Ako se ne obterećujete očuvanjem vlastitog jezika, znači priznajete da ga niti nemate...
Kod nas se reče influencer (ne influenser) tako da ta bojazan da budemo kano vi uobće ne postoji niti u zamisli, a najvažnije je da ta rieč niti nije vaša. Odbojnost spram tuđica postoji u dielu hrvatskog naroda (kano i kod većine slavenskih naroda) još od 19. st., znači davno prije neke odbojnosti spram Srba.
One riedke srbske jezikoslovce koji upozore na pretjerivanje s tuđicama u srbskom jeziku nazivate Ustašma. Tako da, vi ste te koji usmjeravate svoj jezik samo da bude drugčiji od Hrvata.

Ajde Srbi otvorite si neku svoju temu gdje možete razglabati o vlastitim kompleksima i iluzijama i kako niste opterećeni i kako ste državotvorni.

Upload?

Koristis li rec "dušoraščlamba"?
Nailaziš li često na tu reč? Da li si ikada cuo da je neko upotrebljava?

Uvedena je devedesetih, po rečima Borisa Budena, shodno vašoj jezičkoj filozofiji. I ako ne znas, znači "psihoanaliza"!
Upotrebaljava li se reč "raščlanitelj", za analiticara (politickog) npr?

Vas strucnjak, nakon decenija uspesne prakse u psihoanalizi, u jednom trenutku morao bi da uci naziv svoje struke. A s njim i siroke mase, za potrebe razumevanja novojezickog teksta/govora.
To je valjda dovoljno da se shvati da vasa jezicka filozofija pravi od jezika sprdnju, i dosta vasih ljudi se i odnosi prema toj pojavi kao prema sprdnji.

Aleksije nas Hrvate baš briga što Aleksiji misle o hrvatskom jeziku i o novim riječima u hrvatskom jeziku.

Zašto opterećuješ temu sa svojim srpskim dijasporaškim kompleksima?

Vi Srbi radite od svog jezika šta god hoćete.

Mi Hrvati ćemo raditi što mi hoćemo.

Čemu opterećenost Hrvatima?

Pričekaj da spontano nove hrvatske riječi uđu u srpski jezik nakon nekoliko godina pa onda komentiraj.

Zasto ne i rec "politika" da se hrvatizuje?

Inace, otvoris pocetnu stranu foruma, i nailazis na nedoslednosti hrvatske jezicke filozofije, jer su upotrebljene reci: forum, portal, registracija, postovi, zona (vremenska), aktivne teme, diskusija, funckinalnost, komentari, apeli, humanitarne akcije, solidarnost, tehnicka... Itd. Itd. Sve vrvi od tudjica. Zasto se to ne ispravi?

Cim nemate neko objasnjenje, odmah pricate o tome kako vas nije briga i sl.
Nisam ni rekao da vas je briga, niti treba da brinete sta neko misli.
Ali i vasi ljudi vas upucuju na te apsurde u koje se upustate, pa ako necete meni i Srbima da objasnjavate, barem recite kako biste objasnili njima?!

I Šuleka su izsmijavali na pr. za rieč brzojav, a danas unatoč što imamo jugonaslieđe ipak se prihvatila u narodu. Bitno je da postoji izbor hrvatske rieči, a dovoljno je da ju neki nastavnik samo jednom upotrebi na nekom predavanju i već će ona izić iz ormara, a možda nakon nekog vremena se i ustali. Kad si čak i ti čuo za dušorazčlanbu, znači da je dotična rieč na dobrom putu.
Treba nastojat u obrani svog jezika, makar te neki put i sprdali. Makar vas Srbe sprdaju oko svega i svačega, ali eto tebe brine sprdanje oko obrane slavenskog jezika

Čuj ti njega - ' srbijanski' književni standard...
Ne bih dalje.

Svjetonazor je nova hrvatska riječ za ideologiju ili riječ koja se odnedavno počela koristiti za taj pojam.
Ako griješim, može me se slobodno ispraviti.

Mislim da to nisu sinonimi

Nisu. Svetonazor je stvar pojedinca, lično gledanje na stvari a ideologija je kompleksan pojam vezan za veću grupu ljudi, npr političku stranku.

Uostalom, svetonazor je reč koja se već dugo koristi kod nas. Odakle to da je nova?

Nekakav izravni prievod za rieč ideologija bi bilo misloslovlje.

Nepopularno (među Srbima) mišljenje - Hrvati su uglavnom u pravu. Treba čuvati jezik i pronalaziti odgovarajuće domaće reči za nove stvari. Loše je kada to ide u rogobatne krajnosti tipa dušoraščlanba i zrakomlat ili kada hardver i softver postanu tvrdotvorine i mekotvorine. Sad je već kasno smišljati nove reči za strane koje su se već odomaćile, ali treba voditi računa da se što više koriste domaće reči i da se ne uvoze nepotrebno strani izrazi ako postoje domaći koji se bolje uklapaju u jezik i mogu da prenesu potrebno značenje.

Mislim da ne. Jezik se razvija prirodno i mi se sasvim fino nosimo sa internacionalnim terminima jednako kao i drugi evropski narodi.

Pa kakvo je to cuvanje jezika, kad se uvode nove reci?
To znaci da se stare odbacuju, a kad se nesto odbacuje, to onda nije - cuvanje!

I osim toga, ako su im nove reci - hrvatske, cije su im onda stare reci? Meni pada na pamet samo jedan odgovor. Stare reci su onog naroda od kojeg toliko zele da se razlikuju.

To je totalna glupost. Kao što su i ti narodi u svom jeziku izmislili novu riječ za novu stvar tako i svaki drugi narod stvara novu riječ u svom jeziku za tu novu stvar. Preuzimati stranu riječ u stranom obliku je kulturna inferiornost.

No, to je stvar vas Srba. Možete ako hoćete preuzeti i cijeli engleski ili ruski jezik ako vam to odgovora da se ne mučite s novim riječima. Drugi su već sve izmislili.

Ono što je meni fascinantno da vi Srbi imate opsesivnu potrebu na hrvatskom forumu na temi o novim hrvatskim riječima pisati kako je to vama glupo.

Druga jednako fascinantna stvar je da vam se to dopušta.

Pa vidi macak, vi npr. strane vlastite imenice pisete onako kako se pisu na tom stranom jeziku. A mi onako kako izgovaramo. Dakle, i vi u nekim segmentima manje cuvate svoj jezik nego mi.
Na stranu sto se ni tog pravila ne mozete dosledno pridrzavati kad naidjete na neko nelatinicno pismo (arapsko, grcko, japansko...).

Drugo, po uzoru na Vukovu azbuku Gaj je nacinio hrvatsko pismo. Nije li to znak manjka jezicke samostalnosti?

Poenta je da su tudji uticaji prirodna stvar, narocito ako tudjice imaju dugu tradiciju koricenja. A vi terate ljude da pod stare dane uce nove reci.

Jezik treba da teče a ne da se govornik brine i premišlja koju reč da odabere - da nije suviše srpska, da nije strana itd itd.

Drugim riečima, umriet bez borbe... U svakom slučaju obstanak narodnih rieči ovisi o pojedincima i njihovoj narodnoj samosviesti. Gadno je biti spreman samo tako izgubiti jezik, jedan od stupova onoga što tvori jedan narod...

Jezik se ne čuva borbom već obrazovanjem novih naraštaja i čitanjem dobre klasične literature što doprinosi bogaćenju rečnika, kultivisanju rečeničnog sklopa i poznavanju pravopisa. Mi toliko postojećih reči imamo da ne vidim potrebu za konstruisanjem novih.

Ako obrazuješ nove naraštaje na osnovu tuđih rieči, kako time možeš očuvati svoj jezik? Dvie su posljedice tog obrazovanja. Ili će se diete puno lošije obrazovat, jerbo će zbog nerazumljivijih tuđica lošije shvaćati gradivo ili će pak uočiti da je najjednostavnije prieći na strani jezik (englezki) i obrazovat se u podpunosti na njemu a svoj jezik zanemariti i svesti ga na kućnu uporabu.

Ama kojih tuđih reči, čoveče!

Da li ćeš reći kompjuter ili računar? Akcija ili popust? Ekstra ili odlično? Follower ili pratilac?