I tamo je relativno stabilno. Izvještaje o stanju katolika imamo počevši od druge polovice XVI stoljeća, fojnički samostan ima bogatu riznicu, kao i primorski samostani koji su pastorizirali Hercegovinu, i nemamo izvještaja o masovnim prelascima s jedne na drugu vjeru.

Ima jedan izvještaj iz 1629. koji govori o dva sela u Popovu u Hercegovini, Dubljanima i Dračevu. Trebinjski biskup Andrijašević kaže da imaju 60 kuća zajedno, i da su svi bili katolici, ali su zbog manjka dušebrižnika gotovo svi prešli na pravoslavlje pa je sad samo 9 kuća katolika. Da je jedan dio katolika prešao na pravoslavlje se čini točnim, jer izvještaj od 5 godina ranije govori o 25 katoličkih kuća u tim selima, no govori samo da u njima žive i katolici i pravoslavni, i ne spominje da su tadašnji pravoslavci bili katolici. Nisam siguran radi li se i ovdje o slučaju gdje vjerska pripadnost varira ovisno o tome koji je vladika/biskup zadnji prošao kroz selo.

Pavo, ovo si sigurno citao - http://kovceg.tripod.com/pokatolicena_z ... govina.htm

....ali problem je u tome sto nema dokaza.

Znam da je nekakav izaslanik šibenskog biskupa* posjetio zapadnu Hercegovinu , i da su bili uz katolike i pravoslavci (naravno debela manjina) po njegovom izvještaju , mislim , zapravo siguran sam da je riječ o početku ili sredini 18.stoljeća. Uglavnom , pretpostavljam da je to dio migracija prema Dalmaciji iz CG i ist. Hercegovine?

Znači ipak po dokumentima kako za Hrvatsku tako i za BiH nemože se nikako tvrditi o masovno pokatoličenim Srbima i popravoslavljenim Hrvatima.


* možda sam u krivu , ili je riječ o makarskom biskupu Bjankoviću , više se ne sjećam iskreno....

Tko ih je pobio?

Trebao sam reći ubijani a ne pobijeni. Nisu svi ubijeni, ali kraj grkokatoličanstva u okolici Drniša dolazi 1942. Dalmatinske četničke jedinice uništavaju sve tri grkokatoličke crkve, zadnji župnik Kričaka Janko Heraković bježi iz sela, neki od župljana su ubijeni. Po popisu 1931., bilo je nešto više od 200 grkokatolika u tom kraju, što znači da ih je do rata moglo biti možda 250.

To je izvještaj makarskog biskupa, ali je riječ o Bartulu Kačiću-Žarkoviću, dakle nekih 100 godina prije Bjankovića. Kako on obilazi i Duvanjsku biskupiju, spomeni pravoslavaca se vjerojatno odnose na nju, tj. na Duvno, Kupres, itd. Pogotovu jer on ne specificira gdje.

Zanimame koliko danasnjih "Srba" iz BiH ima vlaško podrijetlo tj. rumunjsko?

*******

Nema ni jedan jer nitko nije doselio iz Rumunjske.

Nema ni jedan jer nitko nije doselio iz Rumunjske.[/quote]

a karta je izrađena na podlozi nekog relevantnog znanstvenog rada?

Poštovani gospodine Pavo B.,

kada je prvi put prezime Kosović iz Orebića zabilježeno na Pelješcu i što se zna o starini roda?

Hvala na odgovoru.

Kosovići u Orebiću nisu svi istog porijekla. Jedni su potomci Nikole Kosa koji je iz Mrčeva kod Dubrovnika došao kao domazet u Orebić 1766. Ovaj Nikola se bilježi i kao Kosovac i kao Kosović, a njegovi potomci isključivo kao Kosović. Ne znam kad se prvi put spominju u Mrčevu jer popis tog sela iz 1674. donosi samo imena očeva kućedomaćina a ne prezimena.

Drugi su potomci Stjepana Kosovića koji dolazi kao domazet u Orebić iz Zaostroga 1878. godine. Oni su dosta stari u Zaostrogu. Na najstarijem popisu Makarskog primorja iz 1695., u Zaostrogu se spominju domaćinstva Mate i Mije Kosovića. U župnima maticama ima još starijih spomena. Najstariji upis glasi ovako "1664 Setebre 29. Oženi se Mati Momić u Zaostr(og)u, iz Zaostrogu Luciom Petra Kosovića kćerju."

Poštovani gospodine Pavo B.,

hvala Vam na odgovoru na upit o prezimenu Kosović.


Znate li što o muslimanskim prezimenima:

1.) Zahirović, selo Dobrigošće, općina Jablanica?

2.) Lindov, selo Godinja, općina Trnovo?

3.) Čulov, Visoko?

4.) Maksumić, Jablanica - ima li veze s Travarima?

Pa nisu Vlasi samo Rumunji. Odnosno, rumunji su velikim djelom evoluirali od Vlaha. Ali Vlaha je bilo na cijelom Balkanu. Oni su valjda romanizirani Ililri.

Rimsko Carstvo je bilo kozmopolitsko s visokom mobilnošću , tako da je veoma teško reć da su Vlasi isključivo romanizirani starobalkanci. Riječ je o Rimljanima-Latinima koji su opstali nakon raspada te imperije , tako što su su se zavukli u planine pred navalom naroda iz srednje-istočne Europe.

Zašto su se morali povući u planine? Tj., zašto se ne bi jednostavno radilo o stanovništvo koje je već živjelo u planinama?

Zato što planine predstavljaju sigurnost , bez zaštite rimskih legija , rimski gradovi i ostala naselja na ovom prostoru su bili laka meta i svi su napušteni i/ili razoreni.

To je zapravo uzorak koji je karakterističan za narode na Balkanu bez obzira na etničku pripadnost. Od opasnosti se bježi u šume i planine. Ne vidim zašto bi se Rimljani ostavljeni na milost i nemilost novih naroda na ovom prostoru drugačije ponašali.

To nije karakteristično za balkanske narode, to je nacional-romatički mit. Nitko od Turaka nije trajno pobjegao niti u planine niti u šumu. Niti je bilo nekakvog bijega s Kosova u Crnu Goru(vidjeti mnoge radove Branislava Đurđeva na ovu temu), niti imamo takve primjere u Bosni, niti Slavonci koji bježe u šume 1684-1699. ostaju u njima. Nemamo uopće zabilježene slučajeve iz turskog vremena da je neka masa zemljoradnika postala stočarima. Imamo samo suprotne primjere prelaska stočara u zemljoradnike.

Ni istočno-romanski jezici ni albanski ne pokazuju tragove urbanog razvoja. Baš suprotno, pokazuju da su se ti jezici najvjerojatnije razvili među stočarima, u planinama.

Mislim da uspoređujemo kruške i jabuke , nemogu se olako usporedit osmanlijska osvajanja sa raspadom Rimska Carstva , to je bio raspad sistema, jedne civilizacije i kulture uz naseljavanje drugih naroda slabijeg civilizacijskog razvoja, sve u istom procesu. Ne uzimaju se bezveze raspad Antike i prelazak u mračni srednji vijek i raspad Brončanog doba kao posebni povijesni događaji bez premca.

Dakle slažemo se da ljudi bježe u šume i planine radi sigurnosti , i sam navodiš primjer Slavonaca , međutim nisi rekao ništa suprotno od mene. Meni je itekako logično da oni koji pobjegnu u planine i šume postanu stočari , jer uzmi u obzir da su došli nove "baje" u ove krajeve koji su se tradicionalno bavili zemljoradnjom - Slaveni i nisu imali namjeru dijelit plodnu zemlju niti igdje ići , u takvim okolnostima slabiji se moraju prilagoditi.

Što hoću reći , u nemogućnosti izbora da se vratiš na ranije stanje sve je moguće , npr. 10 godine se skrivaš od rata i kad rat završi vratiš se na svoje i nastaviš dalje ali šta ako takvu mogućnost jednostavno nemaš? A nagon za preživljavanjem svi imamo....

Ovdje se, naravno, slažemo, ali ako su srednjovjekovni Arumunji potomci antičkih zemljoradnika i građana, što se onda dogodilo s antičkim stočarima?

Dobro sad , nećemo biti toliko bukvalni , naravno da su oni potomci svih slojeva rimskog društva , i građana , i ratara i stočara. Ne tvrdim da se niko nije bavio stočarstvom na rimskom Balkanu.

A gdje su lingvistički ostatci tih populacija koje su otišle u planine?? Mi ovdje govorimo o srednjem vijeku, razdoblju bez razvijene trgovine, bez centralizirane države ili nekakvog organiziranog asimilacijskog projekta, pa ipak nemamo nekakve očuvane takve zajednice na području Hrvatske i Bosne u 15. stoljeću. Gradišćanski su Hrvati očuvali svoj jezik preko 400 godina u puno težim uvjetima, tako da je čudno da to brojno romanizirano stanovništvo nije učinilo isto...

Ostalo u nekim prezimenima , i izrazima npr. balega , vatra itd. Ali zaista malo je toga ostalo što dokazuje da je proces de-romanizacije počeo veoma rano nakon dolaska Slavena na ove prostore.

Inače , zanimljivo , za vrijeme prve križarske vojne , jedan putnik je za Dalmaciju naveo da u gradovima žive ljudi koji govore latinski tj. Vlasi i zaleđe u kojim žive Slaveni. U kontekstu , danas , kada pak stanovnici dalmatinskih gradova stanovnike zaleđa zovu Vlajima , govori da da je termin Vlah kasnije postalo sinonim za stočara na prostoru Hrvatske , Bosne i Srbije nego li samo etnička odrednica.