Plisnav - prljav
dikličit - drzati govore u drustvu
pivac - pijetao
unić - ući
palja(ča) - kutljača
prasa-poriluk
kavo(a)da - paradajz, rajcica

Razlikuju se ipak, bar onima koji vuku genezu iz Prosjaka i Sinova.
Prosjaci i Sinovi su tipični imotski govor, što znači u odnosu na Zapadnu Hercegovinu, dosta talijanizama* i dosta manja upotreba turcizama, dok u Zapadnoj Hercegovini, tj. Imotskoj bekiji, nema utjecaja Mlečana, obale, puno više turcizama za osnovne stvari po kući.
Ali su melodijom tu negdje, ovisi koliko se čovjek udalji od granice.

I na karti je to područje bilo Turkische Dalmatien, tako da su Turci dovukli naziv Hercegovine, a i Bosne puno zapadnije nego što originalno te regije jesu.
Ne zaboravimo da su u livanjskom kraju živjeli Delmati s Delminijumom na mjestu današnjeg Tomislavgrada.


Šteta što se ikavica briše iz Zapadne Hercegovine, u Dalmaciji je tvrdokorna, ne smatra se nižim oblikom izričaja.

*Kredenca, kužina, kacijola, pošada, teća, pijat, skaline, ponistra, kajin, kanavača, lancun, kušin, portun, kacavida.... Ima ih.

(O)Tolen - odatle
Zatnjiti - zahvatiti (najcesce vodu iz catrnje)
Prkno - zadnjica, guzica
Kiselina (naglasak na pocetku rijeci) - kiselo mlijeko, domaci jogurt
Zvizdan - jako ljetno sunce
za vidnja - dok se jos vidi, dok jos dan traje
Prančiok - mjesto nezaklonjeno od sunca, pogotovo ljeti

Tolen ili otolen?

Za vidnja nisam čuo - poznatije mi je za vidila

Ikavica se gubi u južnim nižim dijelovima današnjeg ZHK-a. U Posušju je recimo maksimalno očuvana.
Imoćani i Posušani ti pričaju u par deka isto. Ali da ima tih minimalnih razlika zbog utjecaja Italije odnosno Turske.

OK. Otolen se puno vise cuje. Ali isto sam vise puta cuo - Sklon' se tolen(a).

misno - svečano
džoka - vuneni pulover ili prsluk
prislaka - zamjenska odjeca ili odjeca za neku prigodu
podrepina - covjek koji se ulizuje, najcesce radi koristi
krnut na nos - izaci na nos (vratiti se u zivotu kao losa karma),

Prislaka vraćam tu riječ u upotrebu, dugo nisam čuo.

jope(t) - opet
prdoklačit - isprazno govoriti, bezveze govoriti, baljezgati
diljati - izrađivati nešto u drvetu,
divenica - vrsta kobasice (nadijevati)
draga - uvala, dolina, dol

Ma to su se ljudi iz Dalmacije vraćali u Hercegovinu kad su turci riknuli, tako da je tu mix hrvatskog sa otoka, obale i brda

Jel stavljamo prijevod ili guramo interno ??

žegaran - nemirno dite

Isto i betine - nekvalitetna, neplodna zemlja. Krš.

Zijat - otvarati usta
kentra - strka, frka
kentrat - baviti se necim (cesto uzaludno) ili vrtiti neki posao (cesto ukrug, tamo-vamo)

Hvala Kreši - dvije nove rijeci

krndiš - nered, frka, zbrka
čonča- mala (zeljezna) posuda

Ričnik zapadnoercegovačkoga govora
Ante Kraljević
Matica Hrvatska - Široki Brig
link za download: http://libgen.rs/book/index.php?md5=EE0 ... A6008258C0

šćule - štake (pomagala za invalida)

badnu(i)t - ubosti, refleksivno isto i uvrijediti se
bilja - cjepanica
gubica - usta, usne
bidan - jadan
matrak - palica od suhog tvrda drveta za nasađivanje alata
dikela - dvozuba alatka za kopanje crvenice
(o)drišit - odvezivati
teća - plići širi lonac
mišina - oderana životinjska koža
priša - žurba
gepit - ukrasti
pizdun - slab i bezkarakteran muškarac bez dostojanstva, mekusac
mašiti (se) - posegnuti za čim
pikati se- uzeti u obzir, racunati se
pripelit - napomenuti kome što, ukazati na što

Bleso - glupan
Kavada - paradajz
Stubla - račvasti prelaz preko plota
Ranjika - šerpa

ćećevast - guzast, opisuje osobu zaobljene stražnjice
gluvoprdast - nagluh

Jesu guzlav i linguza legitimne riječi?

Linguza jest, a za guzlav nikad čuo.

Ja san iz sela pokraj Ljubuškog, pa evo 'besidi' ki san ja čuja od babe moje i ostali vodi:
Adet - nešto što uobičajeno radiš, npr. pereš zube
Vodi - ovdje
Lumbrela - kišobran
Čapat - hvatati, štipati nekog, rukom uzimat, ne znan točan privod
Pjat - tanjur
Penjur - vilica
Pošada - reckavi nož
Kapula - luk
Kala - ulica
Aviz - pamet, razum
Aviza - vijest
Izavizit - izgubiti razum
Overtat se - osvijestiti se, snaći se
Skužavat (nekog, nešto) - opravdavati (nekog, nešto)
Dikela - ne znam kako se ovo kaže na standardnom
Letrika - struja
Batit - lupati
Naboj - žulj
Manđat - jesti
Ajerija, arija - zrak
Čivija - čavao
Brokva - čavao
Čandarljina - igrača (? ne znam točan prevod)
Finjastra - prozor
Kršan - velik, jak
Molat - smanjiti
Fermat - stati
Pizetan - težak
Jetičan - mršav
Žgoljav - mršav
Štraca - stara krpa
Tekulin - novčanik
Falinka - nedostatak
Obadat - paziti na, gledati na
Katriga - klupa
Kuda - konjski rep
Rančit se - kvariti se
Alametina - jak vjetar
Murva - dud
Praska - breskva
Škuro - tamno
Škure - ne znam standardni naziv
Nakarikat - nabaciti, natovariti
Nikadar - nikad
Ćikara - šolja
Žmul - čaša
Kantat - pjevati
Jerbo - jer
Jur - već
Nî - nije
Banjat - kupat
Jemat - imat

Moja baba, i još par njij u selu znadu ponekad zaminit infinitivne nastavke -at sa -ar, npr. "iđen se banjar", "mali znade dobro kantar", a jisto tako znadu zaminjivat -ski sa -o, npr. "oto ti je kinezo roba", "deder mi oni franćezo kolač", itd.
Ne znan jel ovo specifično za baš moje selo.
Jisto tako, stariji govoridu "ča ćeš" umisto "šta ćeš", ali rijetko kad koristu "ča" u drugin kontekstin.

Pola tih rijeci Ljubuskog nije vidjelo.

Jok.
A kako ti znadeš? Jesi bija uopće ikad u mon selu ili upozna nekog iz mojega sela?
Se i da jesi, virojatno ne bi ni čuja pola ovi riči jerbo se ne koriste više, moja ji baba, koja je rodon tu i jema 90 godina, nikad ni makla odatlen, znade.
Isto tako, druga baba (ni meni baš baba drito, ali je tako zovemo), jisto ji znade.
Moreš slobodno doć ti ako ti je volja i pitat moju babu, za drugu babu ne znan jerbo je u staračkon te je samo familija more posićat.
Normalno, ritko će ti neko reć "Deder mi lumbrelu" više, ali su to tradicionalne beside koje su se koristile u mon selu.
Jezusimeisusovo doslovno se thread zove "sačuvajmo narječje".
A za pola ovi riči, virujen da jisto moreš vidit ji u zapadnoercegovačkon ričniku, ne znan, ne da mi se pretraživat ga sad, slobodna ti voja.

Reko je čovjek pored Ljubuškog selo, dakle misli na Vrgorac

Da mislin na Vrgorac ne bi bija u threadu 'zapadnohercegovačko narječje'.
A za navedne riči, reć ću van točne stranice iz 'Ričnika Zapadnoercegovačkog govora'
Neke riči su malo drugovačije napisane, ali su po etimologiji i značenju iste. Pisat ću proste lumere, jerbo neman voje pisat 'stranica' 500 puta.
Adet - 1
Vodi - 404, 'vode(n)'
Lumbrela - 167
Čapat - 42
Pjat - 250, 'pijat'
Penjur - 251, 'pinjur'
Pošada - 271, 'požata'
Kapula - 128
Kala - ni naveden izraz, tkd jami me za rič ili ne viruj, na te je
Aviz - 8
Aviza - 8
Izavizit - 110
Overtat se - 8, 'avertit se'
Skužavat - 324
Dikela - 59
Letrika - 163
Batit - 14, značenja su malo drugovačija
Naboj - 194
Manđat - 174, 'manđarijat', obadva se koristu
Ajerija - 2
Arija - 6
Čivija - 45
Brokva - 28
Čandarljina - 43, 'čendrljini'
Finjastra - ni naveden izraz, ali se sićan da je nešto slično bilo navedeno u nekon nadopunskon radu, ne mogu ga naći rn, ali ću linkat kad ga nađen.
Kršan - 151
Molat - 186
Fermat - ni naveden izraz
Pizetan - 253
Jetičan - 122, 'jeptičan'
Žgoljav - 188, spominje se u definiciji druge riči
Štraca - 357
Tekulin - 362, 'takulin'
Falinka - 396, 'valinka'
Obadat - ni navedeno
Katriga - 130
Kuda - 153
Rančit se - 299
Alametina - 3
Murva - ni navedeno
Praska - 272
Škuro - ni navedeno
Škure - ni navedeno
Nakarikat - 198
Nikadar - 213
Ćikara - 35
Žmul - ni navedeno
Kantat - ni navedeno, ali moreš vidit da se još uvik u Ljubuškon govori "kantat muku" ča je izvedeno iz lokalnog govora
Jerbo - 122
Jur - ni navedeno, ali je u knjigi 'Ljubuški kraj, ljudi i vrijeme'
Ni - ni navedeno, ali je u knjigi 'Ljubuški kraj, ljudi i vrijeme'
Banjat - 13, rič 'banja' je navedena
Jemat - ni navedeno

Totalno = 53
Atestirani: 42 u ričniku zapadnoercegovačkog, dakle ne samo Ljubuškog, govora, te iz još jedne knjige
Neatestirani: 11