HercegBosna.org

seherzada · **Pridružen/a:** 13 stu 2010, 03:39 **Postovi:** 3239

ManInBlack je napisao/la:

seherzada je napisao/la:

Nije to nic kak ste se vi klali sa vasima iz Dalmacije i Istre od Sutjeske do Bleiburga. Slazem se, za tren se to preokrene. :zubati

vrijeme je da se prestaneš glupirati sa tim svojim klonom.

Da, vratimo se temi.

Izgleda da Turci nisu bas nesto bili opsjednuti progonom katolika iz Bosanskog ejaleta, za onih 400 godina vladavine. Cak su katolici cinili i gradsku-nekmetovsku populaciju, slicno jevrejima.

Ocigledno je da su bili u boljoj poziciji od pravoslavaca, suprotno neutemeljenim tvrdnjama nekih neonacionalista vodjeka. :rolleyes

ManInBlack · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 12614

rekoh prestani se glupirati

seherzada · **Pridružen/a:** 13 stu 2010, 03:39 **Postovi:** 3239

volvoks je napisao/la:

seherzada je napisao/la:

Nije to nic kak ste se vi klali sa vasima iz Dalmacije i Istre od Sutjeske do Bleiburga. Slazem se, za tren se to preokrene. :zubati

Pa i tad ste se vi trokutistanci klali sa Bišćanima :smajl007

Bili vjerni Antiši, a ovi nešto pocrvenili jelte...

Inače, Met, kaj kažeš na ove bisere??

Jee...

No, zeznuli ste nas u poslj. poravnanju, previdili smo da je UDBA zagorska institucija, sposobna za likvidiranje Hrvata izvornih nacela. Zato sad fali 400.000 "vasih" i koliko vec stotina tisuca "nasih" u BiH-i, da bi mogla postojati SR Hrvacka, sa dugom od 60 mlrd Eura. :zubati

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 23:11 **Postovi:** 6506

Citat:

Franjevci su u Bosnu došli potkraj 13. stoljeća (1291.) i nedugo potom u Srebrenici izgradili svoj prvi samostan po kojemu je kasnija redodržava nazvana Bosna Srebrenika ili Bosna Srebrena (lat. Bosna Argentina). U početku su pripadnici franjevačkoga reda bili uglavnom stranci (Nijemci, Mađari, Talijani), no, ubrzo je, među inim i zbog zahtjeva bosanske vlastele, prevladao domaći kler.

I jos u 15-om se zale kako pravoslavce iz CB ne uspjevaju pokatoliciti,dzaba ultimatumi Kulinu i ostalima nakon njega.

ManInBlack · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 12614

bezimeni12 je napisao/la:

Citat:

Franjevci su u Bosnu došli potkraj 13. stoljeća (1291.) i nedugo potom u Srebrenici izgradili svoj prvi samostan po kojemu je kasnija redodržava nazvana Bosna Srebrenika ili Bosna Srebrena (lat. Bosna Argentina). U početku su pripadnici franjevačkoga reda bili uglavnom stranci (Nijemci, Mađari, Talijani), no, ubrzo je, među inim i zbog zahtjeva bosanske vlastele, prevladao domaći kler.

I jos u 15-om se zale kako pravoslavce iz CB ne uspjevaju pokatoliciti,dzaba ultimatumi Kulinu i ostalima nakon njega.

kulin u 15-om =))

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 23:11 **Postovi:** 6506

ManInBlack je napisao/la:

bezimeni12 je napisao/la:

I jos u 15-om se zale kako pravoslavce iz CB ne uspjevaju pokatoliciti,dzaba ultimatumi Kulinu i ostalima nakon njega.

kulin u 15-om =))

Ma kakvi, ali pocelo sa ultimatumom njemu.
Nije bilo katolika tada.
Nije pomoglo, Vatikan je puno ljut bio stotinama godina kasnije.

ManInBlack · **Pridružen/a:** 14 ruj 2009, 17:26 **Postovi:** 12614

seherzada je napisao/la:

da bi mogla postojati SR Hrvacka, sa dugom od 60 mlrd Eura. :zubati

opet lupetaš

Prema podacima u listopadu 2012. bruto vanjski dug Hrvatske iznosio je 46,6 milijarde eura.[1]

Struktura inozemnog duga Republike Hrvatske:
Vanjski dug središnje države (Državni dug) iznosi 5,15 milijardi eura, što je udio od 11,8 posto u ukupnom vanjskom dugu.
izravna strana ulaganja 7,37 milijardi eura (16,1 posto),
vanjski dug banakarskog sektora iznosi 9,89 milijardi eura (22,7 posto)
a vanjski dug ostalih sektora (poduzeća, građani i dr.) iznosi 21,52 milijarde eura (49,4 posto).

Gdje je utrošen novac? država u infrastrukturu, građani u nekretnine. Za razliku od RH, Muslimanska vlada se zadužuje kako bi ispatila plate i mirovine =))

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 23:11 **Postovi:** 6506

ManInBlack je napisao/la:

Prema podacima u listopadu 2012. bruto vanjski dug Hrvatske iznosio je 46,6 milijarde eura.[1]

Nebitno, ali koliki je unutrasnji dug?

seherzada · **Pridružen/a:** 13 stu 2010, 03:39 **Postovi:** 3239

ManInBlack je napisao/la:

seherzada je napisao/la:

da bi mogla postojati SR Hrvacka, sa dugom od 60 mlrd Eura. :zubati

opet lupetaš

Prema podacima u listopadu 2012. bruto vanjski dug Hrvatske iznosio je 46,6 milijarde eura.[1]

Struktura inozemnog duga Republike Hrvatske:
Vanjski dug središnje države (Državni dug) iznosi 5,15 milijardi eura, što je udio od 11,8 posto u ukupnom vanjskom dugu.
izravna strana ulaganja 7,37 milijardi eura (16,1 posto),
vanjski dug banakarskog sektora iznosi 9,89 milijardi eura (22,7 posto)
a vanjski dug ostalih sektora (poduzeća, građani i dr.) iznosi 21,52 milijarde eura (49,4 posto).

Gdje je utrošen novac? država u infrastrukturu, građani u nekretnine. Za razliku od RH, Muslimanska vlada se zadužuje kako bi ispatila plate i mirovine =))

U Hrvatskoj med i mleko... ak cuju Rumunji i Bugari -> belaj! Zato tishu-mishu... :zubati

Nadam se da ce Hrvatska uskoro poceti puniti EU fondove, umjesto crpiti novac iz njih - jelte, bolje da Hrvati zaduzuju druge u EU, no da njih neko iz EU zaduzuje, ili nije tako? :zubati

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29986

Izvorni znanstveni članak

Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti; Usora na prijelazu iz srednjeg vijeka u osmansko razdoblje

http://hrcak.srce.hr/file/115513

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29986

Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini od Kulina bana do austro-ugarske okupacije

Srećko M. DŽAJA

http://hrcak.srce.hr/file/149917

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29986

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29986

novem · **Pridružen/a:** 27 lis 2010, 16:06 **Postovi:** 29986

Objavljeno 1906.

slika

seherzada · **Pridružen/a:** 13 stu 2010, 03:39 **Postovi:** 3239

novem je napisao/la:

I ne razlikuje se puno od danasnjeg:
- sto nekad bijahu citluci/latifundijumi, danas su d.o.o.-i i d.d.-i
- sto nekad bijahu kmetovi, danas su radnici
- sto nekad bijase trecina, danas je PDV
- sto nekad bijahu begovi/grofovi/lordovi/baroni i njihovi cate, to su danas ovi iz SDA, HDZ, SDS, SNSD, SDP, SBB, HSP, RzB i njihovi namjestenici
- sto nekad bijahu age/spahije/janjicari/vitezi, to su danas mil'coneri/vojnici
- sto nekad bijase devsirma, to je danas sluzenje vojnog roka
- sto nekad bijase crkva/dzamija, to je danas sud
- sto nekad bijase izbor izmedju pripadnosti muslimanima, katolicima, pravoslavcima, jevrejima, ateistima... to je danas izbor izmedju pripadnosti SDA, HDZ, SDS, SNSD, SDP, SBB, HSP, RzB...
- sto nekad bijase glupog naroda koji vjeruje u sve te price o sluzenju vjeri, narodu, naciji, whatever, toga ima i danas koliko 'oces samo malo partijski obojano

itd itd

Nije se tu puno toga izmjenilo, parametri su malo drukciji, nesvjest stanovnistva je ista... :zubati

Bagulin

novem je napisao/la:

Objavljeno 1906.

slika

a danas kao pizde kad im rečeš da su Muslimani ili turci ....

seherzada · **Pridružen/a:** 13 stu 2010, 03:39 **Postovi:** 3239

Ustvari, gore je danas.

Prije je kmet od ukupnog ostvarenog prihoda, imao obavezu dati trecinu vlasteli.

Danas od ukupnog napravljenog prihoda, tek jedan dio ide radniku (drugi veci dio ide dionicarima), a onda na taj jedan dio odvajas trecinu vlastodrscu. :zubati

bezimeni12 · **Pridružen/a:** 13 ožu 2011, 23:11 **Postovi:** 6506

Citat:

Sami Muslimani su se sve donedavno priznavali turcima, podrazumijevajući pod tim pripadnika islamske vjere. Za Turčina u etničkom smislu imali su izraz „Turkuša“ ili „Osmanlija“. Vjersko obilježje ovog pojma reflektovalo se u osnovnoj maksimi vjeroispovijedanja koja je glasila: „Ja sam turčin, mumin, muslim, hakka elhamdulillah“Iz generacije u generaciju učili se u mektebima (osnovnim školama) šarti (mali katekizam), u kojima se identifikao turčin sa pripadnošću islama. Uobičajena zakletva bila je „tako mi turske vjere“, a za pobožnog muslimana govorilo se da je „turkovast“.

Muhamed Hadžijahić, Od tradicije do identiteta - geneza nacionalnog pitanja bosanskih muslimana, Muslimanska naklada Putokaz, Zagreb 1990., str. 44