Ovih dana čitam opširnu knjigu o mom gradu, najvećem hrvatskom znamenu, Dubrovniku. Pišem bilješke o najvažnijemu, pročitao sam dio o političkoj povijesti pa prenosim zabilježeno.

POLITIČKA POVIJEST OD NASTANKA DO KRAJA ZLATNOG DOBA 1667.

* početkom neolitika istočni Jadran već je bio naseljen, a najbliža okolica Dubrovnika (a možda i same litice u Ragusi) bila je naseljena u brončanom i željeznom dobu
* Epidaur ("iza šume, " Cavtat), naziv mu je latinizirani ilirski (ne grčki kako kaže mit) se prvi put spominje 47. g. p.n.d.
* prva poznata uporaba riječi "Dubrovčani" u povelji bosanskog bana Kulina iz 1189., prva zabilježena uporaba riječi "Dubrovnik" u povelji srpskog vladara Stjepana Nemanje iz 1215.
* Ragusa je bila mjesto određene važnosti puno prije razaranja Epidaura; arheološki nalazi na Lokrumu iz 5.-6. st. p.n.d.
* do 1023. za gradske poslove zadužen preses, 1052. prior
* područje Dubrovnika pokršteno do 5. st. (dokaz kršćansko groblje u Slanom), Epidaur kršćanski od sredine 4. st.
* 866. petnaestomjesečna opsada Saracena (Arapa iz Tunisa i Alžira), bizantski car Bazilije I. poslao flotu i Saraceni prekidaju opsadu; odnos sa susjedima: 36 numizmata vladarima Huma i Travunije
* crkva sv. Vlahu izgrađena u kasnom 9. st.
* nadbiskupija između 996. i 999.
* 1185. Nemanja opsjedao grad, Dubrovčani se za pomoć obratili Normanima, ugovor Dubrovčana i Srba Nemanje i Miroslava (Dubrovčanima priznato pravo na Astareu s tim da ne će pokušavati osvojiti Korčulu i Vis, slobodno kretanje i poslovanje Dubrovčana po Srbiji i obrnuto)
* od 1186. do 1192. Dubrovnik iskoristio normanski suverenitet za zaštitu od Mlečana i Srba, poslije vraćanje pod bizantsku vlast (slobodna trgovina Bizantom i Bugarskom)
* u 12. st. uspostavljeni trgovački odnosi s Pisom, Fanom, Anconom, Ravennom, Kotorom, Rovinjem i Porečom
* 1189. ugovor s Bosnom (Kulin ban), 1190. tribut gusarima za sigurnu plovidbu
* patrijarh Morosini 1205. odlučio pokoriti Dubrovnik
* na dan Svih svetih (1. studenog) Dubrovnik će duždu osobno poslati 12 perpera i 100 perpera Mletačkoj Republici, istog dana mletačkom knezu u Dubrovniku 400 perpera
* na robu iz zemalja Bizantskog Carstva 5%, na onu iz Sicilije 25%, na onu iz Egipta, Tunisa i zemalja Barbarega 20%
* 1268. uveden svetodimitarski dohodak (2 000 perpera godišnje srpskom vladaru)
* 1275. mletački knez doveo dubrovačku vojsku do pobjede nad Srbima u samo jednoj borbi
* nešto prije 1272. Dubrovnik dobiva Lastovo, 1301. pripojenje Mljeta (tamo seljacima dano pravo korištenja zemlje koju su obrađivali, u zamjenu za 300 perpera godišnje i jedno pile po kućanstvu na dan sv. Vlaha)
* vojni savez s Kotromanićima protiv peljeških vladara Branivojevića
* Stjepan Uroš IV. Dušan 1333. prodao Pelješac za 8 000 perpera i godišnji tribut 500 mletačkih dukata
* cilj Dubrovčana pokatoličenje poluotoka na kojem su živjeli istočni kršćani i pripadnici Crkve bosanske
* Primorje pripojeno 1399., Konavle 1419. i 1427.
* Dušan posjetio Dubrovnik 1331. i 1350.
* 1357. Stjepan Uroš V. daruje područje od Ljute u Župi do Petrova sela iznad Rijeke dubrovačke
* vrhovna vlast Ugarsko-Hrvatske od 1358. do oko 1433.
* 1358.-1363. borbe s Vojinovićem za Pelješac, 1367. posjet bosanskog vladara Dubrovniku
* svetodmitarski dohodak Tvrtku, slobodno trgovanje
* Ostoji i Hrvoju 1 500 dukata i imanja u Primorju (rat s Ostojom 1403.-1404.)
* 1413. Žigmund daruje Korčulu, Brač i Hvar DR-i - otpor otočana - otoci oduzeti 1416.
* od Sankovića kupljene Konavle za 1 000 perpera godišnje, bijes bosanskih baruna
* u siječnju 1419. pregovori s izaslanicima Sandalja Hranića i Petra Pavlovića; Sandalju vlastelinstvo, kuća u gradu, posjed u Župi vrijedan 3 000 perpera, godišnji tribut 500 perpera, isplata 12 000 dukata (36 000 perpera)
* cijele Konavle u DR-i 18. listopada 1419., bune se konavoski plemići, odgoda integriranja Konavala
* 30. svibnja 1420. drugi (Pavlovićev) dio Konavala Sandalj daje DR-i (još jedna kuća i imanje, 500 perpera, 30 000 perpera)
* 31. prosinca 1426. Radoslav Pavlović ustupa Konavle Dubrovčanima, do sredine 15. st. katoličenje Konavala
* DR pod okriljem Osmanskog Carstva od 1396. do 1526.
* izbjeglice iz Huma pred Turcima bježe na Pelješac, Žigmund u Dubrovniku 21. prosinca 1426.
* 6. prosinca 1430. dubrovačkim trgovcima odobrena slobodna trgovina i kopnem i morem po cijelom OC-u
* Bazelski koncil - trgovanje s muslimanima
* dogovor 2. veljače 1442. - svake godine 1 000 dukata Muratu
* Stjepan Vukčić nastojao Novim zamijeniti Dubrovnik; herceg zahtijevao da podanici kupuju njegovu, a ne dubrovačku sol; 1450. zabrana trgovanja u hercegovoj zemlji
* herceg u ratu potpuno porazio dubrovačku vojsku; povukao se od straha jer su Dubrovčani donijeli odluku da će onaj tko ga ubije bit nagrađen 15 000 zlatnih dukata, kućom vrijednom 2 000 dukata i vlastelinstvom
* 1454. skopljen mir: DR-i Konavle, nema naknade DR-i, ostaje suparništvo s Herceg-Novim
* 1458. harač 1 500 dukata, zauzvrat dubrovačke povlastice
* Dubrovnik spašava hercega kad mu Turci osvajaju područja; 1466. on u Dubrovniku ostavlja bogatstvo pa odlazi u Herceg-Novi gdje umire
* Vladislav nestao u Slavoniji, Vlatko 1481. izgubio Herceg-Novi i 1489. umro, Stjepan se populumjesečio
* 1469. dubrovački harač povišen s 1 500 na 5 000 dukata godišnje
* 1471. na nagovor hercega Vlatka harač povišen na 9 000 dukata za tu godinu i 10 000 ubuduće
* povećanje carinskih pristojbi, na kraju 10 000 dukata harača i 2 500 đumruka
* prekid izravnih trgovačkih veza OC-a i MR-e, Dubrovnik cvjeta kao posrednik
* Dubrovčanima vrlo draga Španjolska
* 1538. mletačka flota opsjela Lopud, opljačkala ga i uzela otočane za taoce
* Sveta liga ne smije razarati Dubrovnik
* uskoci 1570. 30-ak puta napali Dubrovnik, 1571. Dubrovčani ubili Daničića
* 1590. Mlečani usmjerili tursku trgovinu u splitsku luku (udarac Dubrovčanima)
* 1602. pedeset uglednih Lastovljana predvođenih trojicom svećenika žele oteti otok DR-i, došla vojska DR-e i providur koji je došao zauzeti otok u ime MR-e odlazi
* mletačka opsada Lastova 1403.-1406.
* 1635. dogovor s Mlecima: nominalna carina za dubrovačke pomorce, priznata prava na Lokrum, Molunat i Sušac

UREĐENJE

* Liber Statutorum (Dubrovački statut) objavio knez Marco Giustiniani 29. svibnja 1272.
* vražd bi se ubirao kad bi Dubrovčanin ubio Srbina i obrnuto
* Liber Statutorum Doane (Carinski statut) sastavljen 1277., tada u gradu počinje raditi prvi poznati dubrovački notar svećenik Tomazino de Savere
* 1358. do 1460. Liber Viridis (Zelena knjiga), 1460. do 1806. Liber Croceus (Žuta knjiga)
* Statuta Stagni (Stonski statut), Carinske odredbe Lastova (1310.) i Mljeta (1345.), Capitolare della dogana grande 1413. (Knjiga velike carine), Regolamenti della repubblica di Ragusa, per la navigazione nazionale 1745. (Pomorski statut)
* svi brodovi koji ulaze u dubr. luku plaćaju arboraticum mletačkom knezu Dubrovnika
* prvih godina knez i Malo vijeće, Veliko vijeće stalno od 1235., Statut stalan od 1252.
* 1293. prihvaćeno da se članovi Malog vijeća biraju iz uglednih plemićkih obitelji (slabljenje kneza)
* kada je 1358. ugarsko-hrvatskom kralju upućeno važno izaslanstvo, upute sastavilo 15 mudraca (važnost mudraca)
* 1312. 190 plemića Velikog vijeća, 1323. 108; broj članova smanjila kuga pa je dobna granica primanja članova u svibnju 1348. smanjena s 20 na 18 godina
* članstvo u Velikom vijeću postalo nasljedno pravo, 1321. svi plemići stari 21 ili više godina članovi
* od 1358. knez vlada mjesec dana, dubr. pečat postoji od 1235.
* nakon što je knez odradio jedan mandat nije ga se moglo ponovno birati 2 godine
* 1448. Građanski sud, 1459. Kazneni sud, dobna granica za primanje članova VV-a varira (18-20 godina)
* od 1440. članovi primljeni u VV popisuju se u Specchiu (Zrcalu)
* u 15. st. administrativni aparat Republike sastojao se od 160 dužnosnika (taj broj nastavio rasti)
* knez i providuri morali imati 50 godina, noćni čuvari tvrđava između 30 i 50, članovi Kolegija 29-orice 30
* gradski liječnici uglavnom Talijani i Židovi; slavenski ured - hrvatski jezik i ćirilica
* knezove imali Ston i Pelješac, Primorje, Župa, Konavle, Lastovo, Mljet, Šipan, Lopud i Koločep
* 1659. Lastovo imalo svoju školu i učitelja
* sudstvo: novčana kazna, protjerivanje, odstranjivanje ruku ili nogu, vađenje očiju, bičevanje, žigosanje
* urota rušenja vlasti 1400., osvajanja Stona 1536., velika urota 1610.

TRGOVANJE

* prvi kontakti Dubrovnika s neposrednim zaleđem vezani uz poljodjelstvo; srp. vladarima plaćan mogoriš, poslije i bos.
* dubrovačka sol - Gruž, Slano, Šipan, Mljet, Pelješac; 1640. ferman od sultana - samo Dubrovčanima dopuštena prodaja soli u Neretvi
* plemenite kovine najvažnija izvozna roba
* Dubrovčani upravljaju srpskim i bosanskim rudarstvom koja doživljavaju krah krajem 16. st. zbog zlata i srebra iz Novog svijeta
* koža, pčelinji vosak, roblje (uglavnom iz Bosne) - pristojba 4 groša po robu, izvoz iz Dubrovnika 1 groš po robu
* 27. siječnja 1416. dubrovačka vlada zabranila trgovinu robljem
* Dubrovnik posrednik za talijansku robu; novi izazov trgovački napredak Sarajeva
* nakon toga glavnina dubr. trgovine seli iz Bosne u južnu Srbiju i Bugarsku, 1667. trgovina tih krajeva počinje slabjeti i za 20 godina potpuno zamire
* dubr. trg. kolonije Novo Brdo 1370., Srebrenica 1376., Drijeva 1381., Novi Pazar, Prokuplje, Priština, Sofija i Plovdiv
* morskim putem uvožene žitarice iz južne Italije i Levanta
* potrošnja 20 000-80 000 stara, 1 500 t žita moglo se pohraniti u Rupama (izgradio arhitekt iz Apulije 1590.)
* osim talijanskog, uvoženo i osmansko žito iz Albanije i Grčke
* pomorstvo: tijekom 1560-ih i 1570-ih 80 brodova ukupne nosivosti 35 000 kara
* vrijednost dubr. trg. mornarice 1570-ih oko 700 000 dukata - slabljenje u 17. st. zbog raspadanja osmanske države i premještanja dominacije sa Sredozemlja na Atlantski ocean
* za putovanje do Italije stopa pomorskog osiguranja 2-3%, do Londona 12%
* u 16. st. 44 dubrovačka konzula u sredozemnim lukama
* prvi dubr. zakon o karanteni iz 1377. - izolacija izvan Cavtata (kopnena trg.), na otoku Mrkanu (pom. trg.)
* 1398. na Mljetu prva karantena (lazzaretto) u Europi, početkom 15. st. karantene na Supetru i Bobari, 1430. glavna na rtu Danče, 1534. na Lokrumu, 1590. kompleks Lazareti
* do 1515. Dubrovčani osigurali čvrsto mjesto na eng. tržištu, izvozili više eng. tkanina nego svi tal. trgovci, luke Southampton i Margate, eng. riječ argosy za veliki jedrenjak iskrivljeno od Ragusa, 1540. trg. naglo prekinuta
* u 16. st. židovski trgovci u jadranskim lukama snažni suparnici Dubrovčanima
* Rat za Kretu 1645. spasio Dubrovnik od Splita
* dubr. državna kovnica u uporabi najkasnije do 1301.
* grosso ili dinar srebrni novac Republike, u optcjecaju mletački dukat i bizantski perper
* Monte di Pieta vrsta državne štedionice (Republika nikada nije razvila državnu kreditnu instituciju kako bi smanjila cijenu javnog duga kako je to učinjeno u Italiji)
* zlatarski i srebrnarski obrt
* škver 1525. u Gružu, u 16. st. oko 100 brodograditelja; najcjenjenija europska brodogradnja Dubrovačke Republike, Portugala i Engleske

Jel to Bernard Stulli?

O povijesti Dubrovnika, kako političkoj, tako i ostaloj(gospodarskoj, socijalnoj) danas može vrlo dobro prezentirati
Dr. Ivica Prlender, mogao bi da nije "gosparski" lijen, čitaj "intendanta".

Dubrovčani se nisu nazivali Hrvatima...

Nisu ni Burgundi Francuzima, pa su Francuzi .

Dubrovčani su katolički Srbi. Ajde dokaži da nisam u pravu.

Vidim i ti si otišao u četnike ?

Šta ću dosadno mi, pa malo izazivam.
Nego ozbiljno sad, nisu se nešto baš nešto kitili hrvatstvom kroz povijest...mada to naravno ne znači da nisu bili Hrvati, a i sad mi se dubrovnik čini skroz ko drugi svijet u usporedbi s ostatkom dalmacije.

Pa govorimo o srednjem vijeku, jel se ti zajebavaš ili?
Pa ne kite se ni Firentinci "talijanstvom", pa je preko Dantea i firentinskog narječja nastao temelj današnjeg talijanskog jezika, ne kiti se niti Mletačka Republika "talijanstvom" ali se njihova povijest danas ne može sagledati bez povijesti Mletaka, ne znam tko se u srednjem vijeku "kiti" nacionalnim imenom u političkom smislu, nacionalnom, prije XVIIIst.

Ne valja ti taj argument, dubrovčani su pokatoličeni Srbi, i to je dokazano od strane mnogih naučnika... ali ne treba se toga sramit, trebali bi bit dubrovčani ponosni na to jer su dali mnoge velikane kao Boškovića i Gundulića koji će vječno bit zapamćeni kao velikani srpske povijesti.

To sam skroz smetnuo s uma, oprosti.

Isprika prihvaćena, uči se dok si živ.

Valjda, živi dok učiš!

Nemoj trolat više, vidim da si ostao bez argumenata i sad razvlačiš, najbolje se pomiriti s činjenicama i nastaviti sa životom.

"Živjeti pomiren", zvuči lijepo.

Jesu.

Nisu.

Ovo je knjiga Robina Harrisa. Nastavak bilježaka...

ŽIVOT U DUBROVNIKU

* razni ljetopisci navode vrlo slične popise 150 vlastelinskih obitelji od kojih je većina kad su se spomenule (u 15. st.) bila izumrla
* sklonost izmišljanju nestvarnih uglednih predaka
* Zbor vlastele 1312. čini oko 300 muškaraca, od početka 13. do kraja 15. st. s 90 na 45 obitelji
* Gučetići, Gundulići, Bunići, Sorkočevići, Đurđevići, Menčetići i Crijevići najznačajniji dubr. plemići srednjeg vijeka
* sredinom 16. st. Zadar ima 17 plemićkih domova, Trogir 10, Split 16, a Dubrovnik 30
* druga pol. 15. st. - VV se sastaje 80 puta godišnje, Senat 160, MV 200
* VV ima 376 članova 1600., 177 1650. - pad broja patricija
* plemići se nisu ustručavali baviti poslovima koji su im donosili prljav novac
* bogati građani Vice Skočibuha, Miho Pracat (15 imanja) čije je cijelo bogatstvo nakon smrti otišlo u dobrotvorne svrhe, Beno Kotruljević (knjigovođa)
* prvi Židovi došli iz Provanse preko južne Italije, 1530-ih u Dubrovniku već puno Židova; odlukom 22. travnja 1540. svi Židovi moraju živjeti u getu (1589. proširenje geta, najstarija sinagoga u Europi u Žudioskoj ulici); poznati dubrovački Židovi Amatus Lusitanus, Didachus Pyrrhus
* sredinom 15. st. miraz za brak 1 900 perpera
* Beno Kotruljević smatrao je da je savršen brak između muškarca starog 28 i žene stare 16 godina; većina plemića ženila se djevojkama starim 15-16 godina nakon zaruka koje trajahu 2-5 godina; 1458. odlučeno da Dubrovčanin želi li se ženiti mora imati 20, a Dubrovkinja 14 godina (otpor ljudi, 1460. smanjeno - Dubrovčanin 13, Dubrovkinja 12)
* incest među plemstvom (zbog opadanja njihovog broja); žene pobožne, skromno odijevane, mlade djevojke ne zalaze u javnost; najpoznatija dubr. žena Cvijeta Zuzorić
* 1407. kamenom i opekama popločene sve gradske ulice, smeće odlagano van grada, 230-ak liječnika između 1280. i 1808. (malo Dubrovčana, većina Talijani)
* do sredine 16. st. u gradu sedam ljekarni
* kuga izbija 1292., 1348., 1361., 1363., 1372., 1374., 1415., 1422., 1464., 1526. i 1540.
* guba se prvi put spominje u Statutu iz 1272.; malarija i dizerterija izbijaju 1503., 1506., 1517. i 1540.
* Dubrovčani svršavali u Bosanke i Srpkinje - nezakonita djeca - jedno od prvih sirotišta u Europi
* 26. veljače 1540. odlučeno utemeljiti bolnicu
* kmetstvo se pojavljuje sredinom 14. st., drukčije od tipičnog (kmet nije vlasnik gospodara, nego države)
* status poljoprivrednih radnika na Mljetu riješen 24. rujna 1345., na Lastovu nije bilo kmetstva
* lov, ribolov; lov na koralje od 1390. do sredine 18. st.

VJERSKI ŽIVOT

* vjera Dubrovčana oduvijek bila rimokatolička
* Rikard Lavljeg Srca 1192. dao 100 000 dukata za izgradnju Katedrale
* 29. kolovoza 1409. zabranjeno Dubrovčaninu biti nadbiskup, odluka vrijedi do 18. st.
* odluka 23. studenoga 1442. - samo Dubrovčani mogu biti kanonici
* poznati nadbiskupi Trivulzio, Ludovico Beccadelli, Crisostomo Calvino
* 10 muških benediktinskih samostana u Republici, 1790. zatvoren samostan na Lokrumu
* sam sv. Franjo posjetio Dubrovnik 1223., dominikanci se pojavljuju 1225.
* u gradu boravio Bartol Kašić
* navodno 1026. u grad stigao dio lubanje sv. Vlaha
* u veljači 1349. odlučeno izgraditi Crkvu sv. Vlaha
* Festa sv. Vlaha najvažniji dubr. blagdan
* do početka 15. st. u gradu 10 crkava sv. Vlaha
* odlučeno izgraditi crkvu posvećenu trojici kotorskih mučenika (tako Dubrovčani izražavali žaljenje zbog širenja pravoslavnog kršćanstva Bokom kotorskom) 1363., srušena 1801.
* osim religije jaka i astrologija

KULTURNI ŽIVOT

* u školi glavni jezik latinski, donekle se koristio talijanski
* do kraja srednjeg vijeka 1 000 knjiga u dominikanskoj knjižnici
* Samostan Male braće središte bogoslovnih i filozofskih studija
* franjevačka zbirka (7 500 knjiga) uništena u potresu
* isusovačka humanistička škola počela djelovati 1619. i 1620., 1622. više od 70 učenika
* 1662. započela izgradnja kolegija, 1690-ih završen (car Leopold I. dao 800 florina)
* latinski se koristio u službenim ispravama, 1420-ih zamijenio ga talijanski
* narodni jezik Dubrovčana bio je hrvatski: štokavski (i)jekavski uz primjese čakavskog ikavskog
* književnost u Dubrovniku odlučno je utjecala na razvoj hrvatskog kao književnog jezika
* najveći dio književnosti izgubljen: većina nenamijenjena širokom čitateljstvu; Republika do svojih posljednjih godina nije imala tiskarski stroj; u 16. st. tiskano samo 12 knjiga (5 svjetovnog sadržaja); izgubljene 3 od 6 zbirki Mavra Vetranovića, većina drama Marina DRžića nestala, od djela cijenjenog Ivana Gučetića ostao samo jedan lat. epigram
* prva dvojica znamenitih dubr. pisaca Šiško Menčetić i Džore Držić; djela im sačuvana u Ranjininom zborniku koji sadrži 820 pjesama
* Držićeve drame napisane između 1548. i 1558., opet su se počele izvoditi 1930-ih
* Plautove komedije u grad vjerojatno donio Ilija Crijević
* ruganje hercegovačkim Vlasima i Kotoranima
* većina drama izvođena na vjenčanjima
* Držić najveći južnoslavenski dramatičar, značajan i po međunarodnim standardima
* sačuvano 240 Crijevićevih pjesama
* ostali latinisti Jakov Bunić, Damjan Beneša, Ludovik Crijević Tuberon, Juraj Dragišić (pisao u Dubrovniku); Ivan Gazul najpoznatiji astrolog-astronom onoga doba; poznati znanstvenici Nikola Nalješković (pisao na tal. jeziku), Miho Monaldi, Nikola Vitov Gučetić (papa mu udijelio doktorat) - njegova knjižnica našla put do isusovaca koji su ju sačuvali, Antun Bratosaljić Sarin, Dominko Zlatarić, Horacije Mažibradić
* Ivan (Dživo) Gundulić najveći slavenski književnik, naobrazbu stekao kod isusovaca; njegovom smrću 1638. završava zlatno doba dubr. književnosti
* njegovi rani nesačuvani radovi vjerojatno bili pastoralne drame
* Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman
* početkom 17. st. Hrvati su (uključujući Dubrovčane) bili potpuno svjesni pripadnosti slavenskom svijetu; Mavro Orbini - Il Regno degli Slavi (Kraljevstvo Slavena); Gundulić: "Još sred usta ljuta Zmaja i nokata bijesna Lava, oko tebe s oba kraja, slovinska je sva država"
* Ivan Bunić Vučić, Junije Palmotić, Vladislav Menčetić: "Od ropstva bi davno u valih potonula Italija o hrvatskih da ne žalih more otomansko se razbija"
* 1573. 150 poliptiha na oltarima dubr. crkava ( ostalo manje od 1/10)
* 1352. djela Paola Veneziana raspelo sa slikama sv. Ivana i Majke Božje u dom. crkvi
* Blaž Jurjev radio od 1421. do 1427. - raspelo za franj. crkvu sv. Nikole u Stonu i slika Bogorodice s djetetom u Crkvi sv. Đurđa na Boninovu
* Antonio di Jacopo oslikavao katedralu, Lorenzo di Michele vijećnicu MV-a
* Ivan Ugrinović oslikavao vijećnicu VV-a od 1430. do 1433.
* Matko Junčić, Lovro Dobričević (Kotoranin, u Dubrovnik seli 1457.), sin mu Vicko Lovrin (1497. u Dubrovniku), najveći Nikola Božidarević, Mihajlo Hamzić, Pietro di Giovanni, Pier-Antonio Palmerini, Giacomo di Marco, Franjo Matijin
* 1548. kraj zlatnog doba dubr. slikarstva
* glazba manje razvijena od književnosti i slikarstva, prvi veliki dubr. skladatelj Luka Sorkočević (18. st.)
* tijekom 15. i 16. st. više od 150 glazbenika plaćano iz državnih fondova da bi se zadovoljile potrebe kneževe kapele, katedrale i Crkve sv. Vlaha
* Festa sv. Vlaha vrhunac glazbene godine - orgulje, trube, bubnjevi
* katedralne orgulje 1384., zamijenjene 1543. (preživjele potres 1667.)
* Lambert Courtois stigao 1551. ili 1552. - ravnatelj kneževih glazbenika
* kolendavanje se prvi put spominje u Statutu iz 1272.
* Konavljani: bubnjevi, flaute, gusle, tambure

IZGRADNJA DUBROVNIKA

* središte ranog Dubrovnika sastojalo se od prva dva seksterija (Kaštio i Sveti Petar), treći seksterij Pustijerna
* izvan njih područje "novoga grada" (burgus ili borgo sv. Vlaha)
* požar 16. kolovoza 1296. uništio cijeli novi dio i većinu staroga grada
* zatvaranje zidina na kraju 13. st.
* sredinom 15. st. 6 000 stanovnika u gradu i 500 izvan njega
* velikoj obrambenoj moći (utvrđenosti) Dubrovnika dive se Georges Lengherand i Konrad von Grunemberg
* zidine uvelike ojačane tijekom 14. st., u 15. i 16. st. poprimile koliko-toliko današnji izgled
* između Vrata od Ploča i tvrđave Minčete za 2.5 godine podignut zid visok 22 m i debeo 4, Prvi rat Svete lige povod za izgradnju Revelina i utvrde sv. Ivana, Drugi za bastion sv. Margarite
* 30 glavnih utvrda
* svatko tko je dolazio u Dubrovnik iz smjera Gruža ili Ploča morao je donijeti jedan kamen za izgradnju Minčete
* Michelozzo Michelozzi - Bokar, jačanje Puncijele, dva revelina (izgrađen samo jedan)
* Juraj Dalmatinac - izgradnja kule sv. Katarine
* Minčetu Evlija Čelebija usporedio s Babilonskom kulom
* već početkom 14. st. preteča Lovrijenca, na njegovom jačanju radi Paskoje Miličević
* Porporelu izgradili Austrijanci u 19. st., Veliki arsenal tijekom 14. st., Mali arsenal 1409.-1574.
* valobran Kaše 1484.
* Revelin - Antonio Ferramolino
* 1351. Dubrovnik dao napraviti prvi top, početkom Rata za Chioggiju već ih bilo puno, tijekom 1380-ih i 1390-ih nekoliko puta slano oružje za zaštitu Stona
* ljevaonica od 1410., strani majstori (talijanski, francuski, njemački), 1504. majstor Ivan Krstitelj s Raba
* 1655. topnička škola (Antonio Vanini)
* sredinom 14. st. zaposleni čuvari zidina, 1366. 81 čuvar na 29 mjesta
* Crkva svetog spasa zavjetna, izgrađena nakon potresa 1520.
* simbol slobode Orlandov stup vjerojatno nastao za Žigmundovog boravka 1396., novi podignut 1418.
* Knežev dvor (prije kaštel s kulom) - 10. kolovoza 1435., počela izgradnja (Onofrio della Cava, Pietro di Martino), 8. kolovoza 1463. opet požar
* zadržan sklad stilova i cjelina oblika Kneževa dvora
* Onofrio della Cava - vodovod u 15. st., Velika Onofrijeva fontana
* skladištenje žita, soli i prosa
* palaču Sponzu gradio Paskoje Miličević od 1516. do 1520. - skladište, kovnica novca, oružarnica, kasnije škola
* tipična dubr. palača na 3 ili 4 kata, 1546. Gundulićeva palača u Božidarevićevoj ulici, 1549.-1553. građena palača Tome Stjepovića Skočibuhe u Rastićevoj (obje gradili majstori iz Ancone)
* 1673. 20 000/24 000 ljudi živi izvan grada
* Ston planirani grad, zidine
* Veliki Ston administrativno, vjersko i poslovno središte; Mali Ston mjesto za skladištenje i prijevoz soli; Broce zajednica graničara koji imaju vojne obveze
* michelozzi, Juraj Dalmatinac, Onofrio della Cava, Paskoje Miličević
* Brgat izgrađen 1441.
* na Pelješcu izgrađeni Ledenići, Boljenovići, Zaradeže, Županje Selo, Potomje i Orebić; Cavtat i Molunat naseljeni 1460-ih
* oko 300 ljetnikovaca u Republici
* Bunićev na ušću Rijeke dubrovačke 1343., Menčetićev na Srđu 1350., Arapovo-Morovo (Orašac, 15. st.) - prema tradiciji Pietro Soredini tu našao sklonište 1512.
* Toma Skočibuha gradi na Suđurđu 1529. i 1546., sin Vice dovršava 1563.
* Skočibuhin ljetnikovac i na Boninovu (1574. do 1588.)
* ljetnikovci na Šipanu, Lopudu i Koločepu, u Trstenom, Orašcu, Zatonu, uz obalu Gruža i Rijeke dubrovačke, u Šumetu i Župi sve do Cavtata

Ma svi su Srbi. Crnogorci su Srbi, Dubrovčani su Srbi, ma svi štokavci su Srbi. Srbi su prvi otkrili Ameriku, također su i bili prvi na mjesecu, jer Armstrong je naravno potomak tih srpskih moreplovaca koji su otkrili Ameriku. NebeCki je to narod.

* oduševljenje nakon pobjede Rusa nad Šveđanima kod Poltave 1709., Dubrovčani Petra Velikog nazvali "najvećom slavom našega roda"
* Turska objavljuje rat Rusiji - dubrovački prijatelj Hercegovac Sava Vladislavić objasnio zašto Republika ne može pomoći u borbama protiv Porte i zašto ne će udovoljiti ruskom zahtjevu da se u gradu izgradi pravoslavna crkva
* ruski pomorski pohod protiv Porte i Dubrovnika kao njena podanika, Dubrovčani uništili brod
* Dubrovnik prevozio osmansko strjeljivo i vojnike, Rusi ga kritiziraju
* dogovor 20. lipnja 1775. - Dubrovnik nepristran u ratovima u koje je uključena Rusija, ruskom konzulu dopušten boravak u gradu i čak mu dano pravo na pravoslavnu kapelu (Dubrovčani nisu htjeli pravoslavnu crkvu u gradu jer je imao samo 12-15 istočnokršćanskih obitelji, a izgradnja bi potaknula naseljavanje pravoslavnih kršćana iz Mletačke Republike i Osmanskog Carstva i to bi značilo kraj Republike)
* dubr. trg. kolonije napuštene (ostao samo Novi Pazar) - trgovina u Crnoj Gori i jugoistočnoj Bosni i Hercegovini (vosak, vuna, željezo, kože - roba male vrijednosti)
* konkurencija Austrije, Makarske, Herceg-Novog, Budve, Bara, Ulcinja i Splita
* oživljavanje brodarstva - brodovi prevoze europsku, rusku i američku rob, do kraja Republike brodogradnja u Gružu
* pomorske obitelji u Orebiću (vrhunac pelješkog pomorstva 1780.-1800. - kukuruz iz Konstantinopola i grčkih luka)
* 10 novih rodova primljeno u patricijat, do kraja Republike 7 izumrlo (ostali Božidarevići, Natali i Zlatarići); nove obitelji prvi put u Senatu 1783., 1789. prvi knez iz njihovih redova
* 19% stanovništva Republike sredinom 18. st. patriciji, 1799. 14% (patriciji znatno brojniji nego u Mletačkoj Republici)
* tri člana iste obitelji smiju glasovati (samo dva kad se traži kvalificirana većina)
* broj stanovnika u padu cijelo 17. st. (1673. 26 000), do pada Republike 30 000
* 26. lipnja 1777. dopuštena prodaja zemlje
* Vlasi pljačkali Konavle,uz zatvorsku do kraja Republike postoji i smrtna kazna (u 18. st. smaknuto gotovo 100 osoba)
* poznati Dubrovčani toga doba Ruđer Bošković (matematičar, fizičar, astronom), Petar Kanavelić (pjesnik), Ignjat Đurđević (pjesnik), Džono Rastić intelektualac (5 puta knez), Đuro Hidža, Rajmund Kunić, Brnja Zamanja
* kazalište 1682.-1817.
* Francuz Marko Bruerović (pjesnik i dramatičar)
* Dubrovnik otporan na prosvjetiteljske ideje koje se šire iz Francuske
* Dubrovačka Republika prva država koja je priznala SAD, potrebni dobri odnosi zbog trgovine
* prijetio demokratski i protureligijski duh Francuske revolucije
* u posljednjim godinama 18. st. Dubrovnik gospodarski cvjetao, vlada socijalni mir, patricijat vlada kao i uvijek
* pad Mletačke Republike 1797., Habsburška Monarhija postaje susjed i obećaje zaštitu Republici
* Republika Francuzu Comeyrasu posudila 300 000 turskih groševa jer je prijetio zauzećem grada u revolucionarnom duhu
* 1806. Republika ima 277 brodova ukupne nosivosti 25 512 kara, izgubljeno 26 (krivi Rusi)
* trgovački deficit 1 385 750 piastera, prihod od pom. trg. 3 615 500 piastera, prihod od bankovnih depozita 252 613 piastera (troškovi 226 818 piastera)
* odupiranje ucjeni Francuza, Austrijanci oteli 30% ulaganja Republike u Veneciji
* Republici trebalo novca: prodan Lokrum, porez 2% na vrijednost dionica u brodovima, na prodaju zemlje 6%, porez na uvoznu robu 400%, 12 para za stablo masline, isto toliko za grlo stoke, 10 za proizvedenu bačvu vina, sol po višoj cijeni
* Konavoska buna, 29. ožujka 1800. reguliran broj dana i uvjeti rada na gospodarevoj zemlji u Konavlima
* 1804. - pravoslavni svećenik smije u Dubrovnik, ruski grb iznad konzulove kapele dopušten, svećenik smije ući u grad kako bi tijelo pokojnika otpratio do groba (ne smije pjevati liturgiju dok ne iziđe iz grada i ne smije u bolnicu koja je smatrana katoličkom institucijom)
* 18. svibnja Dubrovnik Napoleonu šalje ulagivačku poruku s čestitkama
* Dubrovnik mora platiti 300 000 franaka zajma kako Francuzi ne bi ušli u grad
* 6. ožujka Rusi i Crnogorci preuzeli vlast nad Kotorom
* Dubrovnik pregovarao s Rusima što se pokazalo kobnim (to na zub uzeli Francuzi)
* Francuzi ipak idu kopnenim putem, 27. svibnja Lauriston prešao Rijeku dubrovačku i domarširao do Vrata od Pila
* pukovnik Testa s 800 vojnika ušao u Dubrovnik i zauzeo ga
* Napoleonov proglas na tri jezika (francuskom, talijanskom i hrvatskom ("ilirskom")) - nakon povlačenja Rusa Francuzi će opet poštivati neovisnost Republike
* crkve u gradu korištene vojarne i boravišta vojnika, isusovački kolegij pretvoren u vojnu bolnicu
* Crnogorci i Rusi pustošili Konavle, Crnogorci potpomognuti Rusima osvojila Srđ i padinu iznad samostana sv. Jakova u Višnjici
* 17. lipnja Rusi i Crnogorci teško porazili Francuze na Brgatu
* dubr. oružje zastarjelo (nadnjevalo iz 17. st.), ljudi se slijevaju u grad (15 000 civila i 1 000 fr. vojnika), 20-dnevna opsada
* Crnogorci i istočnokršćanski Vlasi i Hercegovci fanatični protiv katolika Dubrovčana i Francuza: "sveti rat, " "i do Zagreba ako treba"
* tijekom opsade na grad palo između 1 800 i 3 000 topovskih kugli (60 poginulih)
* spaljeno između 40 i 60 ljetnikovaca
* Molitor uz pomoć Osmanskog Carstva istjerao Ruse i Crnogorce, Rusi iskrcali ljude sa svojih brodova - oni nastavili paliti Dubrovačko primorje
* šteta 8 827 525 dukata, 666 (10%) kuća uništeno (na Pilama 134, 1/2)
* u Župi 188 kuća (četvrtina), u Konavlima 235 (četvrtina)
* Vodovađa - 90% kuća, Obod sravnjen sa zemljom, ubijeno 500-600 Konavljana
* Marmont stigao u grad 30. srpnja, produžio kroz Konavle i išao zauzeti Kotor (29. rujna - 1. listopada - kod Debelog brijega Francuzi porazili vojsku sastavljenu od Rusa, Crnogoraca i istočnokršćanskih Hecegovaca)
* francuski i ruski car sastaju se 25. lipnja - Rusija se odriče Kotora
* 18. na 19. studenog - Dubrovnik anektiran, zastava Kraljevine Italije
* 6. siječnja 1808. podignuta trobojnica Kraljevine Italije na Orlandovu stupu
* 31. siječnja oko 14 h pukovnik Delort proglasio ukidanje Dubrovačke Republike
* Marmont 18. veljače dobio Napoleonovu potporu, 1. ožujka nagrađen naslovom duc de Raguse
* Marmont se zaljubio u Dubrovnik - pridonio objavljivanju Appendinijeve hrvatske slovnice i hrvatsko-latinsko-talijanskog rječnika Stullija, novo kazalište
* judaisti i pravoslavmni kršćani izjednačeni s katolicima, uvedena institucija građanskog braka, zabrana pokapanja unutar crkava
* pom. trg. izložena pljačkanjima
* Fort Imperial, Fort Delgorgue, Fort Royal, Napoleonska cesta
* konsifikacija imovine Katoličke crkve, ukidanje ženskih redova, raspuštanje starih dubrovačkih bratstava
* u veljači 1813. Britanci zauzeli Pelješac i susjedne otoke, 18. lipnja Šipan
* 27. siječnja francuska kapitulacija, ponovno zastava Republike na Orlandovu stupu, 29. siječnja već austrijska (i kratko britanska) zastava
* 13. srpnja Britanci predali otoke, zastava Dubrovačke Republike spuštena posljednji put i slavna država pošla u ropotarnicu povijesti
* prvi dubr. parobrod 1891. (stagnacija pod Habsburgovcima)
* 1840. porez na kuće, 1841. desetina, pristojbe na obrtništvo 1844.
* 1825. oluja srušila Orlandov stup, stara krstionica 1830. dignuta u zrak, 1853. i kula od ribarnice, dio Arsenala razoren (dio postao vojna pekarnica), tvrđava sv. Ivana postala vojarna, veći dio dubr. pismohrane odnesen u Beč (vraćeno tek nakon Prvog svjetskog rata)
* nadbiskupija postala biskupija
* plemićko pravo na službu seljaka ukinuto tek 1876., ipak od doba francuske vlasti do 1830-ih izumrlo 6 pl. obitelji

* Dubrovčani svoj jezik zvali hrvatskim, slovinskim ili ilirskim, nikad srpskim
* i Ljudevit Gaj i Vuk Stefanović Karadžić boravili u Dubrovniku
* doktrina o srpskom Dubrovniku ("srbokatolici"): Đorđe Nikolajević, Matija Ban, Medo Pucić, Jorjo Tadić, Miroslav Pantić, Jeremija Mitrović (1992. objavio kvaziakademsko djelo Srpstvo Dubrovnika), Prvoslav Ralić (objavio Short History of Dubrovnik)

* najteže bombardiranje 6. prosinca 1991., 26. svibnja 1992. cijelo dubr. područje u hrv. rukama
* stradali Placa, franjevački samostan (osobito knjižnica), dominikanska samostan, katedrala, Crkva sv. Vlaha, Crkva Sigurata, samostan na Lokrumu, Knežev dvor, Rupe i mnoge palače

http://www.b92.net/info/vesti/index.php ... _id=633100

Što je babi Srpkinji milo, to joj se i snilo

Odoste i vi u autonomaše ? Što će ostati od naše genocidne NDH ?