Selo Zasavica, Pougarje

Otišli iz Pougarja 1992. godine kao osnovnoškolci, on iz 8., a ona iz 4. ili 5. razreda. Gotovo 30 godina "lutali" po svitu i sada se vraćaju na svoje

Zanimljiv primjer. Danas dvoje djece žive u selu Zasavica koje djece nije vidjelo 30 godina, odnosno od rata.

Jeste li vi ikavci? Jesu Jajčani ikavci?

jesmo, od davnina, ali kad jednom izgubiš tlo pod nogama, svašta bude i od tebe i te ikavice

biskup fra Marko Dobretići, sin našeg kraja prije 250 godina napisao je knjigu, svojevrsni priručnik za svećenike od 600 stranica na ikavici

imam negdje kartu srpskih autora, baš za dio Jajca i okolice, i taj naš dio je ikavica, dolje Jajce niže baš i nije....mislim da se radi o 1927. god

npr. jedna zanimljivosti iz te knjige, kao kažu da je naš narod govorio pratar, a ne fratar prije tih 100 godina, a ja iskreno nikad nisam tu riječ čuo iz usta Pougaraca

Koliko znam vec dole Jajce i Podmilacje nije ikavica vec cista ijekavica

U ovakvim mjestima bi dobro bilo donijeti plan da kuce trebaju imati tradicionalni izgled pri gradnji (U Njemackoj i Austriji je to jako cesto). To bi mogao biti dobar magnet za turiste

jedva ljudi naprave običnu kuću, a kamo li tradicionalnu, pogotovo sa ovim poskupljenjima materijala

naša da nije bila tradicionalna, poslje rata bi od nje nešto i ostalo, a ne gromila kamena koja stane na kamion...tako je od par stotina kuća ostao samo pepeo

Ma dobro to shvacam ljudima je bitno da sklepaju krov nad glavom. Rekao sam to teoretski

Prije dva tjedna sam bio u Dobretiću.
Sa Čakarom popio koju rakiju i kratko prebacili koju (bilo je dosta gostiju).
Svaka čast svakom tko je ostao i vratio se na svoju rodnu grudu.
Čakara nadam se da će biti nešto od onih obećanja (nas nikada nisu slagali to moram potvrditi).

hehe, a ti si taj :)

ako Bog da, malo da ubrzamo postupak privođenja instastrukture svrsi

1400 mnv u sred BiH i još ikavicom pričaju, morat ću i ja posjetit te Dobretiće pod hitno.

Nećeš se pokajati.
Priroda je top, domaćini odlični.
Put katastrofa, ali isplati se!

Izvor: https://jajce-online.com/svjetlo-dana-u ... dobretici/


Svjetlo dana ugledala monografija o župi Dobretići

Početkom lipnja iz tiska je izašla monografija o župi Dobretići – Župa Dobretići u Pougarju. Nakladnik monografije je župni ured sv. Ante Padovanskog u Dobretićima na čelu sa župnikom fra Jurom Tokalićem. Urednik monografije je fra Drago Bojić. Monografiju je tehnički oblikovao Branko R. Ilić, a otiskana je u tiskari Grafotisak, Grude.

Monografija je objavljena u povodu 350. obljetnice župe Dobretići, 50. godišnjice posvete župne crkve i 100. godišnjice smrti narodnog „sveca“ Joze Furundžije. Povijest kršćanstva na području župe Dobretići starija je od ustanovljenja župe. Župa Dobretići, u prošlosti zvana Vrhovine, osnovana je 1672. godine odvajanjem od jajačke župe. Ime je dobila po srednjovjekovnom plemićkom rodu Dobreta koji su se nazivali i Dobrinović i Radimirović. Imali su posjede u Raškoj i istočnoj Bosni.

Bježeći pred Turcima, bosanski plemić Stjepan Dobreta pronašao je utočište u pougarskom kraju i tu se nastanio sa svojom obitelji. Iz plemićke obitelji Dobreta potječu značajni franjevci i svećenici, među njima i biskup fra Marko Dobretić (1707. – 1784.). Iz roda Dobreta-Dobrinovića od kojih su se neki naselili u Dalmaciji, Crnoj Gori, Grčkoj i Carigradu, potekli su svi rukavci plemića Vranjicani-Dobrinovića. Mnoga prezimena u jajačkom, vracarskom, travničkom kraju i drugim dijelovima Bosne vuku porijeklo iz pougarskog kraja.

Monografija Župa Dobretići u Pougarju opisuje povijest župe Dobretići, obitelji Dobreta i pougarskog kraja. U monografiji su predstavljena pougarska sela, prezimena, groblja, duhovna zvanja i svećenici koji su djelovali u župi Dobretići. Opisana je i bliža povijest pougarskog kraja i sadašnje stanje u župi i Općini Dobretići koja je osnovana 1998. godine. Monografija je opremljena dokumentima, fotografijama i kartama te predstavlja dosad najzaokruženiju povijest pougarskog kraja.

Župa Dobretići je 1991. godine imala oko pet tisuća vjernika. U ratu 1992. – 1995. svi su prognani sa svojih ognjišta. Po završetku rata dio Pougaraca se vratio u svoj kraj. Župa Dobretići danas ima oko 250 vjernika. Jedan dio prognanih Pougaraca nastanio se u Jajcu, a većina njih živi u Hrvatskoj, Sloveniji i zapadnoeuropskim zemljama.

Monografija se može kupiti u župnom uredu sv. Ante Padovanskog u Dobretićima i u Franjevačkom samostanu sv. Luke u Jajcu. Cijena monografije je 50 KM.

Prika moj, samo nešto malo o našoj PRASTAROJ IKAVICI.

Od svih "izvornih naričja" (ekavica, ikavica, i/jekavica), kojim govore Hrvati od davnina, "i/jekavski" je izvorno daleko najmanje zastupljen, caa. 5% Hrvata je "i/jekavicu" imalo kao "kućni izgovor"!
Od Mostara na istočno, pa sve do Dubrobnika, i neka mista kao Slunj, itd..znači sve redom štokavci.

Ikavica je činila do nazad 40-50 godina caa. 50-60% "kućnog govora" među Hrvatima.
Ikavica je jedina koja je zastupljena u sve tri grane hrvatskog jezika, čakavskom, kajkavskom i štokavskom.

Ikavicu od davnina isljučivo koriste Hrvati (to uključuje i jedan dio potomaka Muslimani Hrvata).
Svi stari dokumenti u Bosni ponosnoj su pisani ikavicom tako i najpoznatija povelja Kulina bana.
Po brojnosti i proširenosti govornika ikavice, je ona tribala postati "standardni hrvatski jezik".
Odluku o "standardnom jeziku" Hrvata su odlučile druge stavri.

Tako da to ni malo ne triba čuditi, da naš narod u sridnjoj Bosni priča ikavicom.
Ikavica je naviše potisnuta za vrime druge Juge.
Najjače se održala na prostoru Dalmacije, Hercegovine i nekih dilova Bosne. U Slavoniji je još stariji ljudi znaju korostit i puno je zastupljena u starim slavonskim pismama.

U nas (zapadna Ercegovina i Cetinska krajina) i dan danas svako dite zna šta je "pratar"

Moj jaran Drago.
Imaju oni i kuću blizu Nina. Malo Bosna malo Dalmacija, baš mu zavidim :(
I ja bi curik ali na svu žalost hanuma neće ............... tuga brate.
Umisto da se kupam u Trebižatu, na Kravici, na Božijaku i kad mi ćufne do Jadrana ili Blidinja, ja ćamim ovdje