Ma mislio sam na krstjane. Krstjani - bogumili, sekta - sekta.

Uglavnom srednjovjekovna Bosna nije bila vjerski homogena, kao što nije ni danas.

Nije isto krstjani i bogumili...al nemam vremena objasnjavati..
Bosna je bila velikom vecinom katolicka, a vama i muslimanima odgovara teza "ogromnog broja bogumila (tako vi govorite)".. Muslimanima jer im se vise svidja da su tamo neki bogumili (koji su mrzili crkve) presli na islam, a vama tek da provocirate Hrvate katolike.. Cinjenice govore nama u korist.. Bilo je krstjana, naravno i sam vojvoda Hrvoje je bio krstjan, ali to nije ni blizu tako rasireno kako neki zele prikazati..

Koliko ja znam, ni u jednoj povelji ili povijesnom izvoru se ne spominje riječ bogumil na prostoru BiH, nekakve bogumile je izmislio Franjo Rački.
Uvijek piše "krstjanin", odnosno po današnjoj gramatici - kršćanin. (tj=ć)

Smešno je i neozbiljno raspravljati i nagađati o stvarima o kojima se i istoričari spore i za šta ne postoji dovoljno izvora.
Što se tiče bosansko-humskih krstjana, još uvek nije dokazano ni da je ta "sekta" temljila svoje učenje na manihejskom dualizmu (postoje spisi koji to negiraju), a vi ovde razvijate teorije.

Mi samo tvrdimo da krstjani nemaju veze sa Bugarskim bogumilima...

Ne znam zašto se ovo zaobilazi. U svim franjevačkim spisima do 19. stoljeća se i za katolike spominje da su krstjani. Jednostavno krstjani su stari naziv za kršćane.

Po sadašnjoj standardu, to su bili bosanski kršćani.

Autonomna bosanska kršćanska zajednica, sa promjenljivim utjecajem u Bosni. Tridesetih godina 15. stoljeća su spali na totalno minorni broj.

ti tzv. bugarski bogumili i jesu manihejci (po osnivaču sekte, svešteniku Maniju, poreklom iz Persije).
dakle dualističkog su učenja.

pitanje je da li su bosanski krstjani od njih to prihvatili ili ne.
ima spisa i pro i contra.

Nema nicega sto bi ih spajalo. Evo jedan primjer.. Stecke su smatrali "bogumilskim grobovima" (svima je jasno da je to nebuloza) dok ih u kolijevci bogumilstva , Bugarskoj , uopce nema..

Boktemazo šta su ovu pravoslavčad katoličili, i Beč, i Venecija, a sve pod paskom Vatikana. Čak su ugrađivali gotičke prozore u vekovne srpske manastire i falisficirali temelje kako bi tvrdili da se radi o izvorno katoličkim crkvama. I još urezivali u zidove talijanske i latinske natpise.

Orahovica. Pravoslavni manastir svetog Nikole kraj Duzluka. Sagrađen je
1594. na temeljima samostana pustinjačkog reda svetog Augustina koji se
zvao Remeta. Jedan od izvora povrh manastira zove se Remetinac.

Pravoslavni manastir Žitomislici je jedan od kulturno najznačajnijih pravoslavnih manastira Hercegovine iz 16. vijeka. a posvećen je Blagovještenju Presvete Bogorodice. Nalazi se u kotlini na putu iz Mostara za južnu bosanskohercegovačku granicu, na krajnjoj zapadnoj liniji stare oblasti Dubrave. U staroj humskoj oblasti predstavlja najzapadniji održani pravoslavni manastir. Najveći ktitori manastira su bili iz porodice Miloradović i Hrabren.

Kadija Nevesinjski je 1566. godine izdao dozvolu za gradnju crkve u Žitomisliću. Rad na podizanju crkve i razvijanju manastirskih objekata oko nje trajao je preko 40 godina a već 1606. godine pominju se prvi monasi manastira. Žitomislić predstavlja galeriju sakralne umjetnosti sa ornamentima u srebru i zlatu. Godine 1767. postavljen je prvi iguman Manastira Sarajlija Teofil a u prvoj polovini 19. vijeka iguman Simeon Miljković uredio je manastir. 1853. uveo je vodu na "ćerizu", prekrio crkvu i posadio novi vinograd. 1858. godine u manastiru je otvorena "Duhovna škola", a 1859. podignuta je velika zgrada sa 14 ćelija i dvije magaze. Manastir Žitomislić očuvan sve do 1992. godine imao je biblioteku sa više desetina starih rukopisnih knjiga iz 16. i 17. vijeka koje su tu došle poklonom ili su prepisivane te mali arhiv turskih dokumenata. Značajna kaligrafska djela čuvana u manastiru su Ćeladkovo evanđelje, Mineji, Panegirik, Oktoh, Molitvenik, Bogorodičina čudesa.
Manastir je unisten do temelja 1992. godine dinamitom i nalazi se aktuelno u potpunoj restauraciji.

Meni liči kao da su išli radit sušnicu za sušit mesa.

A i to što kažeš.
U svakom slučaju, ne uklapa se nikako.

Crkva Sv. Luke, Kotor

Podignuta 1195. godine kao katolička crkva, godine 1657. pravoslavci izbjegli pred Turcima dolaze u Kotor i dobivaju pravo da se služe crkvom. Od dolaska pravoslavaca do početka 19.stoljeća crkva je imala katolički i pravoslavni oltar, tek početkom 19.stoljeća postaje isključivo pravoslavna bogomolja.

Crkva Roždestva sv. Jovana Krstitelja, Benkovac

Podignuta kao katolička crkva Sv. Petra, predana pravoslavcima 1895. godine

Crkva Sv. Spiridona, Peroj

Podignuta kao katolička crkva Sv. Jeronima, pretvorena u pravoslavnu crkvu 1788. godine

Mali komentar:
unutarnje uređenje u pravoslavnim crkvama je nekad puno ljepše nego u katoličkim.
U to sam se osobno uvjerila, najviše na temelju TV prijenosa pravoslavnih obreda.

Više o pravoslavnoj arhitekturi:
http://en.wikipedia.org/wiki/Eastern_Or ... chitecture

Kic...ali shvacam da je nekome jako lijepo..

O ukusima se ne raspravlja.

Meni naprimjer ovo djeluje vrlo hladno, suviše uštogljeno, sterilno...




A ovo ne bih komentarisao (sa katedrale Notr Dam u Parizu).

Pa komentiraj covjece sta hoces.. Meni ne smeta.. ja velim da je kic, samo fale one lutke iz Muppet showa....
A o gotici na katedralama mozemo koliko hoces.. Da malo je zastrasujuce, ali ipak meni, pazi meni osobno, bolje no obaj vasar.. JBG

Ali tu je Sunce sa istoka da ugrije :

To ti je Vujadine Vatikanska urota da plase male Srbe strasnim katedralama

Ono je ruski ikonostas i prebogat je detaljima, naši su malo jednostavniji. Ali moraš priznati da ima neku toplinu, da ima dušu...

A što se gotike tiče, meni je ona zastrašujuća. Ona jest elegantna, to ne sporim, ali mi je nekako... ne znam... nije mi po ukusu.