Mostarke?!

Očito moramo zahvaliti komunjarama za modernizaciju bosanskih muslimana (ili kao što bi Tahvil-Kina rekao "zatiranje bosanske tradicije"), jer su se izgleda ovi oblačili kao pustinjski Arapi sve do 2 s.r.

upravo tako...

predlozio bi svima koji imaju stare slike (19 stoljece) da ih uploadaju na neki servis tipa imageshack itd pa da svi mogu viditi kako su izgledale turske "urbane" sredine, tj njihovi "gradovi" do dolazka au...

Baš se pitam šta su ovi ljudi znali o srednjovjekovnoj Bosni, Banu Kulinu, Tvrtku, Katarini, i ljiljanima.

NAPREDNO TURSKO DOBA CIVILIZACIJE I TOLERANCIJE, o kojem Bošnjaci danas uče u udžbenicima:

Zenica:


Čaršija u BL:


Mostar:


Mostar:


Mostar; s lijeve strane ulice građevine iz turskog doba kojeg se sa sjetom prisjećaju muslimani, desna strana ulice zgrade iz 20-godišnje vladavine AU:


Sarajevo prije 100 godina:

Baščaršija:


Austrijske zgrade,:


Bošnjak prije 100 godina, vjerojatno razmišlja o kaurskom kralju Stjepanu Kotromaniću (kojem je sultan odrubio glavu u jajcu), dok sipa vodu u Aladinovu svjetiljku:


Begovska obitelj, na svakom zidu visi po jedan grb srednjovijekovne kršćanske Bosne.


Napredna civilizacija pod utjecajem Turske.





-muslimanska djeca slušaju kako im babo priča o Kraljici Katarini, za koju babo ne samo da je čuo (vjerojatno od hodže, koji o Katarini stalno priča na džumama), nego je o njoj sve znao. :


Mostarke?!


Mrska kaurska civilizacija:

Hahaha...kako mozes znati kako je koji grad mirisao ili smrdio u 16 stoljecu, jel imas vremeplov?

pogled na 16., 17. i dobar dio 18. stoljeca, onda je doticna gospodjica/gospodja zaista u pravu. U to vrijeme su osmanski gradovi bili uredjeniji, cistiji i napredniji.

Ma po čemu?

Otkud ti to?

Usprkos cestim nemirima u Hercegovini u 18. stoljecu, u bosanskom je ejaletu opcenito bila bolja uprava nego u susjednim podrucjima u Srbiji, i nije bilo toliko razbojnickih prepada. Mozda je zbog toga Bosna u toku cijelog tog stoljeca neprestano privlacila stanovit dotok doseljenika iz srpskih krajeva. Ipak, glavni uzrok porastu stanovnistva zacijelo je bio prirodni prirast. To pretpostavlja da je ekonomija dobro funkcionirala i da krscani, iako su na selu zivjeli u siromastvu, nisu ipak patili od krajnje oskudice.

S druge strane, manjina krscanskog naroda uzivala je u pravom blagostanju u vecim bosanskim gradovima, u kojima se razvila krscanska (i zidovska) trgovacka klasa. Katolici, sa svojim starim dubrovackim vezama, dominirali su u bosanskoj trgovini sve do kraja 17. stoljeca; nakon toga su vazniju ulogu igrali Srbi, Vlasi, Grci i Armenci. I pojedini su obrtnici bili pravoslavne vjere, posebno zlatari.13 Muslimani su se u gradovima drzali uglavnom kucne radinosti, ali su se od sredine 18. stoljeca i oni poceli baviti trgovinom.14 Bogato Sarajevo u 17. stoljecu bijase jedno od balkanskih cuda, kudikamo najvazniji grad u unutrasnjosti zapadno od Soluna. Jedan je posjetilac zabiljezio 1628. godine da pojedini trgovci imaju zalihe robe u vrijednosti od 200 do 300 tisuca dukata.15 Sjajan opis Sarajeva sacuvan je u dnevniku neumornog turskog putopisca Evlije: McGowan, Economic Life in Ottoman Evrope, str. 90. Prvi broj cini se nevjerojatno nizak; mozda to samo znaci da se bosanska uprava jos nije bila oporavila od rata pa nije uspjela prikupiti sve podatke. Osim toga, tada se prvi put nisu brojile porodica nego svi odrasli muskarci.

Celebija, koji je posjetio taj grad 1660. godine i pribiljezio da Sarajevo ima 17.000 kuca (sto znaci vise od 80.000 stanovnika), 104 dzamije i carsiju sa 1080 ducana, u kojima se proda je roba iz Indije, Arabije, Perzije, Poljske i Ceske. Pa i sami su stanovnici ostavili na njega snazan dojam: "Buduci da je ovdje ugodno podneblje, ljudi su pretezno rumene puti. Na sve cetiri strane svijeta ima gorskih pasnjaka i obilje tekuce vode. Zbog toga su stanovnici krepki i zdravi. Ima cak vise od tisucu staraca... koji su dozivjeli sedamdesetu."16 Jedan francuski putnik koji je bio u Sarajevu svega dvije godine prije njega bijase podjednako odusevljen: "Ima vrlo lijepih ulica, krasnih i dobro sagradjenih kamenih i drvenih mostova, i 169 lijepih cesama," zabiljezio je izmedju ostaloga. "Grad je pun vrtova: vecina kuca ima svoje privatne vrtove, pune vocaka, posebno jabuka." Bio je ugodno iznenadjen i trznicom "sa bezbroj ljudi i svakojakom robom", i velikim tjednim konjskim sajmom - bosanskim specijalitetom.17

Sarajevu je trebalo dugo vremena da se oporavi od poharanosti iz 1697. godine. Bila su jos dva velika pozara, 1724. i 1788. godine.18 Drzi se da je 1807. broj stanovnika bio 60 000, manji od broja koji je naveo Celebija 1660. godine, ali jos uvijek impresivan ako se usporedi s brojem zitelja Beograda 1838. godine (12 963) ili Zagreba 1851. godine (14 000).19

Osmansko carstvo je u to vrijeme bilo ekonomski i vojno najjace carstvo svijeta, barem u 16. stoljecu - tad im je i "njemacki car" (tj. Habzburgovci) placao tribut. Normalno je da se to odrazavalo i na unutrasnje stanje, na izgled gradova..nacin zivota, itd..Tkzv. Pax Ottomana je garantovala, barem civilnom stanovnistvu, jedan relativno miran period, bez ratova. Naravno, ratovi su se vodili ali su isti bili vecinom osvajacki i nisu neposredno pogadjali osmanske provincije.

Ovaj odlomak (Malcolm, Povijest Bosne) opisuje stanje u gradu Sarajevu u 17. stoljecu, kada je zasigurno bilo gore nego u 16. stoljecu (vrijeme vladavine Sultana Selima I. i Sulejmana I. Zakonodavca, ili kako ga kod nas zovu "Velicanstvenog"):



http://www.camo.ch/povijestbih09.htm


U dokumentima SPC-a s kraja 17. stoljeca i pocetka 18. stoljeca Sarajevo je, tako Milos Okuka i Meho Sose, nazvano: Od boga nadarenim mjestom.

Šta reći - lijepo.

Posebno me se dojmio dio o "vrtovima i zasadjenim jabukama". Ali taj dio za nenamjerno otkriva i nešto drugo - Vrhbosna je pitom kraj dok je život onako po "domaći". Nema tu mjesta za ovog mastadonta divlje gradnje u šta se pretvorilo sadašnje Sarajevo.
Ona Breka, Rajlovac, pa i Ilidža - ono prestrašno izgleda.

Može li Vrhbosna biti nekakva kopija "megalopolisa" kako ju nastoje prikazati oni koji mrze "seljake"?

Ne bih ti to znao reci. Ne zivim tamo, odem u vrh glave jednom godisnje, rijetko dva put, ali i tad obicno prebivam u centru gdje mi roditelji imaju stan.

A i taj secesijski centar ti je ko hrid usred oceana. Stisneš li malo gas ode u pokrajnju ulicu upadneš u "blato do grla".

Čuj "megalopolisa" sa staklenim zgradama i sa sve manje zelenih površina... Još su Srbi ispali najmudriji što nisu dali da u Banja Luci lokalni tajkuni grade tornjeve kojima je cilj što trajniji spomenik nečijem egu.

Jesi ti primjetio da ni na jednoj slici Banja Luka nema vizuru onih američkih inner cities sa zgradama? Gledaš sliku grada i sve nešto šumovito pa se pitaš - a gdje je tu grad? Gdje je 200.000 ljudi?

Sve je ispremreženo parkovima, zelenilom i očito niko nema potrebu dokazivati - tu počinje grad, tu je asvalt - seljaci raus!

Naravn, druga je stvar neugodna sjećanja na rat pa čovjek ne može proći a da ne pomisli koliko je zakopanih kostura po tim parkovima...

Draži mi je Bihać sa svojim baščama nego Sarajevo sa Twist towerom - 100 puta.

toteme, pa i katolici, posto Hrvata tad u BiH nije bilo,

Ubaciš ga ti onako hinjski...

Pa dobro sad, ovuda su prošli i Rimljani pa bi mi sad jelte, trebali u znak osvete za okupaciju razvalit Vatikan tim prije što su pokrenuli desetak ratova protiv Bosne zbog hereze posredstvom Mađara i drugih.
Dakle, to licemjeerje bi jamčno trebalo imat granica pa i kod tog Ivankovića. On bi da veliča Rim a da se Bošnjaci seru po Istambulu. Turci su harali po Bosni a papinska inkvizicija nije, kao ni Mađari, Austrijanci, Mlećani, Nijemci, Srbi i tko se sve ovdje nije valjao u krvi

Dobri Bosnjani...

Sve ovo zlo sto se dogadjalo, i sto se dogadja je posljedica ovog sto je na slikama...

Odredjene cinjenice spominjem samo u kontekstu dijaloga s odredjenim sagovornicima, tj. pratim nivo sagovornika.