Bez sela za koje se pita, mogu samo općenito. Zovke su jako velik i raširen rod i ima ih u desetak sela oko Mostara, kao i u samom gradu. Nisu svi došli u isto vrijeme niti na isto mjesto. Čini se da Zovke imaju svi isto porijeklo, ali nije moguće odrediti gdje im je matice. Već pri prvom dostupnom popis katolika iz 1743. godine, Zovki ima u Kruševo, u Brotnju, u Mostarskom Blatu, u Pologu, i u Ružićima u Bekiji. Nije moguće odrediti koje od ovih sela im je matica, a u koja su doselili. Prvi spomen samog roda je 1690., kad se u okolici Sinja spominje serdar Jure Zovko. On je došao s fra Tomom Knezovićem iz Rasna(općina Široki) koji je izveo sa sobom izbjeglice iz tog kraja.

Pošto će pitanje o čapljinskim Vegama biti prebačeno ovdje, da i odgovorim već ovdje. :)

Vege su se ranije prezivali Krvavac, a matica im je u Gabeli. U Gabeli se 1743. godine bilježi domaćinstvo Ivana Krvavca. Već 1768. godine imamo u Gabeli domaćinstva Marka i Stipana Krvavca, a u Čapljini domaćinstvo Nikole Vege(upisano kao Vegić). Iz matica župe Brotnjo XIX stoljeća znamo da su Krvavci i Vego isti rod, jer se vrlo često spominje dvostruko prezime, a neke osobe su sad upisane kao Vego a sad kao Krvavac. Tek oko 1850. se potpuno gubi prezime Krvavac i od tad se pišu samo kao Vego.

Nikad nije kasno za kvalitetnu informaciju.
Sta je izvor za tumacenje rijeci arežina kao grub gunj od vune i kozje dlake ako znas?

Ljudi mi često postavljaju pitanje "kad su nastala prezimena?" Odgovor je da u BiH nisu nastala dekretom kao u nekim državama, već po potrebi. Kad je ljudima postalo potrebno da razlikuju jedni druge prezimenom, a i da označavaju kojem rodu netko pripada, nastala su i prezimena. Nisu svi ljudi dobivali prezimena u isto vrijeme. Tako imamo primjere da neki ljudi prije 250 godina u BiH nemaju stalno prezime, a neki ga imaju već prije 500-600 godina. Ovdje naravno govorimo o stalnim prezimena.

Ljude često zbunjuje kad vide imena srednjovjekovnih figura kao što je Sandalj Hranić. Gledajući njegovo ime, logički se nameće da mu je Hranić prezime. Em dolazi poslije imena, em završava na -ić. Hranić je u ovom slučaju samo patronimik, tj. izvod iz očeva imena. Otac Sandalja Hranića je Hrana Vuković, stoga je Sandaljev patronimik Hranić. I kod samog Hrane, Vuković se odnosi na očevo ime, jer mu se otac naravno zvao Vuk. Razlika između patronimika i prezimena je da je prezime naslijedno. Da je Sandalj imao sina(a nije), i da se sin zvao Stipan, bio bi vjerojatno Stipan Sandaljević. Tek u slučaju da taj zamišljeni Stipan postane poznat kao Stipan Hranić, mogli bi govoriti o prezimenu u pravom smislu jer bi tad bilo naslijedno.

Problem praćenja ovog fenomena nastanka prezimena u BiH je manjak izvora i nepotpunost postojećih. Turske vlasti su vrlo neredovno bilježile prezimena ljudi, kako muslimana, tako i kršćana. Većina ranih turskih dokumenata spominje identificira ljude po patroniku. U ranim turskim poreznim popisima (1468.-1604.), najveća većina ljudi je upisana u tom obliku, kao "Radič sin Vučehne" ili "Husein sin Širmerda." U mnogim od ovih slučajeva, jasno je da su ti ljudi već tad imali trajna prezimena, ali ih vlast nije zapisivala. Tek kasnije se to počinje mijenjati, ali i to nije ravnomjerno. Tako recimo tešanjski kadija iz sredine XVIII stoljeća ne bilježi uopće prezimena u svojim presudama, iako su ih bar katolici pouzdano imali, dok njegov suvremenik u Nevesinju redovno bilježi prezimena i kršćana i muslimana.

Vrlo zanimljiv izvor za praćenje razvoja prezimena kod Hrvata u zapadnoj Hercegovini su protokoli mostarskog kadije, tj. preživjeli fragmenti s početka XVII stoljeća. Kako su najstariji popisi katolika iz 1742. godine, a zapadno od Neretve nema starijih matičnih knjiga, tako su pojedini upisi u sudske protokole najraniji spomeni nekih prezimena koja i danas postoje. Ovdje donosim neka od tih prezimena(tj. njihove nositelje) koja se pojavljuju u tim dokumentima. Vrlo je zanimljivo da neki rodovi u Hercegovini već 400 godina imaju prezime i nisu ga mijenjali.


Andrija Vasilj iz Međugorja (1633.)

Vasilji ne samo i danas žive u Međugorju, već su i daleko najveći rod u mjestu. Četvrtina Međugoraca se preziva Vasilj. I ne čudi, jer su očito imali više od 400 godina da se šire i množe. U Međugorju se bilježe i 1742. i 1768.

Juraj Banožić (1632.)

Za Jurja se ne kaže izričito odakle je, ali je umješan u tužbu koju vode dvije osobe iz Brotnja, pa je i on sigurno iz tog kraja. Banožići 1743. žive u Kočerinu u Mostarskom Blatu, gdje ih i danas ima dosta. Ovaj upis vjerojatno znači da su vrlo davno doselili iz susjednog Brotnja.

Juraj Jerković iz Međugorja (1633.)

I ovdje se radi o rodu koji nije selio. Jerkovići su iz Biokovića, sela susjednog Međugorju. Tamo žive i danas, a zabilježeni su i na popisima 1742. i 1768. Zanimljivo je da su 1742. upisani pod nadimkom Zelić koji očito nije potrajao.

Juraj Smoljan iz Međugorja (1633.)

Smoljani nisu tako velik rod kao Vasilji, ali u Međugorju žive i danas. I popisi iz XVIII stoljeća ih nalaze u Međugorju.

Miloš Parmać (1633.)

Za ovog Miloša ne stoji odakle je, ali je jasno da je iz okolice Mostara. Sigurno se radi o Parmaćima koji sredinom XVIII stoljeća žive u Brotnju i koji su oko 1690. izbjegli u okolicu Metkovića.

puno hvala na odgovoru.
ivica vego

moze jos jedan upit.... prezime Bjelis ( Opuzen)

Prvi Bjeliš u samom Opuzenu je Mijo Bjeliš, koji se 1818. ženi Ivkom Petrović iz Podgradine. On se nastanjuje u Podgradini, pa je očito došao kao domazet. Prezime je upisano u ikavskom obliku Biliš, ali se kasnije redovno piše Bjeliš. Mijo je došao iz župe Slivno, vjerojatno iz Mihalja gdje ima dosta Bjeliša. U Slivnu se Bjeliši spominju 1730. godine, a došli su iz neumske okolice. Iznad sela Ilino Polje kod Neuma postoji Bjelišev Brijeg, a pouzdan dokaz da su živjeli u tom kraju je spomen dubrovačkog trgovca Ivana Bjeliša 1760. godine u kom stoji da je Bjeliš iz Hercegovine.

mene zanima dali imate bilo kakvu informaciju za prezime Juko iz Kaknja..hvala unaprijed...:)

Postovani,
Zna li netko od vas neke informacije o porijeklu prezimena Šutalo (Svitava...)???
Bio bi mu zahvalan na odgovori!!!
Pozdrav!!!

U maticama župe Sutiska se prezime prvi put pojavljuje 1827. Nastali su od roda Laštrića. To znamo iz čestih upisa u kojim je prezime navedeno kao "Laštrić drukčije Juko" ili "Juko starije Laštrić." Pod prezimenom Laštrić, ovaj rod se prvi put javlja 1785. u Zgošći, što znači da su došli koju godinu ranije. Srećom, u maticama je zabilježeno i odakle su došli. Radi se o župi Roško Polje kod Tomislavgrada. Poredbom s popisom katolika iz 1768. godine, vidimo da se radi o selu Vinica u toj župi, gdje je te godine živjelo 35 Laštrića u tri domaćinstva. Na popisu 1743. godine u župi nema prezimena Laštrić, ali pregledom matica krštenih iz tog vremena postaje jasno. Starije prezime Laštrića je Ljubas, a Ljubasa u župi Roško Polje 1743. ima čak 81 osoba.

Dakle, pravac migracija je Roško Polje-Zgošća, a prezime je išlo Ljubas>Laštrić>Juko.

1792. u Svitavi žive Ilija, Luka i Martin Šutalo s drugim članovima domaćinstava. Sve skupa je u 3 domaćinstva Šutala 16 članova. Šutale su u Svitavu došli iz Hutova, i jedan su rod s tamošnjim Jurkovićima. Nije moguće precizno odrediti je li starije prezime Jurković ili Šutalo. U maticama krštenih na dubrovačkom području, prezime Šutalo se spominje 1651. Kako taj Šutalo ženi djevojku iz Golubinca u Popovu, sigurno se radi o hutovskim Šutalima. S druge strane, u župi Lisac u dubrovačkom primorju se 1661. spominje Miho Jurković iz Hrasna(tj. Hutova ili susjednih sela).

U Malom Stonu na Pelješcu se 1548. godine spominje neka Vida Šutalo kao svjedok na sudu, tako da se ipak čini da bi Šutalo moglo biti starije, ako je ova Vida od istih Šutala. S obzirom da je udaljenost Ston-Hutovo desetak kilometara zračnom linijom, mislim da je vrlo vjerojatno da se radi o istim Šutalima.

Prijatelju kad bi mi mogao odgovoriti bilo sta o prezimenu Križanović, u Vitezu ?!?!?!?!?!?!?!?!

Hvala unaprijed LP

In medias res!

može prezime maglica u Novom Šeheru (mjesto između žepča i maglaja )
hvala

Dali imate kakvu informaciju za prezime Ivičević iz Kreševa?!hvala lijepa..pozzz..

Zanima me: Šudić iz Ostrožca?

Ne mogu pouzdano reći jer nemam matične knjige, ali s obzirom na prezime i na to da je dobar dio viteškog stanovništva iz trokuta Livno-Duvno-Kupres, mislim da je najvjerojatnije da su ogranak livanjskih Križana/Križanovića.

Kreševski pisac i lokalni povjesničar Milo Jukić u dva članka koje imam navodi da je starije prezime Ivičevića Ivić. Ne citira izvor, ali znam na osnovu njegovog rada da su izvor matice krštenih pa nema sumnje u tu tvrdnju. Matica im je selo Bukva, gdje se spominju kao Ivići u popisima katolika 1742. i 1768. godine. I 1785. prezime još uvijek glasi Ivić, jer te godine od kuge umiru Petar i Anđa Ivić iz Bukve. Kao Ivičevići se spominju 100 godina kasnije, znači negdje između je prezime postalo Ivičević. Jukić navodi da su Ivičevići prije 100-150 godina imali i nadimak Pečenjak pod kojim su nekad upisivani u matice, ali nije im postalo pravo prezime.

Informaciju o Nikoli Zovku-Bandiću sam preuzeo iz knjige Nikole Mandića Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Širokom Brijegu. On koristi matice, ali u ovom slučaju mislim da se radi o maticama umrlih. Tj., matice u tom kraju ne postoje prije cirka 1800., a i on tako opisuje godine rođenja i vjenčanja Nikole Zovka da mi izgleda da ih procjenjuje po upisu godine smrti.

Gledajući današnju situaciju, čini mi se da su svi Zovke u Ružićima-Dragičini postali Bandići. 1743. i 1768. su u Ružićima 4 domaćinstava s prezimenom Zovko, pošto nadimak Bandić još nije postao pravo prezime. Danas prezimena Zovko nema u čitavoj općini Grude, dok su u Dragičini Bandići velik rod koji čini petinu čitavog sela. Ako su potomci sve 4 kućedomaćina iz 1743. danas Bandići, logički si nameće da je nadimak Bandić nije mogao dobiti jedan od njih, već ili otac(ako su njih četvorica braća) ili djed i čak pradjed. Znači, nadimak je morao nastati negdje krajem XVII ili početkom XVIII stoljeća.

U BiH postoje dva Ostrošca, i ni u jednom 1991. nije bilo Šudića, pa moram tražiti više informacije. Koja općina, koje vjere, itd.

Neobično(u pozitivno smislu :) ) i rijetko prezime. Kako nemam žepačke matice, ne mogu pouzdano reći kakvog su porijekla, ali bih rekao da je vjerojatno da su svi Maglice u BiH istog porijekla. Osim u tri sela između Maglaja i Žepča, Maglica ima još u Jakešu kod Modriče i Grgurićima i Dobrom kod Livna. Livanjski Maglice su oko 1830. došli iz okolice Sinja(gdje se Maglica spominju 1757.), pa je moguće da su i žepački Maglice došli iz Livna ili izravno iz okolice Sinja.

Molim Vas porijeklo prezmena Tomić, Goranci(Mostar)?

U Gorancima imaju dva roda Tomića. Jedan je stariji i nema nadimka, a drugi su doselili kasnije i nadimak im je Škutori. O kojim se ovdje radi?

Ako ti Babići stvarno imaju i nadimak Pengo, onda je prilično očito da su odvojak tog roda. Tim više što je prezime Pengo dosta često u maticama župe Skoplje 1800-1850., a skopaljski kraj je prijelazna etapa kod migracija Livno/Duvno-Vitez, koje su i dale najviše stanovnika tom kraju.

Penge su pouzdano Duvnjaci, a prvi spomen je 1753. kad se na Duvnu krsti Marko, sin Petra Batistića i Mande rođene Pengo. Došli su najvjerojatnije iz sela Kladnjice u današnjoj općini Lećevica između Splita i Sinja. Tamo prezime glasi Penga, a prvi put se bilježi 1774. Prezimena nema na zemljišniku Lećevice iz 1711. godine, što znači da je nastalo od nekog drugog prezimena. Nije poznato kojeg jer crkvene matice nisu dovoljno istražene.

A sjetih se sad da je jedan od forumaša prije nekih godinu dana pitao za Novakoviće iz okolice G. Vakufa i naveo da su se ranije po tradiciji prezivali Pengo. To sad mogu apsolutno potvrditi, na osnovu upisa u matice župe Skoplje u kojim se često pojavljuje dvostruko prezime Novaković-Pengo. Tako je recimo 1811. umro "Thadeus Novacovich alias Pengo" a 1813. "Lucia uxor Mathei Novakovich alias Pengo."[/quote


Nisam ja od tih Babića...