Mene zanimaju ovi stariji, što su porijetklom od Mijata Tomića.

U tom slučaju ne mogu reći ništa više od popisa 1768. godine. U čitavoj župi Lašva 1743. nema Babića, ali osim doseljavanja, moguće je i da su Babići iz Jardola između 1743. i 1768. promijenili prezime.

Dobar dan, zanimaju me prezimena: Kožul i Boban, jel negdje sam pročitao da su to vlaška prezimena, što točno znači "vlaško" prezime, jel naprimjer Kožul, je od riječi "Koža" a to je slavenska riječ, pa molim nekoga da mi objasni :) hvala

Prezime Kožul najvjerojatnije jest vlaško-romanskog porijekla, a nastalo je od osobnog imena koje je bilo jako često u srednjem vijeku - Koža. Zapisivano je u latinskim dokumentima kao "Cosa", jer u latinskom tada nije bilo znaka za glas "ž".
Imaš kod Zadra naselje Kožino, koje se nekada zvalo Kožino Selo, a zapisivano je kao "Cosino Selo".
Nastavak "-ul" na osobnim imenima je također dosta čest, pa tako i u Ninu imamo zapisana osobna imena tipa Franole, Jadrolle, Missole, Matule (Franul, Jadrul, Mišul, Matul), od kojih su se kasnije razvila patronimička prezimena koja i danas postoje: Franulić, Jadrulić, Mišulić, Matulić, itd.
Zanmiljivo je da na otoku Istu, te na Lošinju imaš prezime Kozulić, međutim to je nastalo pretvaranjem slova "ž" u "z" pod utjecajem službene upotrebe talijanskog jezika u matičnim knjigama tijekom 19. st. Prezime je na Ist došlo koncem 16. st. sa Lošinja, a tamo je tijekom 16. st. u notarskim knjigama na glagoljici zapisivano isključivo kao Kožulić.
Nešto konkretnije o porijeklu hercegovačkih Kožula će više znati Pavo.
Inače, jedan poznati lik koji se zvao Kožul je bio hrvatski banovac početkom 16. st., i bio je jedan od stupova obrane Hrvatske od Turaka u to doba. Umro je u Skradinu 1519., a pod njegovom vlašću je bila i Ostrovica. Kako su Turci par godina nakon njegove smrti osvojili to područje, jednu od nahija koje su tamo uspostavili nazvali su po njemu Kožulova nahija, a franjevci su svoju kasniju župu nazvali Kožulovo polje. Radilo se o prostoru (polju) između Benkovca i Bribira, usred kojega je knez Kožul imao svoj grad oko kojeg danas postoji naselje Kožlovac, a ranije se zvalo Kožulovac.
Naziv Kožulovo Polje se tijekom 18. st. izgubio iz upotrebe.

Neven je to već dobro objasnio, samo da dodam da lingvist Milan Nosić misli da je Koža možda hipokoristik od svetačkog imena Kozma, iako nisam siguran ima li potvrde za tako nešto.

Općenito govoreći, tendendcija da se imenima pripisuje vlaško porijeklo se javlja kod imena gdje slavenska ili kršćanska etimologija nisu moguće. Drugim rječima, najlogičnije izgleda tražiti značenje tih imena u nekom supstratu, ranijem jeziku govorenom na tom području.

Uzmimo za primjer poznati ugovor između Hanža Frankopana i cetinskih Vlaha iz 1436. godine. Navedeni Vlasi se zovu:

Vigan Dubravčić, Ninoe Sanković, Tomaš Ročević, Matiaš Vukčić, Milić Ostoić, Dragić Prodanić, Blaž Kočić, Hrela Golešević, Vukat Voinović, Ivaniš Grobačić, Budan Grubšić, Bilosav Dražević, Elovac Draživoević, Radivoi Vitković, Bulât Kustražić, Ivan Poznanović

Imena kao Tomaš, Blaž ili Ivan su očito kršćanska, a Radivoj, Bilosav, Dragić, Milić su očito slavenska i odgovaraju načinu na koji su formirana srednjovjekovna slavenska imena. Imena kao što su Hrelja, Bulat, a možda i Budan, nije lako objasniti slavenskom etimologijom. Ta imena s još k tome često javljaju među ljudima koji su obilježeni kao Vlasi, pa se onda logički nameće da ta imena imaju korijene ili u nekom romanskom jeziku, ili možda još starijem paleo-Balkanskom jeziku. To je slučaj i s imenima Boban i Kožul. Ne samo da ta imena nisu ni slavenska a ni (vjerojatno, osim ako ne prihvatimo da Koža jeste Kozman) kršćanska, već se pojavljuju kod stanovništva koje je obilježeno kao vlaško.

A sta to onda znaci da ljudi koji nose prezime Kozul nisu Hrvati? Vidim momci da baratate sa ovim stvarima dobro, onda mi objasnite taj termin "Vlasi" jel moguce da su prezime Kozul romanizirano pa je zato dotato ono "ul"? P.S. znam da vas malo gnjavim ali zelim ove stvari znati :)

Zašto nebi bili Hrvati? Biti Hrvat ili Srbin, Turčin, Talijan, Nijemac je čisto kulturološka odrednica.

Reci ti meni, jeli hvarski biskup Slobodan Štambuk Hrvat? (a je mu dalo ime) Čovjek je iz Selaca na Braču. Tamo u 99,99% slučajeva žive Hrvati. Materinski jezik mu je najvjerojatnije čakavski. Dakle, trebao bi biti Hrvat.
Ali gle čuda, prezime Štambuk vuče porijeklo iz Češke: http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-% ... fault.aspx

I sad po tvome bi ispalo da najbrojnije prezime u Selcima nisu Hrvati?

Lijep pozdrav Pavo, ako bi mi mogao napisati nesto o prezimenu Hrvat, bilo sto kako su nastali i odakle vuku korijene. Opcenito o prezimenu Hrvat, npr. o prezimenu Hrvat iz grada Vareša. vidim neki se Muslimani tako prezivaju pa me zanima povijest tog prezimena, LP

Zanimame kako to da prezime Kožul nose i Srbi?

Pozdrav gospodine Pavo, zanima me prezime Čevra, njih ima u Tomislavu u Omolju Hrvati, međutim ima ih i u Počitelju, kolumnist Omer Čevra je porijeklom iz Počitelja Bošnjak. Tko je prvi Čevra Hrvati ili Muslimani?

Vrlo mala je vjerojatnoća da su svi Hrvati istog porijekla, pošto je prezime toponimskog porijekla. Kod Prijedora ga nose Hrvati čiji su preci u taj kraj očito morali doći iz Slavonije ili s Banovine, a u istočnoj Bosni ga nose Bošnjaci, potomci izbjeglica iz istih krajeva koji su u Bosnu došli nakon sloma turske vojske 1684-1699.

Na isti način kao i Hrvati. Od imena Koža. Već je objašnjeno.

okolina prijedora, također srbi nositelji izvedenice prezimena hrvat. e sad dali oni znaju detaljnije o svom prezimenu ne bih znao

Bošnjaci Čevre su dosta stariji od Hrvata. Hrvati Čevre/Čevrići su ogranak velikog i starog duvanjskog roda Radoša. U maticama župe Duvno se prvi put spominju 1823. godine, kad se udaje Mara Perković iz Omolja. Mara je kći Joze Perkovića i Jele Radoš-Čevra. Vidimo da se 1823. još uvijek rabi i staro prezime zajedno s novim. Kako matice počinju tek 1821. a na popisu iz 1768. su samo Radoši, tako je prezime Čevra moralo nastati između te dvije godine, krajem XVIII ili početkom XIX stoljeća.

Bošnjaci Čevre su ili porijeklom s Bivoljeg Brda kod Počitelji pa su doselili u Mostar, ili su porijeklom iz Mostara pa doselili na svoju zemlju u Bivoljem Brdu. U svakom slučaju, samo ih u ta dva mjesta ima. Prvi spomen roda je 1686. godine, kada hadži-Ibrahim Čevra daje novac da se popravi jedna džamija u Mostaru koja je vjerojatno oštećena u mletačko-turskim ratovima. Mehmed Čevro iz Mostara 1770. prodaje neku zemlju u Ilićima određenom Aliji. Alija Čevra se spominje u Lokvama 1790. godine. Kako su Lokve susjedno selo Bivoljem Brdu, očito je Alija član ove grane roda a ne mostarske.

Filolog i lingvist Milan Nosić ovako objašnjava značenje turcizma čevra: "rubac od tankoga bijelog beza s vezenim zlaznim ili srebrnim granama na krajevima."

Ista stvar. Dva naselja imena Hrvaćanin u Bosanskoj Krajini, kao i nerijetko prezime istog oblika, označavaju doseljene Srbe iz Hrvatske.

danas to jesu srbi, a dali su kao takvi doseljeni ne znam

Zašto bi bili doseljeni kao išto drugo?

zašto bi bili doseljeni uopće? hrvatska u tom kraju nije stran pojam. jedini koji su doseljeni su srbi sa juga

Zašto bi bili doseljeni? Pa valjda zato što Srbi nisu starosjedioci. Od nekud su morali doći. S obzirom da se prezivaju Hrvaćanin, nije li logično da su došli iz Hrvatske? Kao što su Kuprešaci došli s Kupresa, Ercezi iz Hercegovine, Duvnjaci s Duvna.

A hrvatsko ime je u tom kraju izgubljeno tako davno, da je besmisleno govoriti o njemu. Ni katolici sebe nisu nazivali Hrvatima, a kamo li pravoslavni.

srbi doselili prvo u hrvatsku, pa onda opet za prijedor...ne kažem da nije moguće

postoji li lakša opcija, prelazak na drugu vjeru, kao što ste već naveli slučaj muslimana naseljeni po bosni sa prezimenom hrvat, koji su najvjerojatnije bili stanovnici "hrvatske", konvertirali i povukli se oslobođenjem tih krajeva.

zašto se kod ovih hrvaćana nemože raditi o hrvatima koji su popravoslavljeni, zar to nije logičnije?

Slobodno kaži da je nemoguće. Ima dovoljno dokumenata o seobama Srba iz Hrvatske u Tursku da nije problem staviti ako se već ne vjeruje jer odokativno izgleda "nemoguće." Donositi sudove prema osobnim mišljenjima i predrasudama nije najbolji pristup povijesti.



"Logika" nema veze s ovim. Dokumenti postoje. Ako imaš dokumente koji mogu potkrijepiti ovo o čemu govoriš(primjeri prelaska s katoličke vjere na pravoslavnu u Bos. Krajini), nema problema. Suditi što je "logičnije" nije igra koja me zanima.

A stvarno Pavo, na kome prostoru i u kom vremenu ste nailazili na najviše primera prelaska sa pravoslave na katoličku/katoličke na pravoslavnu veru?

hum, počev sa nemanjom

Prije nego odgovorim na ovo pitanje, treba neke stvari odrediti. Prvo, kad uopće možemo govoriti o odvojenim vjerama a ne samo pitanju crkvene jurisdikcije. 1054. se uzima kao godina raskola, ali to nema veze sa stvarnom situacijom na terenu.

Ako uzimamo 1054. kao početak podjele, onda je Hum naravno taj kraj, kao što pagan kaže. Još u XIII stoljeću imamo u Humu paralelne hijerarhije obje crkve. Humska episkopija je pravoslavna, Trebinjska i Dubrovačka su katoličke. Mnogi krajevi su nekoliko puta mijenjali ruke(Pelješac je bio katolički, pa pravoslavni, pa katolički), no kao što rekoh, sumnjam da je narod mogao primjetiti neku razliku. Tu se radi o borbi za crkvenu jurisdikciju. Isto tako u promjenu vjere ne računam one situacije tipa Morine u Boki kad je selo pravoslavno, pa Mlečanima obećaju da će prijeći na katoličku vjeru ako ih oslobode, pa se opet kasnije predomisle. Ili kad katolički misionar u istočnoj Hercegovini podjeli sakramente pravoslavnom puku pa javi da je stanovništvo prihvatilo katoličku vjeru a slijedeći misionar kaže da su opet svi "šizmatici."

Druga stvar je razlika u individualnim i masovnim prelascima. U Dalmaciji i BiH u XIX stoljeću nalazimo na priličan broj prelazaka osoba s jedne vjere na drugu, no radi se gotovo isključivo o ženama, i uvijek o prelasku na vjeru supružnika. Ja u matičnim knjigama nisam našao ni jedan slučaj da je muškarac promijenio vjeru bez da se oženio inovjerkom.

U biti, u zadnjih 500 godina od kad su crkve stvarno odvojene(u Bosni i Hercegovini su katolici i pravoslavci pravno odvojeni tek od dolaska Turaka), dva su veća trajna slučaja masovnog prelaska. Jedan je Žumberak u XVIII stoljeću, gdje nekoliko tisuća pravoslavaca prelazi u grko-katoličku vjeru, i prelazak nekih 400-500 Šokaca iz bačkog sela Santova na pravoslavlje oko 1900. To je u biti to što se tiče prelazaka u kojim se brojke mogu izraziti u stotinama. Sve drugo je individualno.

Moja greška, nisam precizno postavio pitanje. Nije me zanimao prvi pomenuti period kada je situacija još uvek bila mutna, već ovaj nakon dolaska Osmanlija.

Svejedno, zahvaljujem na odgovoru.