|
|
Stranica: 5/21.
|
[ 511 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
snowflake
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 08 pro 2011, 14:14 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2755
|
Ceha je napisao/la: snowflake je napisao/la: Što nitko ne čita moje teme. Govor Kraljeve Sutjeske pripada ovdje. http://hr.wikipedia.org/wiki/Isto%C4%8D ... i_dijalektA u tom govoru šćakavica nije svugdje jednako prisutna. I refleks jata bi trebao biti ijekavski. Da, šćakavica je ijekavski. Prošireni prostor trokutistana je nekoć bio šćakavski. Mislim da je granica (bila, tko zna gdje je sada) od Žepča pa rijekom Bosnom do Visokog i Fojnice. Zapadno od nje je novoštokavska ikavica. Nego jedno pitanje. Hrvatski nema ono crnogorsko meko š kao slovo, međutim ono bi se trebalo javiti kao fon (ne fonem) u riječima poput lišće. Kakva je stvar s šćakavicom? Je li ovo prvo š meko, ili je ć tvrdo. Ili riječ o međuvrijednostima? To me isto zanima u odnosu na čakavicu. Šćakavica i čakavica su povezane, bila je fora kad sam na engleskom radio neku kartu, štokavski je shtokavian, štakavski shtakavian, čakavski chakavian(tshakavian) a šćakavski shchakavian (shtshakavian). Prijelazi iz glasa tš(č) u št koje prelazi u ć. Ako je netko jezikoslovac (ja očito nisam ) nek ukaže na sličnosti/razlike. Inače moj izgovor je zg, č i ć su neka međuvrijednost, pa je i to razlog postavljanju glupih pitanja Šćakavizam je vrlo stara izoglosa koja se može naći u nekim govorima slavonskog, zapadnog (šćakavski poddijalekt) i istočnobosanskog dijalekta. Prisutnija je u slavonskom, nego u zapadnom ili istočnobosanskom, generalno. Ceha je napisao/la: Kakva je stvar s šćakavicom? Je li ovo prvo š meko, ili je ć tvrdo. Ili riječ o međuvrijednostima To pitanje bi prije bilo za fonetičare, no mislim da nema neke pretjerane fonetske razlike. Fonetska razlika proizlazi prvenstveno iz glasovne okoline, kako je poznato. Ceha je napisao/la: To me isto zanima u odnosu na čakavicu. Šćakavica i čakavica su povezaneTo me isto zanima u odnosu na čakavicu. Šćakavica i čakavica su povezane. Citat: Jesu. Mnogo više nego je to danas očito. Stari zap. narječje mnogo je povezanije i s čakavštinom i s kajkavskim. Njemu je danas najsličniji slavonski dijalekt.
Ne, zapravo promjena je ova: stj>(jotacijom) šć jer je t+j=ć poslije disimilacijom šć dobiješ št. Ali šć je bilo starije, predtursko stanje.
U ovom dijalektu (istočnobosanskom), ali imaš šćakavski podijalekt zap. dijalekta, koji je, naravno, ikavski. U Dalmaciji i na nekim mjestima u BiH, iako je češće novije novoštokavsko št.
|
|
Vrh |
|
|
Ceha
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 08 pro 2011, 16:04 |
|
Pridružen/a: 08 svi 2009, 13:12 Postovi: 24024
|
snowflake je napisao/la: Ceha je napisao/la: Da, šćakavica je ijekavski. Prošireni prostor trokutistana je nekoć bio šćakavski. Mislim da je granica (bila, tko zna gdje je sada) od Žepča pa rijekom Bosnom do Visokog i Fojnice. Zapadno od nje je novoštokavska ikavica. Nego jedno pitanje. Hrvatski nema ono crnogorsko meko š kao slovo, međutim ono bi se trebalo javiti kao fon (ne fonem) u riječima poput lišće. Kakva je stvar s šćakavicom? Je li ovo prvo š meko, ili je ć tvrdo. Ili riječ o međuvrijednostima? To me isto zanima u odnosu na čakavicu. Šćakavica i čakavica su povezane, bila je fora kad sam na engleskom radio neku kartu, štokavski je shtokavian, štakavski shtakavian, čakavski chakavian(tshakavian) a šćakavski shchakavian (shtshakavian). Prijelazi iz glasa tš(č) u št koje prelazi u ć. Ako je netko jezikoslovac (ja očito nisam ) nek ukaže na sličnosti/razlike. Inače moj izgovor je zg, č i ć su neka međuvrijednost, pa je i to razlog postavljanju glupih pitanja Šćakavizam je vrlo stara izoglosa koja se može naći u nekim govorima slavonskog, zapadnog (šćakavski poddijalekt) i istočnobosanskog dijalekta. Prisutnija je u slavonskom, nego u zapadnom ili istočnobosanskom, generalno. Ceha je napisao/la: Kakva je stvar s šćakavicom? Je li ovo prvo š meko, ili je ć tvrdo. Ili riječ o međuvrijednostima To pitanje bi prije bilo za fonetičare, no mislim da nema neke pretjerane fonetske razlike. Fonetska razlika proizlazi prvenstveno iz glasovne okoline, kako je poznato. Ceha je napisao/la: To me isto zanima u odnosu na čakavicu. Šćakavica i čakavica su povezaneTo me isto zanima u odnosu na čakavicu. Šćakavica i čakavica su povezane. U ovom dijalektu (istočnobosanskom), ali imaš šćakavski podijalekt zap. dijalekta, koji je, naravno, ikavski. U Dalmaciji i na nekim mjestima u BiH, iako je češće novije novoštokavsko št. Thanks:)
|
|
Vrh |
|
|
snowflake
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 08 pro 2011, 16:44 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2755
|
Da, zaboravih reći najvažnije: kajkavski i čakavski isto tako imaju očuvane skupine šč (kajk.) i šć (čakavski), iako može biti malih razlika po mjesnim govorima. To što si rekao za izgovor č u kajk., razumijem te posve. De nada :)
|
|
Vrh |
|
|
Crvena Sonja
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 11:36 |
|
Pridružen/a: 11 sij 2011, 13:22 Postovi: 2999
|
dudu je napisao/la: Crvena Sonja je napisao/la: šćinit,pušćaj,pušćati,išće,rišćati(usuditi se),šćedit,šapćat.. kod mene kažu šparat. I kod nas kažu šparat i šćedit.. našla sam još dvi - šćucat i rašćuvan...poznajete li značenje riječi- rašćuvan, koristi li se još negdi?
|
|
Vrh |
|
|
vrilo_pridaka_1686
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 12:28 |
|
Pridružen/a: 24 lis 2011, 14:53 Postovi: 2140
|
Crvena Sonja je napisao/la: dudu je napisao/la: kod mene kažu šparat. I kod nas kažu šparat i šćedit.. našla sam još dvi - šćucat i rašćuvan...poznajete li značenje riječi- rašćuvan, koristi li se još negdi? I Švabe divane šparat (Sparen Sie Wasser, bitte!), a imajući u vidu koliko je nji bilo po današnjoj Vojvodini dok ji komunisti nisu protirali... Bunjevci po Bačkoj tako ne kažu "ljekarna" već "pateka" (nem. Apotheke). Germanizmi koji su ostali kod ovdašnjih bunjevaca i srba su i: Advokat, Friško (nem. Frisch), Ajer (zrak), Luster, fruštuk ili doručak (nem. Früstück) (kod Srba, samo Lale po Vojvodini kažu fruštuk). Primjer... Kod nji je uvik čisto ko u pateki, al moro sam izać malo na frišak ajer. Nisam ni fruštukovo redovno pa mi bilo zdravo rđavo. Bunjevci za novce vele da ji ne triba arčit, vardalit, stuckat... Za izraze "šćucat i rašćuvan" nisam čuo, i koliko znam ne koriste se po Bačkoj.
|
|
Vrh |
|
|
Ministry of Sound
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 12:30 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 09:25 Postovi: 44062 Lokacija: Folklorni Jugoslaven, praktični Hrvat
|
FYI, postojala je i u Sarajevu mala oaza ikavice, zahvaljujući doseljenicima iz Hercegovine...pomalo se gubila u okružju "srpsko-hrvatskog", no "dida", "sikira" i sl su se očuvale i do 3 generacije...
_________________ sklon'se bona Zineta sa penđera, vidiš da te vlasi oćima kurišu
|
|
Vrh |
|
|
pjosip
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 12:31 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 13:10 Postovi: 4456
|
Šta je sa riječi - šesan/šesna ?
_________________ Srpska deca, srpski voz, srpski vratovi, srpski mostovi
|
|
Vrh |
|
|
Dragica88
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 12:49 |
|
Pridružen/a: 09 lip 2011, 16:58 Postovi: 172
|
Čitala sam nedavno putopis Evlije Čedlebije i njegovo viđenje Beograda u to vrijeme. On navodi neke riječi koje se koriste u govoru među lokalnim stanovništvom te spominje dosta ikavskih riječi. Da li je stvarno tada u Beogradu postojao takav govor ili je on zbog sličnosti pomiješao ikavicu sa ekavicom? Jer ako je postojala ikavica oko Beograda da li to možda otvara neke pretpostavke, da je npr ekavica nastala od ikavice? Ne kažem da jeste, samo kažem kako bi netko mogao steći takav dojam čitajući njegov Putopis.
|
|
Vrh |
|
|
Crvena Sonja
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 12:51 |
|
Pridružen/a: 11 sij 2011, 13:22 Postovi: 2999
|
vrilo_pridaka_1686 je napisao/la: Crvena Sonja je napisao/la: I kod nas kažu šparat i šćedit.. našla sam još dvi - šćucat i rašćuvan...poznajete li značenje riječi- rašćuvan, koristi li se još negdi? I Švabe divane šparat (Sparen Sie Wasser, bitte!), a imajući u vidu koliko je nji bilo po današnjoj Vojvodini dok ji komunisti nisu protirali... Bunjevci po Bačkoj tako ne kažu "ljekarna" već "pateka" (nem. Apotheke). Germanizmi koji su ostali kod ovdašnjih bunjevaca i srba su i: Advokat, Friško (nem. Frisch), Ajer (zrak), Luster, fruštuk ili doručak (nem. Früstück) (kod Srba, samo Lale po Vojvodini kažu fruštuk). Primjer... Kod nji je uvik čisto ko u pateki, al moro sam izać malo na frišak ajer. Nisam ni fruštukovo redovno pa mi bilo zdravo rđavo. Bunjevci za novce vele da ji ne triba arčit, vardalit, stuckat... Za izraze "šćucat i rašćuvan" nisam čuo, i koliko znam ne koriste se po Bačkoj. šćucat,šćucavica-štucavica rašćuvan-razmažen, taj termin rašćuvan koristi za djecu koja su razmažena u smislu da su preživa, s premalo kontrole, s premalo kazni, s previše popuštanja....čim djete na prvu ne posluša roditeljsku naredbu - rašćuvano je. (naravno ,taj izaraz koriste samo starija čeljad)
|
|
Vrh |
|
|
vrilo_pridaka_1686
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 12:52 |
|
Pridružen/a: 24 lis 2011, 14:53 Postovi: 2140
|
Ministry of Sound je napisao/la: FYI, postojala je i u Sarajevu mala oaza ikavice, zahvaljujući doseljenicima iz Hercegovine...pomalo se gubila u okružju "srpsko-hrvatskog", no "dida", "sikira" i sl su se očuvale i do 3 generacije... Ništa u pismi lipše...
|
|
Vrh |
|
|
Ministry of Sound
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 12:53 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 09:25 Postovi: 44062 Lokacija: Folklorni Jugoslaven, praktični Hrvat
|
Dragica88 je napisao/la: Čitala sam nedavno putopis Evlije Čedlebije i njegovo viđenje Beograda u to vrijeme. On navodi neke riječi koje se koriste u govoru među lokalnim stanovništvom te spominje dosta ikavskih riječi. Da li je stvarno tada u Beogradu postojao takav govor ili je on zbog sličnosti pomiješao ikavicu sa ekavicom? Jer ako je postojala ikavica oko Beograda da li to možda otvara neke pretpostavke, da je npr ekavica nastala od ikavice? Ne kažem da jeste, samo kažem kako bi netko mogao steći takav dojam čitajući njegov Putopis. To nema veze sa Beogradom jer kao što znaš ekavica je rasprostranjena i kajkavskim područjima (Slovenija i sjeverozapadna Hrvatska).
_________________ sklon'se bona Zineta sa penđera, vidiš da te vlasi oćima kurišu
|
|
Vrh |
|
|
vrilo_pridaka_1686
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 13:01 |
|
Pridružen/a: 24 lis 2011, 14:53 Postovi: 2140
|
Crvena Sonja je napisao/la: vrilo_pridaka_1686 je napisao/la: I Švabe divane šparat (Sparen Sie Wasser, bitte!), a imajući u vidu koliko je nji bilo po današnjoj Vojvodini dok ji komunisti nisu protirali... Bunjevci po Bačkoj tako ne kažu "ljekarna" već "pateka" (nem. Apotheke). Germanizmi koji su ostali kod ovdašnjih bunjevaca i srba su i: Advokat, Friško (nem. Frisch), Ajer (zrak), Luster, fruštuk ili doručak (nem. Früstück) (kod Srba, samo Lale po Vojvodini kažu fruštuk).
Primjer... Kod nji je uvik čisto ko u pateki, al moro sam izać malo na frišak ajer. Nisam ni fruštukovo redovno pa mi bilo zdravo rđavo.
Bunjevci za novce vele da ji ne triba arčit, vardalit, stuckat... Za izraze "šćucat i rašćuvan" nisam čuo, i koliko znam ne koriste se po Bačkoj.
šćucat,šćucavica-štucavica rašćuvan-razmažen, taj termin rašćuvan koristi za djecu koja su razmažena u smislu da su preživa, s premalo kontrole, s premalo kazni, s previše popuštanja....čim djete na prvu ne posluša roditeljsku naredbu - rašćuvano je. (naravno ,taj izaraz koriste samo starija čeljad) Interesantno... hvala ti! Kod nas za dicu koja vole prkosit vele da su mali huncuti, bećari, a kad naprave kaku štetu, onda nana iđe po šibu, pa dite dobije po gujci za huncutarije po kući! Klečilo se i po kuruzima u ćoši, a virujte mi na rič od tog kolina bole satima. :)
|
|
Vrh |
|
|
dudu
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 13:03 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:39 Postovi: 60696 Lokacija: DAZP HQ
|
Dragica88 je napisao/la: Čitala sam nedavno putopis Evlije Čedlebije i njegovo viđenje Beograda u to vrijeme. On navodi neke riječi koje se koriste u govoru među lokalnim stanovništvom te spominje dosta ikavskih riječi. Da li je stvarno tada u Beogradu postojao takav govor ili je on zbog sličnosti pomiješao ikavicu sa ekavicom? Jer ako je postojala ikavica oko Beograda da li to možda otvara neke pretpostavke, da je npr ekavica nastala od ikavice? Ne kažem da jeste, samo kažem kako bi netko mogao steći takav dojam čitajući njegov Putopis. Evlija Čelebija Beograd naziva Biogradom. Citat: Opisujuci Biograd navodi, kako se rijeka Sava, izmedu ostalog sabire iz voda, koje dolaze sa granica Bosne, Hrvatske i Slavonije (V, p. 370). Istim povodom govori o srpskom jeziku kao o iskvarenu dijalektu, premda su Srbi u neposrednoj blizini Bugara i Bosnjaka (te tu onda kaze, kako mnogo Biogradjani, medu ostalim poznaju i hrvatski jezik /V, 382/).
_________________ "Hrvata je danas u BiH manje od 400.000, ali je naš cilj da nas je milijun", kazao je Čović.
|
|
Vrh |
|
|
matijas
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 13:11 |
|
Pridružen/a: 24 vel 2011, 12:27 Postovi: 4
|
dudu je napisao/la: mi u TG-u kažemo dedo, a did više kad pričamo o njemu u 3. licu. ..da, to mi je uvik bilo čudno-> sami grad i Šuica pogotovo, svi govore dedo...a mi oko Buškog blata, posebno južna strana, se prenerazimo kad to čujemo
|
|
Vrh |
|
|
dudu
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 13:13 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:39 Postovi: 60696 Lokacija: DAZP HQ
|
jel vi dolje oko Buškog govorite kao Rožani, doša, oša, poša ili kao mi gornji, došo, ošo, pošo?
_________________ "Hrvata je danas u BiH manje od 400.000, ali je naš cilj da nas je milijun", kazao je Čović.
|
|
Vrh |
|
|
Pessimus dux
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 14:24 |
|
Pridružen/a: 01 lip 2009, 18:27 Postovi: 6018 Lokacija: Generalni konzulat HR HB za Slavoniju i Baranju
|
Bilo bi zgodno i svrsishodno pokrenuti neki časopis u Subotici koji bi se znanstveno bavio specifičnim dijalektom bunjevačke ikavice, te samim time doprinosio njezinu očuvanju i njegovanju, u sredini koja mu je kulturološki prilično nesklona. Slični specijalizirani znanstveni časopisi postoje za čakavsko i kajkavsko narječje.
To bi mogla biti jedna od zadaća Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kojem je na čelu Tomislav Žigmanov. Pokušati ostvariti kontakt, financijsku i logističku podršku od Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, te izaći s konkretnim prijedlogom. Ili barem ostvariti minimum na tom planu i posvetiti jedan blok tim temama u već postojećem Godišnjaku za znanstvena istraživanja ZKVH.
Snowflake, vrilo predaka, postoje li eventualno kakve intencije u tom smjeru?
|
|
Vrh |
|
|
vrilo_pridaka_1686
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 15:29 |
|
Pridružen/a: 24 lis 2011, 14:53 Postovi: 2140
|
Pessimus dux je napisao/la: Bilo bi zgodno i svrsishodno pokrenuti neki časopis u Subotici koji bi se znanstveno bavio specifičnim dijalektom bunjevačke ikavice, te samim time doprinosio njezinu očuvanju i njegovanju, u sredini koja mu je kulturološki prilično nesklona. Slični specijalizirani znanstveni časopisi postoje za čakavsko i kajkavsko narječje.
To bi mogla biti jedna od zadaća Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kojem je na čelu Tomislav Žigmanov. Pokušati ostvariti kontakt, financijsku i logističku podršku od Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, te izaći s konkretnim prijedlogom. Ili barem ostvariti minimum na tom planu i posvetiti jedan blok tim temama u već postojećem Godišnjaku za znanstvena istraživanja ZKVH.
Snowflake, vrilo predaka, postoje li eventualno kakve intencije u tom smjeru? Pa čuj, iako nisam do tančine upućen tko se čime namjerava baviti u ovdašnjim hrvatskim institucijama. Ovo je svakako razuman prijedlog vrijedan razmatranja, koji bi bio od koristi Bunjevačkim Hrvatima. Ne znam za takvu inicijativu, ne pratim dovoljno pozorno sva dešavanja pa možda i nisam najbolji izbor za davanje odgovora. Jer kažem, možda se na tom prijedlogu i radi. Ali me eto čudi što u toj Hrvatskoj riječi nema niti jednog priloga na našoj miloj ikavici! Istini za volju novine na ikavici izlaze jedared mjesečno u Subotici. Bunjevačke novine, samoproklamovane "bunjevačke nacije". Volio bih doživjeti pomirenje i ujedinjenje Bačkih Bunjevaca. Nismo se mi nikad ni svađali, nas su posvađali... i podilili. Mi smo jedan narod. Hrvatski narod. Otužno ih je malo gledati kako ne prođe niti jedna kulturna manifestacija da ne vodaju srpsku zastavu tamo amo. Razumijem ja to, oni ih financiraju... Cijela priča opstaje jer šačica ljudi živi od tih funkcija. Zašto im se nešto ne ponudi off the record, ako neće breg Muhamedu... ionako se sve vrti oko novaca. Na funkcionalnom ujedinjenju bi se trebalo raditi stupnjevito i bez puno medijske pozornosti. Neće nama to Hrvatska riješiti, to moramo sami. Jer nas nije Hrvatska ni posvađala. Ali eto, i bez suradnje iz Zagreba po ovom pitanju, mogli bi recimo pokrenuti hrvatski tromjesečnik "Naša rič", koji bi se bavio kulturom i običajima. Bunjevačke novine bi sjajno odigrale tu ulogu, ali u okviru svog matičnog naroda, što na žalost nije slučaj. Ali mislim da za to postoji i prostor i potreba hrvatske zajednice u Vojvodini. A koliko znam ni u Mađarskoj se ne tiskaju novine na ikavici. A i tamo ima govornika ikavskog narječja, što je još jedan povod za bolju suradnju Hrvata Bunjevaca, u Bajskom trokutu.
|
|
Vrh |
|
|
snowflake
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 18:28 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2755
|
vrilo_pridaka_1686 je napisao/la: Crvena Sonja je napisao/la: I kod nas kažu šparat i šćedit.. našla sam još dvi - šćucat i rašćuvan...poznajete li značenje riječi- rašćuvan, koristi li se još negdi? I Švabe divane šparat (Sparen Sie Wasser, bitte!), a imajući u vidu koliko je nji bilo po današnjoj Vojvodini dok ji komunisti nisu protirali... Bunjevci po Bačkoj tako ne kažu "ljekarna" već "pateka" (nem. Apotheke). Germanizmi koji su ostali kod ovdašnjih bunjevaca i srba su i: Advokat, Friško (nem. Frisch), Ajer (zrak), Luster, fruštuk ili doručak (nem. Früstück) (kod Srba, samo Lale po Vojvodini kažu fruštuk). Primjer... Kod nji je uvik čisto ko u pateki, al moro sam izać malo na frišak ajer. Nisam ni fruštukovo redovno pa mi bilo zdravo rđavo. Bunjevci za novce vele da ji ne triba arčit, vardalit, stuckat... Za izraze "šćucat i rašćuvan" nisam čuo, i koliko znam ne koriste se po Bačkoj. vrilo_pridaka_1686 je napisao/la: I Švabe divane šparat (Sparen Sie Wasser, bitte!), a imajući u vidu koliko je nji bilo po današnjoj Vojvodini dok ji komunisti nisu protirali.. Tako je. Sparen je germanizam, šćedit je šćakavica (stara zapadna štokavština). Rekla sam da su u predmigracijskom razdoblju postojale dvije štokavice zapadna i istočna, tj. hrvatska i srpska, mnogo udaljenije nego danas. Šćakavica je vrlo stara osobina zapadne štokavštine, koja ne mora biti nužno vezana uz ikavski refleks jata, kako vidimo iz istočnobosanskog. Njome se ne služe Srbi, u principu, (jer je zap. karakteristika), već Hrvati i Bošnjaci. Kako sam pokazala Cehi, promjena u biti alternira skupine šč/st.Primjeri: štap/šćap, šćeta/šteta, dvorišče (kajk.)/dvorište... No nije svako šć šćakavizam. Ta promjena je važna jer je riječ o vrlo starim skupovima riječi, odnosno praslav. glasovima t`i d´. Skup s t`j, vrlo je stara. V. repliku Cehi. T`i d´i njihove promjene su vrlo stare, odvijaju se od 6. do 9. stoljeća i čine jednu od većih razlika medu slavenskim jezicima općenito.
|
|
Vrh |
|
|
snowflake
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 18:38 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2755
|
Ministry of Sound je napisao/la: Dragica88 je napisao/la: Čitala sam nedavno putopis Evlije Čedlebije i njegovo viđenje Beograda u to vrijeme. On navodi neke riječi koje se koriste u govoru među lokalnim stanovništvom te spominje dosta ikavskih riječi. Da li je stvarno tada u Beogradu postojao takav govor ili je on zbog sličnosti pomiješao ikavicu sa ekavicom? Jer ako je postojala ikavica oko Beograda da li to možda otvara neke pretpostavke, da je npr ekavica nastala od ikavice? Ne kažem da jeste, samo kažem kako bi netko mogao steći takav dojam čitajući njegov Putopis. To nema veze sa Beogradom jer kao što znaš ekavica je rasprostranjena i kajkavskim područjima (Slovenija i sjeverozapadna Hrvatska). Jat je vrlo, vrlo kompliciran općeslav. gledano, a u hrv. je vrlo, vrlo, vrlo, vrlo kompliciran. Nekad mi se čini previše za neslaviste. Ali o tome kasnije.
|
|
Vrh |
|
|
snowflake
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 18:47 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2755
|
Pessimus dux je napisao/la: Bilo bi zgodno i svrsishodno pokrenuti neki časopis u Subotici koji bi se znanstveno bavio specifičnim dijalektom bunjevačke ikavice, te samim time doprinosio njezinu očuvanju i njegovanju, u sredini koja mu je kulturološki prilično nesklona. Slični specijalizirani znanstveni časopisi postoje za čakavsko i kajkavsko narječje.
To bi mogla biti jedna od zadaća Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kojem je na čelu Tomislav Žigmanov. Pokušati ostvariti kontakt, financijsku i logističku podršku od Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, te izaći s konkretnim prijedlogom. Ili barem ostvariti minimum na tom planu i posvetiti jedan blok tim temama u već postojećem Godišnjaku za znanstvena istraživanja ZKVH.
Snowflake, vrilo predaka, postoje li eventualno kakve intencije u tom smjeru? Pessimus, postat ću nešto zanimljivo na dugoj temi. Više kasnije.
|
|
Vrh |
|
|
lider30
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 19:46 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:11 Postovi: 24064 Lokacija: Multietnička federalna jedinica sa hrvatskom većinom
|
pjosip je napisao/la: Šta je sa riječi - šesan/šesna ? MOja omiljena. Nu je - je šesna.
_________________ Safe European Home
|
|
Vrh |
|
|
dudu
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 09 pro 2011, 20:28 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:39 Postovi: 60696 Lokacija: DAZP HQ
|
šesna ili jedra.
_________________ "Hrvata je danas u BiH manje od 400.000, ali je naš cilj da nas je milijun", kazao je Čović.
|
|
Vrh |
|
|
snowflake
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 12 pro 2011, 15:33 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2755
|
joe enter je napisao/la: snowflake je napisao/la: Ne znaš dovoljno o tome da bi donio ispravne zaključke.
Izvini molim te jel ti mene zezaš ?! Ja ne znam koji je tebi?! Prvo me optužiš da govorim o čistoj ekavici u Dalmaciji , a nisi pročitala šta sam napisao , i ja ti na to ukažem , i ti sad mi 'ladno ovo napišeš i praviš se grbava. Prvo se izvini , što si mene optužila na pravdi boga da sam nešto napisao a nisam . A onda mi objasni šta ja to ne znam i koje zaključke?! Ako diskutujemo , ajmo to raditi argumetnima i stavovima , a ne kratkim rečenicama tipa ovoga što si mi napisala "Ti nemaš pojma". Ima li išta gluplje nego kad tebi npr. neko odgovori i replcira na post a ti tvrdiš nešto i imaš neki stav?! I molim te čitaj šta ljudi pišu , jer ništa nema govre kad pored zdravih očiju neko te optuži za nešto što nisi napisao već upravo ono drugo što je poenta. Odgovorila sam ti. Ali vidim da moram još jednom. Radije ovdje, nego putem PP-a. Pustimo kvalifikacije, ali da ne možeš shvatiti da se svi tvoji primjeri direktno mogu podvesti pod Meyera-Jakubinskijega, to mi nije jasno. B elo t elo bi prema tome bilo sustavno, a ne produkt nekakvog miješanja. Jer u Zakonu piše: Citat: yat */ě/ was reflected as /i/, and became merged with the reflexes of Common Slavic */y/ and */i/. In the northwest, however, according to the Meyer-Jakubinskij's law, */ě/ > /e/ before dental consonants {d, t, s, z, n,l , r} which were followed by one of the back vowels {a, o, u, y, ъ}, and elsewhere */ě/ > /i/. This /e/ has thus merged the reflexes of Common Slavic */e/ and */ę/.
To je sustav, a ne miješanje. Da se radi o tome, alternacije bi bile slučajne. A sustav i miješanje međusobno se logički i, što je još važnije, lingvistički potiru. Nadam se da je dovoljno, morat će biti. Inače, kad dokazuješ nešto, nikad ne stavljaš samo jedne tipove tekstova, a pogotovo ne poetske. Jedino što je diskutabilno jest to da je H. previše južno da bismo mogli reći da Pravilo izravno djeluje, no takvih je utjecaja puna starija hrv. književnost. Jednih hrv. govora na druge.
|
|
Vrh |
|
|
snowflake
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 12 pro 2011, 16:42 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2755
|
dudu je napisao/la: šesna ili jedra. Da, lijepa, skladna. Talijanizam, ali lijepa riječ, slažem se.
|
|
Vrh |
|
|
snowflake
|
Naslov: Re: Ikavica - istraživanje Postano: 12 pro 2011, 16:51 |
|
Pridružen/a: 02 sij 2011, 12:38 Postovi: 2755
|
Pessimus dux je napisao/la: Bilo bi zgodno i svrsishodno pokrenuti neki časopis u Subotici koji bi se znanstveno bavio specifičnim dijalektom bunjevačke ikavice, te samim time doprinosio njezinu očuvanju i njegovanju, u sredini koja mu je kulturološki prilično nesklona. Slični specijalizirani znanstveni časopisi postoje za čakavsko i kajkavsko narječje.
To bi mogla biti jedna od zadaća Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kojem je na čelu Tomislav Žigmanov. Pokušati ostvariti kontakt, financijsku i logističku podršku od Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, te izaći s konkretnim prijedlogom. Ili barem ostvariti minimum na tom planu i posvetiti jedan blok tim temama u već postojećem Godišnjaku za znanstvena istraživanja ZKVH.
Snowflake, vrilo predaka, postoje li eventualno kakve intencije u tom smjeru? Pessimus, ne znam, vjerujem da znaš da su Bunjevci (kao narodna grupa) tražili uvođenje bunjevačkog jezika u Vojvodini (de facto ikavice) kako bi kontrirali hrv. udrugama tamo koje su se izborile za priznanje hrvatskog standarda kao službenog jezika. No ne znam na izdaje li službeni časopis subotičkog ogranka Matice hrvatske možda kakve priloge na ikavici.
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 7 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|