCM

Ovo su teške gluposti.

Prvo, čakavski je nastao tek u 13-14. stoljeću, hrvatski vladari nisu na njemu pričali.
Drugo, čakavski sam je ostatak kad se izdvoje kajkavski i štokavski govori.
Ne postoje izoglose koje obuhvaćaju samo čakavce, te izoglose obično obuhvaćaju i neke kajkavske ili štokavske dijalekte i govore.
Samo kajkavske izoglose postoje (jednačenje jata i poluglasa, jednačenje stražnjeg nazala i samoglasnog l).





https://hrcak.srce.hr/file/274560
https://hrcak.srce.hr/file/104119

Imaš do tri naglaska u svim hrvatskim dijalektima, osim novoštokavskim, a kasnijim utjecajima i staroštokavskima.
Svi su šćakavski, osim jednom čakavskog (koji je čakavizirana štokavica u JZ Istri) i jednog i pol novoštokavskog.
Itd...