HercegBosna.org

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

vrilo_pridaka_1686 je napisao/la:

Ono što sam propustio dodati o Lebovićima, postoji i židovska inačica prezimena (Lebowitz).
Te je razumno zaključiti da je starija od slavenske, ali moja je tek pretpostavka da je tako nastalo slavenizirano prezime Lebović. Ili kršćanskim preuzimanjem prezimena, ili pokrštavanjem židova. Ukoliko je stoljećima unatrag bilo židova u okolici Ivanić-Grada, ovo lako može biti slučaj. Možete li mi, ukoliko ste u mogućnosti, nešto reći o ovome?

http://en.wikipedia.org/wiki/Joel_Lebowitz

Židovsko prezime Lebowitz je samo inačica prezimena Leibowitz ili Leibovich ili neke druge varijante ovog istog prezimena. Leib(לייב) je nekad bilo često ime kod aškenaskih Židova i znači lav na srednjovjekovnom njemačkom. U stvari je prijevod hebrejskog imena Aryeh(אריה) koje ima isto značenje. Kao što možeš vidjeti, mnoge osobe su nosile oba imena, što je bio čest običaj među Židovima. http://en.wikipedia.org/wiki/Leib

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Bijeli Brijeg je napisao/la:

podrijetlo prezimena Ramljak ? moje pleme, koliko znam: u Mostaru od 1955 pa u prošlost: Bijakovići-Vionica- Mostarska Vrata- Posuški Čitluk- (Rama ?) Može li ta linija, do Bijakovića ( Međugorje)

Prema maticama stare župe Brotnjo, Ramljaci su doselili u Bijakoviće iz Posušja oko 1820. Po tradiciji su u Čitluk kod Posušja došli iz Proslapa u Rami, gdje su se prezivali Milas ili Milasović. Ovu tradiciju potvrđuje nekoliko izvora. Kao prvi imamo slučaj župnika Rame u drugoj polovici XVIII stoljeća kojemu je ime Jeronim Milasović-Ramljak. On se izričito spominje kao rodom iz Proslapa.

Drugi izvor koji na malo indirektniji način potvrđuje ovo je popis katolika iz 1743. godine, koji u Čitluku kod Posušja nalazi domaćinstvo Filipa Milasa sa 18 članova i Vida Ramljaka sa 17. Očito se radi o rođacima(možda i braći) od kojih je jedan upisan pod starijim a jedan pod novijim prezimenom. Isti popis nalazi u Proslapu domaćinstvo Peje Milasa sa 14 članova.

Zanimljivu usmenu tradiciju o Milasima bilježi entnograf Milenko Filipović u svojoj knjizi "Rama u Bosni"(koja već u naslovu ima grešku :zubati

). Njemu su Milasi u Proslapu prije nekih 70-80 godina pričali da su "oduvijek" u Rami ali da su jedno vrijeme bili pobjegli u okolicu Ljubuškog pa se onda vratili. Milasa zaista ima u Humcu kod Ljubuškog ali se oni po tradiciji koju je zabilježio Jevto Dedijer došli iz Tihaljine, tako da nemamo potvrdu da su Milasi selili iz Rame pa se vratili.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Aguirre je napisao/la:

Da, ta priča i dan danas živi u usmenoj predaji. I samo jedno pitanje; da li je moguće s nekog od dalmatinskih otoka. Ta ista predaja spominje Korčulu. Da li ima ikakve istine u tome?

Andrića nema na Korčuli u XX stoljeću. Korčula je jedan od rijetkih dalmatinskih otoka za koji nemam opširnu studiju o stanovništvu(niti mi je poznato da je kakva napisana) pa ne mogu govoriti o ranijem stanovništvu.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

jerko2 je napisao/la:

Dobro jutro!
Zanimalo bi me ako što znate o prezimenu Jerković, moja obitelj živi sada na području Viteza, samo ne zna se točno odakle su došli naši preci. Poznato je da su nekada davno u vrijeme turske, dva brata i jedna sestra pobjegi iz jednog turskog sandžaka u Bosnu gdje se jedan nastanio u Vitez, jedan u Zenici (za što nisam siguran 100%). Rođak mi je pretraživao po internetu te je bio našao neke podatke da su se doselili tu možda sa područja Imotskog ili nešto tako.
Srdačan pozdrav!
Hvala!

Jerkovići su čini se stariji rod u viteškom kraju. U Pokrajčićima se spominju na popisima katolika 1743. i 1768. godine. Što se tiče mjesta doseljavanja, najvjerojatnija mogućnost je Brotnjo. Jedan su od najstarijih rodova na tom području. Matica im je selo Bijakovići kraj Međugorja, gdje Jerkoviće spominju dokumenti šerijatskog suda u Mostaru još 1633. godine. Jerkovića ima i u okolici Imotskog i Metkovića, odakle su teoretski mogli doći u dolinu Lašve, ali i ti Jerkovići su porijeklom od ovih iz Bijakovića.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

jajcanin1 je napisao/la:

Podrijetlo prezimena Jelica?? Jajce selo Bulići..

Jelica je 1991. najviše bilo u Carevom Selu, Podmilačju pa onda Bulićima.

Mislim da bi Podmilačje moglo biti matica roda. Naime, popisi katolika 1743. i 1768. godine su pisani na latinskom, ali od strane biskupovih tajnika koji su bili domaći ljudi. Oni su imali tendenciju da "poslavenjuju" prezimena koja nisu završavala na -ić. Već sam gore naveo slučaj Milasa, pa onda imamo Rimce na Livanjskom polju koji su zapisani kao Rimčevići, i mnoge druge primjere.

I popis 1743. i popis 1768. godine u Podmilačju nalaze prezime Jeličić(tj. Jeliçich u latinskom originalu). Prema lingvističkim pravilima, dodavanje sufiksa -ić na ime ili prezime Jelica bi dalo Jeličić(za razliku recimo od imena Jela koje daje Jelić). Prezime Jeličič postoji u Šibenici, ali to selo je malo podalje od Podmilačja, tako da mi se čini da bi bila velika slučajnost da prije 250 godina u Podmilačju žive Jeličići a danas Jelice i da nisu isti rod.

Inače, popis 1743. bilježi jedno domaćinstvo Jeličića čiji starješina se zove Ivan. U kući su 8 krizmanih i 4 nekrizmane osobe.

crni1990

Krstanović(Šujica, Baljci,Tomislavgrad)

hercegovac1981

Molio bih informacije o Vukasovićima iz Gradca kod Neuma.

Vii · **Pridružen/a:** 11 stu 2011, 15:14 **Postovi:** 3428

Pavo B. je napisao/la:

Vii je napisao/la:

Bosanska Krajina.

Pretpostavljam da je riječ o Bihaću.

Etnograf Milan Karanović oko 1920. godine bilježi u Bihaću dvije kuće Jurića i dvije Matešića. Jurići su živjeli u mahali Ićizar a Matešići u Jezeru-Prvilici. I za jedne i za druge kaže da su došli iz Žegara nakon okupacije.(tj, poslije 1879.)

Isti autor u Žegaru bilježi Juriće, ali ne i Matešiće. Za Juriće(15 domaćinstava) tvrdi da su došli iz Dalmacije prije okupacije i da su se prezivali Mijaljković. Ova tradicija ima dva problema. Prvo, u Dalmaciji nema ni Mijaljkovića ni Mihaljkovića. Ovog prezimena nema ni u susjednoj Lici, odakle je porijeklom velik dio stanovništva bihaćkog kraja. Osim toga, Jurića je 15 kuća, a teško da se može zamisliti da su se toliko namnožili u nekih 60-70 godina od dolaska prvog pretka u Žegar. Puno logičnije izgleda da su Jurići u Žegaru rođaci Jurića u susjednom Vedrom Polju. U prilog ovom ide i činjenica da se 1768. godine na popisu katolika župe Bihać pojavljuje Pejo Jurić s 24 ukućana u selu Podzavalje-Ripač. Ovo "selo" je u stvari čitav prostor od Zavalja do Ripča. Treba imati na umu da su sela župe Zavalje tek 1791. godine pripali Austriji(tj. Lici) a na ovom popisu su još bila dio turske Bosne. Žegar se do sredine XVIII stoljeća zvao Podzavalje.

Zanimljivo je da se Jurići ne spominju na popisu katolika 1741. godine. Samo Podzavalje je između ta dva popisa skočilo sa 129 stanovnika na 473, pa je očito bilo dosta doseljavanja, mahom iz Like. Ipak, na tom popisu se spominju Juričići u Kraljama, što je zanimljivo jer Karanović za Juriće u Vedrom Polju bilježi da su došli iz Kralja. Ipak, moguće je i da su Jurići 1741. upisani pod nekim drugim prezimenom ili da su doselili iz nekog drugog kraja.

Matešiće, kao što sam naveo, Karanović ne bilježi u Žegaru, iako kaže da su oko 1879. došli u grad iz Žegara. Prezime ne bilježe ni popisi katolika 1741. ni 1768. godine pa se čini da su doseljenici kojima je Žegar bio samo usputna stanica. Matešići su najvjerojatnije došli iz okolice Ogulina, gdje ih ima u većem broju. Moguće je da nisu došli direktno, već preko sela Lumbardenik kod Slunja, gdje ima Matešića koji su iseljeni iz ogulinskog kraja. Čini se da su Matešići u ogulinski kraj došli iz Novog Vinodolskog.

Hvala nam svim ovim informacijam. Samo mi nisi rekao otkud točnije Jurići potječu? Mnogi kažu za njih da su došli iz Dalmacije, ali koje godine? Da li je njih bilo na prostoru Bihaća i okolice prije dolaska Turaka? Ako može još nešto o ovome?! :palacgore2

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Vii je napisao/la:

Hvala nam svim ovim informacijam. Samo mi nisi rekao otkud točnije Jurići potječu? Mnogi kažu za njih da su došli iz Dalmacije, ali koje godine? Da li je njih bilo na prostoru Bihaća i okolice prije dolaska Turaka? Ako može još nešto o ovome?! :palacgore2

Ups, to sam zaboravio.

Nakon što su Turci zauzeli Bihać, u njegovoj okolici je ostalo vrlo malo katolika. Turski defter iz 1604. pokazuje da se radilo o samo 10-15 kuća. Oni su živjeli u samo 3 sela: Kralje, Zavalje i Golubić. Poslije se iz Kralja razvio Vrkašić, iz Golubića su neki otišli u Jezero, a Vedro Polje i Žegar su naseljeni u XVIII stoljeću iz ova tri sela. Zavalje je 1791. pripalo Austriji, i od onda ima odvojenu povijest. Podjela na Madžare i Kaure ti je sigurno dobro poznata, ali nisu svi iz župe Zavalje "Kauri." Rukavine, Hećimovići i mnogi drugi jesu došli nakon 1791. iz Like, ali Dejanovići su recimo Madžari. Oni su u Zavalju živjeli i prije 1791. godine.

Eh onda, u okolici Bihaća je u nekoliko navrata zabilježena tradicija da su pri padu Bihaća nekakvu uslugu Turcima učinila dva brata ribara iz jednog od ona tri sela(vjerojatno ne Zavalja, pošto se u tradiciji spominju ribari, tj. Una). Oni su se prezivali Ševeljić i za nagradu su dobili berate(povelje) na neku zemlju oko Kralja. Mnogi rodovi u tom selu a i ovim južno od Bihaća imaju tradiciju da su porijeklom od ovih Ševeljića. Samo prezime je nestalo već u XVIII stoljeću, jer Ševeljiće ne spominju popisi katolika iz 1743. i 1768.

Tako recimo Jurići u Vedrom Polju vele da su od Ševeljića. S obzirom da u Vedrom Polju ima dosta ovih Jurića starinaca, meni izgleda čudno da bi Jurići u Žegaru bili neki drugi, odvojen rod. Pogotovu jer Juriće u Žegaru bilježi popis 1768. godine, a navodno starije prezime Mijaljković ne postoji ni u Dalmaciji niti na ovim popisima župe Bihać.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

crni1990 je napisao/la:

Krstanović(Šujica, Baljci,Tomislavgrad)

Matica ovog roda je selo Šujica, gdje je još 1741. godine biskup Dragićević zabilježio domaćinstvo Mate Krstanovića s 15 članova. Iz Šujice su selili i na Livanjsko i Kupreško polje. Zanimljivo je da u selu Ravnom na Kupresu, koje se nalazi na manje od 10 kilometara istočno od Šujice, postoji pravoslavni rod Krstanovića. Oni su se do XIX stoljeća prezivali Pajić, pa očito nisu u rodu sa šujičkim Krstanovićima. Samo ime Krstan od kojeg ovo prezime potiče je u novije vrijeme često kod pravoslavnog življa, dok ga kod katoličkog nema. To je navelo neke izvore da sumnjaju u pravoslavno porijeklo šujičkih Krstanovića, ali postoji mnogo jednostavnije objašnjenje. Riječi krst i križ su se koristile uporedo kod katolika u XVIII stoljeću, što pokazuju mnogi izvori ali i toponimi. Na biskupskom popisu katolika 1741. godine, imena domaćina su zapisana u njihovom latinskom obliku. Na području Duvna i Livna se pojavljuje nekoliko domaćina s imenom "Chrysanthus." Ovaj svetac se u hrvatskom katoličkom kalendaru zove Krizant, ali ovo osobno ime nije zabilježeno nigdje na području Hrvatske ili BiH. Većina izvora koja se bavi ovim popisima to ime prevodi kao Križan, ali nema nikakvog razloga da se vjeruje da je to ispravnije od prijevoda Krstan, pogotovu kad se uzme da je ime Krsto relativno često među katolicima. S obzirom da je 1741. ovo ime "Chrysanthus" bilo vrlo specifično za duvanjsko i livanjsko područje, vrlo je vjerojatno da su Krstanovići prezime dobili po nekom od Krstana katolika.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

hercegovac1981 je napisao/la:

Molio bih informacije o Vukasovićima iz Gradca kod Neuma.

Vukasovići se u izvorima bilježe i kao Vukasi. Kao Vukase ih spominje status duša župe Gradac 1745. godine. On nalazi Vukase u tadašnjim selima Gornji i Donji Gradac. Nisam siguran kako je ta podjela tad funkcionirala i koji dio sela je bio Gornji a koji Donji.

Vjerojatno se spominju i ranije pošto matice župe Gradac postoje od 1709. godine, ali do sad nisu potpuno obrađene ni objavljene. 1737. godine se Vukasovići spominju u maticama u Veljoj Međi, i vjerojatno se radi o istom rodu. Etnograf Vlajko Palavestra je prije 50-ak godina istraživao porijeklo stanovništva neumskog područja je zabilježio da su Vukasi po tradiciji "starinci" u tom kraju.

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 19:53 **Postovi:** 122

Kada nam dragi Pavo spava...zaista se pitam.... :klanjam

oliver.c · **Pridružen/a:** 10 pro 2011, 22:40 **Postovi:** 2

Prezime Cuturic iz sela Grahovcice Zupa Brajkovici opcina Travnik
hvala unaprijed.

hercegovac1981

Molio bih informacije i o Udženijama iz Svitave. Hvala unaprijed.

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

hercegovac1981 je napisao/la:

Molio bih informacije i o Udženijama iz Svitave. Hvala unaprijed.

Udženije su iz Dobrog Dola, koji je nekad bio dio Trebimlje pa je i spadao pod njene župu. Najstariji spomen samog prezimena je 1799. godine je u maticama župe Trebimlja kada se spominje osoba s prezimenom "Drašković ili Udženija," iliti kako piše u originalu "Drascovich seu Ugenia." Kao Draškovići, spominju se u Trebimljii 1737. godine, a još ranije u maticama u Veljoj Međi, 1713. Najstariji spomen je pak u samom Dobrom Dolu, gdje se u maticama župe Gradac spominju 1712. godine.

Dosta su iseljavali na područje Dubrovačke Republike, ali zbog prisutnosti prezimena Drašković u Konavlima, za mnoge spomene Draškovića bez oznake mjesta porijekla u dubrovačkim dokumentima, nije moguće odrediti jesu li možda iz Popova.

Bliski rođaci Udženija su Šanje u Trebimlji, koji su isto tako u XIX stoljeću nastali od Draškovića.

Ljubo Mićević u svojim istraživanjima usmene tradicije kod stanovništva Popova bilježi da su se 1930.-ih neki od Udženija sjećali da im je staro prezime Drašković, ali i da su pričali da su došli iz Smrdana.

To se sigurno odnosi na nekadašnji grad i utvrdu Srmdan iznad Kleka s hrvatske strane granice. http://img710.imageshack.us/img710/2407/17862379.png

Danas tamo sigurno nema Draškovića, a morat ću pogledati ima li ih u starijim izvorima.

Vii · **Pridružen/a:** 11 stu 2011, 15:14 **Postovi:** 3428

Pavo B. je napisao/la:

Vii je napisao/la:

Hvala nam svim ovim informacijam. Samo mi nisi rekao otkud točnije Jurići potječu? Mnogi kažu za njih da su došli iz Dalmacije, ali koje godine? Da li je njih bilo na prostoru Bihaća i okolice prije dolaska Turaka? Ako može još nešto o ovome?! :palacgore2

Ups, to sam zaboravio.

Nakon što su Turci zauzeli Bihać, u njegovoj okolici je ostalo vrlo malo katolika. Turski defter iz 1604. pokazuje da se radilo o samo 10-15 kuća. Oni su živjeli u samo 3 sela: Kralje, Zavalje i Golubić. Poslije se iz Kralja razvio Vrkašić, iz Golubića su neki otišli u Jezero, a Vedro Polje i Žegar su naseljeni u XVIII stoljeću iz ova tri sela. Zavalje je 1791. pripalo Austriji, i od onda ima odvojenu povijest. Podjela na Madžare i Kaure ti je sigurno dobro poznata, ali nisu svi iz župe Zavalje "Kauri." Rukavine, Hećimovići i mnogi drugi jesu došli nakon 1791. iz Like, ali Dejanovići su recimo Madžari. Oni su u Zavalju živjeli i prije 1791. godine.

Eh onda, u okolici Bihaća je u nekoliko navrata zabilježena tradicija da su pri padu Bihaća nekakvu uslugu Turcima učinila dva brata ribara iz jednog od ona tri sela(vjerojatno ne Zavalja, pošto se u tradiciji spominju ribari, tj. Una). Oni su se prezivali Ševeljić i za nagradu su dobili berate(povelje) na neku zemlju oko Kralja. Mnogi rodovi u tom selu a i ovim južno od Bihaća imaju tradiciju da su porijeklom od ovih Ševeljića. Samo prezime je nestalo već u XVIII stoljeću, jer Ševeljiće ne spominju popisi katolika iz 1743. i 1768.

Tako recimo Jurići u Vedrom Polju vele da su od Ševeljića. S obzirom da u Vedrom Polju ima dosta ovih Jurića starinaca, meni izgleda čudno da bi Jurići u Žegaru bili neki drugi, odvojen rod. Pogotovu jer Juriće u Žegaru bilježi popis 1768. godine, a navodno starije prezime Mijaljković ne postoji ni u Dalmaciji niti na ovim popisima župe Bihać.

Hmmm....istina je da Vedro Polje nastaje tek u 18.st. To je jedno od mlađih naselja okolice Bihać. Otkud bi onda bili Matešići? Da li su svi Jurići na prostoru BiH i Hrvatske iz jedne kuće ili plemena ili ih je postojalo više? Hvala ti Pavo B. :001_smile

Edin Jahic Srbin · **Pridružen/a:** 24 stu 2011, 09:50 **Postovi:** 55

Gospodine Pavo B..jedno zanimljivo pitanje koje je vise vezano za pripadnike islamske veroispovesti koji nose prezime Dzinovic, a koji kao paralelu imaju srodnike sa istim prezimenom Dzinovic-Djinovic koji su Srbi pravoslavne veroispovesti.Dakle, interesuje me podatak u kom periodu dolazi do procesa izlamizacije Srba Dzinovica-Djinovica.Pravoslavni Dzinovici-Djinovici danas zive u CG, Albaniji,Srbiji(Pozega,selo Ribari-Sabac,Kosovo itd), dok u BiHa imamo vise porodica koji su poreklom od Dzinovica i vecinom zive u selu Velika Obarska kod Bijeljine, koji pocetkom 19. veka po nosioci staresine porodice dobijaju prezimena Trisic,Ljubinkovic,Novakovic, Bozic itd..unapred hvala.

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 19:53 **Postovi:** 122

Dzin= turska riječ.
Zar nije veća mogućnost da su neki muslimani prešli na pravoslavnu vjeru?

Edin Jahic Srbin · **Pridružen/a:** 24 stu 2011, 09:50 **Postovi:** 55

Nije...jer to prezime mozemo sresti pre dolaska Turaka..ali u obliku Djinovic.

ivecomax · **Pridružen/a:** 11 pro 2011, 19:09 **Postovi:** 1

Zanima me porijeklo prezimena Marinčić iz sela Dobro kod Livna!
Unaprijed hvala !

mr.dado · **Pridružen/a:** 01 stu 2009, 22:06 **Postovi:** 11

Poštovani gospodine Pavo, srdačni pozdravi.

Imam pitanje. Prezime Draguljić. Malo znamo o njemu. Postoje samo neke pretpostavke da je porijeklom iz Dalmacije. Moj otac je rođeni Banjalučanin a i djed. Za pradjeda ne znaju. Ako može koja informacija.

Zahvaljujem :)

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

Edin Jahic Srbin je napisao/la:

Nije...jer to prezime mozemo sresti pre dolaska Turaka..ali u obliku Djinovic.

Da, ali tu se onda radi o osobnom imenu Gjin, koje je albanska inačica imena Ivan ili Jovan. Đ i Dž su različita slova i različiti glasovi. Džinović i Đinović su različita prezimena, pogotovu ako se radi o bosanskim Srbima čiji govori dobro razlikuju ta dva glasa.

vrilo_pridaka_1686 · **Pridružen/a:** 24 lis 2011, 14:53 **Postovi:** 2135

Pavo B. je napisao/la:

vrilo_pridaka_1686 je napisao/la:

Ono što sam propustio dodati o Lebovićima, postoji i židovska inačica prezimena (Lebowitz).
Te je razumno zaključiti da je starija od slavenske, ali moja je tek pretpostavka da je tako nastalo slavenizirano prezime Lebović. Ili kršćanskim preuzimanjem prezimena, ili pokrštavanjem židova. Ukoliko je stoljećima unatrag bilo židova u okolici Ivanić-Grada, ovo lako može biti slučaj. Možete li mi, ukoliko ste u mogućnosti, nešto reći o ovome?

http://en.wikipedia.org/wiki/Joel_Lebowitz

Židovsko prezime Lebowitz je samo inačica prezimena Leibowitz ili Leibovich ili neke druge varijante ovog istog prezimena. Leib(לייב) je nekad bilo često ime kod aškenaskih Židova i znači lav na srednjovjekovnom njemačkom. U stvari je prijevod hebrejskog imena Aryeh(אריה) koje ima isto značenje. Kao što možeš vidjeti, mnoge osobe su nosile oba imena, što je bio čest običaj među Židovima. http://en.wikipedia.org/wiki/Leib

Upravo mi je stigla knjiga Anta Sekulića, "Osobna imena, prezimena i nadimci bačkih Hrvata"
Njegova knjiga također potvrđuje da se Vukovići prvi put spominju u Subotici, 1686 godine. Lebovića na žalost nema na listi prezimena. Hvala vam još jedared, na iscrpnim informacijama!

Pavo B. · **Pridružen/a:** 06 stu 2009, 07:00 **Postovi:** 1058

ivecomax je napisao/la:

:winkiss
Zanima me porijeklo prezimena Marinčić iz sela Dobro kod Livna!
Unaprijed hvala !

Marinčići se pojavljuju krajem XVIII ili početkom XIX stoljeća. Nema ih u župi Livno na biskupskim popisima katolika 1743. i 1768. godine, ali se pojavljuju u maticama župe Gornje Polje počevši od 1803. Pošto su starije matica izgorjele, ne možemo znati točno vrijeme dolaska, ali bi trebalo biti između 1768. i 1800. Svi spomeni u maticama se odnose na sela Bila i Dobro. Matice ne spominju odakle su došli, ali vjerojatno se radi o Mrkodolu na Duvanjskom polju. Tamo živi veći rod Marinčića koji se spominje još 1743.

nkovac · **Pridružen/a:** 29 srp 2011, 19:53 **Postovi:** 122

Da i ja malo pridonesem ovoj temi:
15.02.1836 Petar Kuprešanin udaje kćer Katarinu, zena mu je Antonija rodjena Marinčić.
Njoj piše da je iz Sinja u Dalmaciji.

Zanimljivo:

19.11.1839 taj isti Petar udaje kćer Matiju, zena mu Antonija ovoga puta se piše da je rodjena Marinović iz Sinja....

HercegBosna.org

Porijeklo prezimena i rodova

Online