Pročitao sam sve od Belovučića a i Vekarića. Znam da je Bjelovučiću puno ljudi kao usmenu predaju reklo da su stigli iz Bosne. Moj djed (koji nije bio Jeić nego Kuculo) ga je i dobro poznavao ili možda njegovog sina (nisam siguran). Mislim logično je da ljudi migriraju u krajeve povoljnije za život a Pelješac je u to vrijeme slabe naseljenosti vjerojatno bio upravo to. Kao što kažete Bosna (u tadašnjem opsegu) je bila najbliži susjed Dubrovačke republike pa je logično da je usporedo s turskim upadima stanovništvo selilo u zaklon Dubrovačke republike.

Eto vjerojatno je ovdje prestala potraga.

Hvala puno na članku!

Pozdrav Pavo!
Možeš li mi reći nešto o prezimenima Ladan i Crnoja,općina Jajce?

Crnoja

Najstariji spomen koji sam našao je 1821. godine, kad se spominje nekoliko osoba s ovim prezimenom u okolici Jajca kao donatori za popravku crkve u Podmilačju. Prezime je zapisano u obliku Crnojević. Kako ih 1768. godine nema u župi Jajce, rekao bih da su doseljenici. Najvjerojatnije su došli s Livanjskog polja, jer se Crnojevići spominju u selu Strupnić i 1743. i 1768. godine.

Ladan

Ogroman rod. U Carevu Polju je 1991. bilo 569 nositelja ovog prezimena. Ovako velik broj nositelja jednog prezimena u istom selu je gotovo nečuven. Radi se o više od 100 domaćinstava, a još je zanimljivije da su izgleda svi potomci Ive Ladanovića koji je 1768. godine u Volujku bio glava domaćinstva od 11 članova. 1821. godine se u Carevu Polju bilježe Matija Ladan i dva različita Petra Ladana. Oni su dali novac za kupnju novog zvona za župnu crkvu na Podmilačju.

Najljepse pozdrave saljem Gdn. Pavo!

Ukoliko imate vremena i energije, rada bih saznala o prezimenu Maleš, i to Rade Maleš rodjen 1956. u Srnetici - Drvar, i njegova oca Stanko Maleš rodjen 1929. u Bukovici - Jajce...ovo su moji preci...ali bih rada da znam odakle potiču :).

SRETNE BLAGDANE ZELIM

Puno vam hvala, gospodine Pavo!

Inače, ovo drugo prezime o kojem ste pisali je moje prezime. 1991. smo bili najbrojnije prezime u jajačkoj općini i bilo nas je preko 2000. To je skoro 5% stanovništva općine Jajce. I danas smo najbrojnije prezime dole, ali koliko nas sada dole ima, nemam podatak.

Bog gosp. Pavo!

Zanima me porijeklo prezimena Golek koji postoji u Požegi od početka 19. stoljeća. Također možete mi reci odakle potječe prezime Stigleitner? Naime jedan moj predak koji se zvao Josef Stigleitner se doselio u Veliku kod Požege iz mjesta Elek koje se nalazi u današnjoj Mađarskoj, blizu Rumunjskog grada Arada. Jel je Stigleitner prezime iz Austrije ili iz Njemačke?

Hvala unaprijed!

Svoje pretke znam negdje do 1840. O svom i nekim djevojačkim prezimenima mojih pretkinja našao sam nešto u knjizi "Pelješki rodovi" Nenada Vekarića objavljenoj 1995.

ĆURLIN (Metohija 39). Matko Ivanov, bez naznačenog prezimena, bio je domaćin kuće u Metohiji (Domavići) 1664. godine. Andrija Petrov Franković iz Ponikava tužio je 3. siječnja 1701. Ivana Andrinog Ćurlina zbog poljske štete. (Metohija 3). Mato (Ivanov) Ćurlin iz Metohije preselio je oko 1717. godine u Gornje Selo kao domazet kuće Varezić. Obitelj je preuzela prezime Varezić. Krajem 19. stoljeća u SAD (San Jose, Kalifornija) iselio je Nikola, sin Miha-Josipa Varezića (* 1867.), a na prijelomu iz 19. u 20. stoljeće u Ameriku je otišao i Grgur Ivanov Varezić (* 1883.). (Ston 94). Đuro Matov Varezić (* 1729.) iz Metohije (Gornje Selo), preselio je 1759. u Ston kao domazet kuće Ljepopil. Obitelj je izumrla krajem 18. stoljeća.

ANDROVIĆ (Metohija 13). Rod dobio je prezime prema Andriji (oko 1545.). Prezime se stabiliziralo krajem 17. stoljeća. Marin Andrijin bio je domaćin kuće u Metohiji (Gornje Selo) 1644., a Andrija Marinov 1664. godine. Marija, žena Luke Androvića svjedočila je u jednoj parnici u Stonu 1694. godine i to je prvi pronađeni zapis o prezimenu.

Paviša-Barač. Pavlina-Čaveliš, Kovač, Violić.

Rozić-Dedović, Tomašić

ROZIĆ (Metohija 35). Simko Marković, kaznac u Ponikvama, sporio se 30. svibnja 1577. s Božom Marinovim. Godine 1580. bio je kmet Marina i Bartula de Lucchari. Dana 20. ožujka 1583. kao kaznac Domavića (Metohija) pojavljuje se u parnici Marina Hrabrog protiv svih seljana spomenutog sela zbog poljske štete na poziciji Jablan. Godine 1591. tužio je Marka Nikolinog i Ivana Nikolinog jer su ga htjeli ubiti. Marin Roza iz Ponikava spominje se 1580. Dana 7. srpnja 1585. svjedočio je da je Frano Nikić iz Brodaca načinio štetu Pavlu Lukinom Koračeviću. Maruša Živkova iz Ponikava tužila je 20. travnja 1588. Marina Rozu i Nikolu Puđalovića jer su joj posjekli neka drva. Dana 10. rujna 1580. spominje se Nikola Sinković iz Ponikava, dječak (služitelj) Nikole Kokošičića. Godine 1595. bio je kaznac Domavića. U kolovozu 1610. tužio je Marina Franovog de Bobali jer ga je istukao. Pritom se saznaje da je (kao i njegov otac Simko Marković) kmet Marina i Bartula de Lucchari. Godine 1614. spominje se prezimenom Rozić. Ivan Marinov i Ivan Nikolin, bez naznačenog prezimena, bili su domaćini kuća u Metohiji (Domavići) 1664. kao i 1673./74. godine, kada se Ivanu Nikolinu bilježi prezime Rozić. Ivan Marinov Rozić, kmet dubrovačkog vlastelina Gozze, držao je neke zemlje u Vinome 1674. godine. Kako mu je taj posjed bio daleko, nije ga obrađivao, pa se nagodio s gospodarom da mu ovaj za svaku zlaticu zemlje koju obradi plati 60 groša. Antun Antunov Rozić (1709.-1787.) imao je nadimak Šola, a Antun Antunov Rozić - Šola (1793.-1857.) nadimak Doro. Baldo Matov Rozić -Šola (* 1857.) iselio je krajem 19. st. u Južnu Afriku. (Ston 254). Luka Antunov Rozić (* 1706.) preselio je oko 1745. godine u Ston. Ogranak je izumro krajem 18. st. (Česvinica 17). Ivan Antunov Rozić - Šola (* 1749.) iz Metohije preselio je oko 1770. u Česvinicu (Indija) kao domazet kuće Simat-Polanda. (Ston 309). Nikola Antunov Rozić - Šola (1753.-1822.) iz Metohije nastanio se 1787. u Stonu. Obitelj je izumrla krajem 19. st. (Česvinica 11). Ivan Ivanov Rozić - Šola (* 1858.) iz Stona preselio je 1880. godine u Kutu. Obitelj je izumrla početkom 20 st. (Metohija 28, Ston 257). Frano Franov Rozić - Šola (1790.-1853.) iz Metohije preselio je 1820. u Ston. Sve do 1831. povremeno boravi u Metohiji (u kući Lastra). Imao je prema prezimenu žene nadimak Luza. Njegovog sina kotlara Luku (1822.-1896.) zvali su Kalais. Obitelj je izumrla krajem 19. st. (Sparagovići 13). Frano Stjepanov Rozić-Doro (* 1872.) iz Metohije preselio je 1900. u Sparagoviće (Blitvići) kao domazet kuće Blitvić. Početkom 20. st. rod Rozić živi u Metohiji, Sparagovićima i Česvinici (Indija i Kuta).

Moji preci bili su tu u doba Dubrovačke Republike!

Nisam uspio naći ishodište Goleka. Josip Buturac u svojoj studiji o požeškim prezimena ih spominje kao doseljenike oko 1830. ali ne kaže otkud. Meni se prezime čini kao kajkavsko zbog nastavka -ek, a u to vrijeme je dosta stanovnika Gorskog Kotara preselilo u Slavoniju. Međutim, ovog prezimena nema u GK ni danas ni prije 200 godina. Postoji raširen rod Golik, ali mislim da je to slučajnost. Goleka općenito nema u Hrvatskoj, pa mislim da se možda radi o doseljenicima iz Slovenije. Na netu se mogu naći matične knjige župe Požega iz tog vremena, pa ako imate volje, možda ne bi bilo tako teško naći jer su krštenja naravno kronološki poredana, a Buturac nam pomaže jer navodi 1831. kao prvu godinu kad se Goleki pojavljuju.

Za Stigleitnere sam našao upis u matičnim knjigama u Eleku. Neki Anton Stiglleitner je kršten 30.1.1812. godine. Na jednoj zavičajnoj stranici Dunavskih Švaba sam našao i ovo. "Im Frühjahr 1724 erreichte die größte Siedlergruppe Gyula, Elek und Sanktmartin. Sie kam aus Franken, Oberpfalz der Rheinpfalz und aus dem Schwarzwald." Dakle, Elek i dva susjedna njemačka sela su po ovom naseljena iz Frankonije, Falačkog Porajnja i Gornje Falačke. Tj, dijelova Njemačke uz Rajnu.

Hmmm. Srnetica je šumarsko naselje, pa je Stanko očito bio radnik ako je Rade rođen tamo. Bukovica već 30-40 godina nije samostalno selo, već je dio sela Bravnice. Pogledao samo koje obitelji su 1991. živjele u Bukovici, i popis nalazi samo Jovičiće i Surutke. Jedini Maleši u čitavoj općini Jajce su dva domaćinstva u samom gradu.

Pretpostavljam da su Maleši o kojim se pita Srbi(ako ne, ispravite me) pa bih htio pitati o kojoj krsnoj slavi se radi.

Tek sam primjetih. 200.000 pregleda.

Također, dođe ti žao ljudi koji se namuče, i napišu knjigu sa nakladom od 2.000 primjeraka.

Eh...da je 2.000. Pazi nakladu ove.

http://s7.postimg.org/440fgfdiz/IMG_9038.png

A knjiga sadrži sva prezimena općine Konjic u XX stoljeću, sva tri naroda, koristi i katoličke matice krštenih, i pravoslavne protokole krštenih, i osmanske dokumente iz obiteljskih arhiva begovskih rodova. I 100 komada. A ni to ne bi izašlo da se nije nadbiskupija u Sarajevu(u stvari kardinal Puljić osobno) pretplatio na 10 primjeraka. Knjiga istina košta 100 maraka, ali općina Konjic je prije rata imala 44 tisuće stanovnika. I ne može se naći 100 koji bi ovakvu knjigu željeli imati na polici.

A jedan ugledni hrvatski povjesničar rodom iz BiH mi je pričao kako je prošao kad je jednog svog suseljana koji je igrom slučaja i jedan od najbogatijih Hrvata(ljudi vole i kupuju slatko neovisno o krizi) pitao da sponzorira knjigu s prijepisima matica njihove župe. Nema čovjek 100 eura za takve stvari.

LOL, pa bila bi veća naklada da se posvetio samo jednoj obitelji (mi imamo obiteljsku knjigu sa obje strane obitelji). Sramota za općinu. Možda ne fercera taj "catch-all" pristup, kada je već spustio stvari na općinsku razinu (tu nema kohezije ili identifikacije), vjerojatno je puno veća identifikacija sa župom, medžlisom i sl.

Nema tu, u biti, selameta. Takve knjige se izdaju iz ljubavi, jer teško na dobit možeš računati. Pogotovu kad uzmeš da bilo kakva knjiga koja zahtijeva prepisivanje velike količine primarnih izvora automatski znači i nekoliko godina rada. Tko osim Nives Celzijus uopće može prodati knjigu u dovoljno primjeraka da napravi dobit?

Pa, Mani Gotovac podrži PROTIV i dobije potporu za pisanje knjiga, ne treba je ni prodavat.

Čestitke Pavo.

Čestitke Pavi. Na ovoj temi već ima materijala za jednu osrednju knjigu.

Našao sam spomene koji znače puno, ali ne i tko je tu moj predak. Danas sam u biskupijskoj pismohrani tražio izradu obiteljskog stabla. Rečeno mi je da se ne može zaći dublje u povijest nego najviše do 1790. Francuzi su prilikom osvajanja Republike uništili matice. Ne znam zašto bi oni to činili, vjerojatno su u duhu Revolucije bili ogorčeni na sve vjersko i crkveno. Poznato mi je da su samostane pretvarali u vojarne, uveli su vjerske slobode i svjetovno sudstvo, školstvo i zdravstvo. Međutim, u Republici su se ljudi po imenima i prezimenima počeli popisivati tek u 18. stoljeću kad se počelo ići u vojsku i u školu. Prije toga dubrovačko plemstvo je brojilo kmetove, ali ih nije popisivalo, slično kao što pastir ne popisuje ovce po imenima i prezimenima nego ih samo broji. Isprva se nisu bilježila prezimena nego ime i ime oca (npr. Antun Ivov). Stoga je teško razlučiti tko je čiji. Za pretke po očevoj crti najviše do 1790. pokušat će mi naći, a za one po majčinoj ne će moći jer su zapaljene u Domovinskom ratu. Po riječima popa koji se bavi rodoslovljima incesta (2.-3. koljeno) nije bilo puno, samo tu i tamo na otocima. Ako se gleda da je incest sve do petog koljena, onda svakako jest. Tako su se moje sumnje obistinile. Prije je kad su ljudi živjeli na selima i uvijek se vjenčavali za osobu iz susjednog sela moralo biti dosta toga. Navodno je Crkva u 18. stoljeću davala dopusnice i za vjenčanje osoba koji su rođaci u drugom koljenu, a računala je incest do 2.-3. koljena.

Zanimljiv članak na kog me uputio jedan od forumaša i na kom mu ovom prilikom zahvaljujem. Porijeklo Ive Andrića i njegovih predaka.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=cla ... zik=163828

Ukratko, Andrićevi preci su iz Crnotine kod Sarajeva(sjeverno od Stupa) i ogranak su tamošnjeg roda Mišića. Dvostruko prezime Mišić-Andrić su nosili još do sredine XIX stoljeća. Ivo je potomak jednog od Mišića koji 1743. godine živi u 7-članom domaćinstvu Petra Mišića u Sarajevskom Polju.

beelyaanaa wrote:
Najljepse pozdrave saljem Gdn. Pavo!

Ukoliko imate vremena i energije, rada bih saznala o prezimenu Maleš, i to Rade Maleš rodjen 1956. u Srnetici - Drvar, i njegova oca Stanko Maleš rodjen 1929. u Bukovici - Jajce...ovo su moji preci...ali bih rada da znam odakle potiču :).

SRETNE BLAGDANE ZELIM


Hmmm. Srnetica je šumarsko naselje, pa je Stanko očito bio radnik ako je Rade rođen tamo. Bukovica već 30-40 godina nije samostalno selo, već je dio sela Bravnice. Pogledao samo koje obitelji su 1991. živjele u Bukovici, i popis nalazi samo Jovičiće i Surutke. Jedini Maleši u čitavoj općini Jajce su dva domaćinstva u samom gradu.

Pretpostavljam da su Maleši o kojim se pita Srbi(ako ne, ispravite me) pa bih htio pitati o kojoj krsnoj slavi se radi.


Ni ja nisam sigurna, deklarisu se i kao hrvati i kao srbi, a meni su objasnjavali da su porijeklom iz Dalmacije, ali niko nikakav papir nema, tako da ne znam. Slavu ne slave, rekao mi je ( Rade - tata ) da je deda ( Stanko ) bio komunista.

Evo jednoga staroga upisa prezimena Males u katolickim livanjskim maticama:

1. 24.9.1797. fra Mijo Dujić, kapelan

Ženik: Mijo ŠEPRTLJA sin Marka i Matijane BAZINA
Nevista: Marija BEŠLIJA kći Petra i Matijane MALEŠ
Kum: Ivan ŠEPRTLJA i Blaž KELO

nkovac
Post subject: Re: Porijeklo prezimena i rodova
New postPosted: Fri Jan 10, 2014 11:14 pm
Offline

Joined: Fri Jul 29, 2011 6:53 pm
Posts: 93
beelyaanaa wrote:
beelyaanaa wrote:
Najljepse pozdrave saljem Gdn. Pavo!

Ukoliko imate vremena i energije, rada bih saznala o prezimenu Maleš, i to Rade Maleš rodjen 1956. u Srnetici - Drvar, i njegova oca Stanko Maleš rodjen 1929. u Bukovici - Jajce...ovo su moji preci...ali bih rada da znam odakle potiču :).

SRETNE BLAGDANE ZELIM


Hmmm. Srnetica je šumarsko naselje, pa je Stanko očito bio radnik ako je Rade rođen tamo. Bukovica već 30-40 godina nije samostalno selo, već je dio sela Bravnice. Pogledao samo koje obitelji su 1991. živjele u Bukovici, i popis nalazi samo Jovičiće i Surutke. Jedini Maleši u čitavoj općini Jajce su dva domaćinstva u samom gradu.

Pretpostavljam da su Maleši o kojim se pita Srbi(ako ne, ispravite me) pa bih htio pitati o kojoj krsnoj slavi se radi.


Ni ja nisam sigurna, deklarisu se i kao hrvati i kao srbi, a meni su objasnjavali da su porijeklom iz Dalmacije, ali niko nikakav papir nema, tako da ne znam. Slavu ne slave, rekao mi je ( Rade - tata ) da je deda ( Stanko ) bio komunista.


Evo jednoga staroga upisa prezimena Males u katolickim livanjskim maticama:

1. 24.9.1797. fra Mijo Dujić, kapelan

Ženik: Mijo ŠEPRTLJA sin Marka i Matijane BAZINA
Nevista: Marija BEŠLIJA kći Petra i Matijane MALEŠ
Kum: Ivan ŠEPRTLJA i Blaž KELO



Hvaaalaaa ljeeepaaa...ali ja ne znam kako da proverim da li imaju veze sa mojima :)

To je vrlo teško. Maleš i njegova patronimička varijanta Malešević su vrlo česta prezimena, i pojavljuju se među sva 3 naroda u BiH. Jedna mogućnost bi bila pitati u matičnom uredu Jajce za podatke, tj. tražiti upis rođenja Stanka iz 1929. Tu bi se trebalo vidjeti tko su mu bili roditelji.

Pozdrav,

može info za bugojanska prezimena Budimir (Vučipolje) i Bandić (Kandija, nekad bilo dvojno, Bandić - Miličević).

Sve najbolje.

I Vučipolje i Kandija su do XX stoljeća bili samo zaseoci sela Golo Brdo, pa se upisi osoba krštenih, vjenčanih i umrlih u matice redovno pojavljuju kao dogođeni u Golom Brdu, iako su danas tri različita sela. Jedan dio današnjeg Vučipolja je katastarski spadao i pod selo Glavice, ali nisam siguran odnose li se koji upisi u Glavicama na današnje Vučipolje.

Čini se da je prvi upis Budimir u maticama onaj iz 1770. kad u Crniču umire dvoje male djece Marijanu Budimiru. Zanimljivo je da u popisu katolika 1768. godine nema Budimira u župi Skoplje pa se čini kao da su upravo doselili. Čini se da i nisu ostali tu jer ih slijedećih 40-ak godina nema, da bi oko 1819. već imali Budimire i u Glavicama i u Golom Brdu. Došli su s Duvna, odakle su svi Budimiri u zapadnoj i srednjoj Bosni, kao i zapadnoj Hercegovini. Matica im je selo Vir na granici Duvna i Bekija, danas u posuškoj općini. 1743. su u Viru zatečena dva domaćinstva Budimira s 28 članova. 1704. se Budimir kao Duvnjaci spominju u matičnim knjigama župe Sinj. Iz 1686. godine imamo zanimljiv upis izbjeglica iz sela Ričice kod Imotskog koji su se sklonili u Brela kod Makarske. Doveo ih je aramabaša Petar Radovin, koji se sad preziva Budimir. Ovo bi možda moglo ukazivati na starije prezime Budimira.

Prezime Miličević je jako često u maticama, pa moram malo pažljivije pregledati i vidjeti. Za par dana.

Pavek.
imam neke nove. Kaurinovic opcina Sanski Most, Gavran I Bonic Usora
I meni najinteresantnije Nedic al Hrvati iz opcine bos. Samac