Pavo možeš li nam nešto reći o janjevačkim i letničkim prezimenima i njihovom povezanošću sa Hrvatima iz ostalih krajeva?

Recimo prezimena Brkić, Matić, Andrijević...

Također zanima me ako možeš dati ispis svih janjevačkih i letničkih prezimena?

Zahvaljujem

E da, ako ti nije bed zanima me i za Hrvate bihaćkog kraja, ima li šta zanimljivo, nevezano na janjevce i letničane, dakle koja su najčešća prezimena i sa kime ih možemo povezati?

Thanks :)

1. Nisam siguran o porijeklu Zahirovića. I u općini Prozor i u općini Konjic ima Zahirovića, i ne znam jesu li svi oni istog porijekla. U Doljanima se prezivaju i Junuzović, no nisam siguran čak ni da su u srodstvu s ostalim Zahirovićima u selima oko Jablanice. Zahirovići se spominju u sidžilu prozorskog kadije 1842-1859., ali nisam siguran u kom mjestu.

2. Samo ih tu ima u čitavoj BiH, osim naravno gradskih naselja Sarajeva. Ne znam nažalost ništa o njima.

3. To prezime postoji samo u Goraždu, pa mislim da su iz Goražda a ne Visokog. Ne znam ništa o porijeklu.

4. Skoro sigurno. Svi ostali Maksumići u Hercegovini su iz Podveležja, pa su skoro sigurno i ovi iz Jablanice. Pogotovu jer ih ima samo u gradu pa mi se čini da su dosta skoro doselili.

Hvala Vam na odgovorima.

Prezime Čulov (3.) postoji i u Visokom, vjerojatno su doseljenici iz Goražda.

Uz prezime Lindov (2.) za koje ste potvrdili da je iz sela Godinja u općina Trnovo, dodao bih da je u samom gradu Foči postojalo prezime Granov.

Dakle, muslimanska prezimena na -ov nalaze se na prostoru Goražde - Foča - Trnovo.

À propos jablaničkih Maksumića, zgodna potvrda stereotipa o Travarima je da
legendarni restoran s janjetinom "Maksumić" u Jablanici drži upravo Travar.

Trebao sam gledati biračke spiskove a ne samo popis 1991.

Jedna obitelj, muž i žena rođeni 1960.-ih i dvoje djece rođeno pred rat. Vjerojatno su izbjegli u Visoko u ratu.



Genetika je to. Maksumići bar 300 godina žive u Podveležju i drže ovce. Mustafa Maksumić iz Kružnja se spominje još 1702. godine.

Jesu li prezimena s popisa 1991. dostupna kroz neku publikaciju FZS-a ili su mikrofilmirana ili na koji način imate pristup popisu prezimena s tog popisa?

Ako nije profesionalna tajna.

S Letničanima i Janjevcima je malo problematično jer su trajna prezimena na Kosovu vrlo novog postanka(1945. na ovamo). I dan-danas ima Srba na Kosovu koji nemaju stalna prezimena već rabe patronimike, a slično je i s Albancima.

I kod Hrvata na Kosovu je to komplicirano. Razlika između rodovskih imena, prezimena, patronimika i nadimaka nije uvijek najjasnija, mada je to zbog uticaja crkve i redovnog čuvanja matica stabilnije no kod Srba, Albanaca, Goranaca i drugih Kosovara.

Pregledao sam četiri rada o Janjevcima. Članak Atanasija Uroševića iz 1930-ih, članak Mirka Barjaktarevića iz 1970-ih, knjigu Ive Mažurana o Janjevu iz 2002. i članak Martina Glamuzine iz 2004. o Janjevcima u Hrvatskoj. Svi navode "prezimena" ili rodove Janjevaca, no podaci se ne podudaraju. Evo svih prezimena/rodovskih imena koja se pojavljuju u tim člancima.

Ajtić
Ancić
Berišić
Brajsovčan
Brkić
Ćibarić
Čifit-Kolić
Cirimotić
Đurić
Gečović
Glasnović
Golomejić
Grgić
Gucić
Iljin
Ivanović
Krljug
Krstić
Lukić
Macukić
Matić
Mazarekić
Mitrović
Palić
Počinkov
Rodić
Rucić
Tomkić
Topalović

Neki od ovih rodova su samo ogranci drugih ili su u bliskom srodstvu, kao Berišići i Golomejići ili Glasnovići i Tomkići.

Prema Uroševiću, 1930-ih su u župi Letnica živjeli ovi hrvatski rodovi:

Balaban
Bošnjak
Božić
Čović
Đekić
Đokić
Džavić
Gejić
Grgić
Krgulj
Lukić
Marković
Muzić
Rajić
Šašarac
Šilar
Tašić
Tomić
Tunić
Vrnavić

Ista stvar je i ovdje kao i u Janjevu. Drugi izvori donose drukčija prezimena, i često se ne podudaraju. Letničko stanovništvo je u potpunosti zemljoradničko, i tu nije bilo doseljavanja u zadnjih 200-300 godina. Janjevo je pak bila varošica zanatlija, pa je u nju bilo dosta doseljavanja, kako Hrvata, tako i katoličkih Albanaca. Bilo je doseljavanja i iz same Letnice u Janjevo. Oni su najčešće dolazili kao sluge ili momci/pomagači.

Tako je Pavo, većina prezimena na Kosovu su formirana od 1945 pa na ovamo. Evo objasniću ukratko kako su formirana nova prezimena moje familije. Moj navrndeda je imao petroro sinova - od kojih su trojica imali muško potomstvo. Moj deda rođen 1921. i dedin rođeni brat rođen 1922. Oni su posle drugog svetskog rata uzeli nova prezimena, deda je uzeo prezime po dedi (moj čukundeda), dok je dedin rođeni brat uzeo prezime po pradedi (moj navrndeda). Većina potomaka mog navrndede nose prezime po njemu, svega nekoliko kuće nose prezimena po njegovim sinovima. Pavo, mi se znamo, čak si mi i neke monografije poslao bilo je to davno, bio si i do skoro aktivan na poreklo.rs. Ja potičem od pretka Krste (nekada su se moji prezivali Krstić) ima više od godinu dana kako radim stablo i mogu da kažem da su od mog roda Krstića nastala mnogo prezimena. Krstini potomci razgranili su se u sedam ogranaka i osam podogranaka, prema Uroševiću iz 1929 godine bilo je ukupno 13 kuća Krstića, sada nas ima oko 80 domaćinstava.

Pozdrav Pavo.
Možeš li mi išta reći o Masatovićima (župa Bežlja, općina Teslić)?
Hvala unaprijed.

Pozdrav!

Vidim da je tu već spominjan fra Bono Benić, provincijal Bosne Srebrene. Zanimaju me podaci upravo o tom prezimenu, Benić, koje i sam nosim, a porijeklom sam iz Čatića, župa Kraljeva Sutjeska. Ako je već bilo nešto o tome, nemojte zamjeriti!

Ispričavam se, nisam prije primjetio ovo pitanje. Ne mogu puno reći o Masatovićima. Prezime je jedinstveno u BiH, a nema ih u staroj župi Komušina 1709-1768., što znači da je nastalo kasnije, vjerojatno od nekog drugog prezimena.

Fra Bono je rođen 1708 u Čatićima, a prvi spomen ovog prezimena je pola stoljeća ranije. U matičnim knjigama se Benići iz Čatića prvi put spominju 1667. godine. Uz Bojiće su najstariji katolički rod u Čatićima. Turski porezni defter iz 1604. nalazi 5 katoličkih domaćinstava u selu, no kako su kućedomaćini navedeni bez prezimena, ne možemo znati radi li se u i jednom slučaju o Benićima.

Malo sam se vec raspitivao na forumu Pougarje u srcu. Zanima me porijeklo prezimena Jeić (Jejić) koje je bilo zastupljeno u Dobretićima a isto se prezime u rekonstruiranim izvorima javlja od sredine 15.st. na Pelješcu (prvi put Luka Jeich početkom 16.st.). Da dodam da je obiteljska predaja da su Jeići na Pelješac stigli iz Bosne kao i mnoge pelješke obitelji. No s obzirom na to da se radi o 15.st teško je govoriti o fiksnim oblicima prezimena. Možda zna netko od vas nešto o Dobretićkim Jeićima (Jejićima) i mogućim vezama s Dalamacijom. Pročitao sam knjigu fra Džaje o Pougarju ali s obzirom na siromaštvo genealoških izvora za Bosnu u tako ranim godinama ne daje puno odgovora o porijeklu.

Sretna Vam nova 2014.

Pavo,
Ako imas nesto o Martinicima sa Braca, a posebno iz Nerezisca molio bih te da ovdje objasnis.

Teško da ovdje postoji neka veza, jer ni sami Jeići iz Žuljane nemaju fiksno prezime do spomena tog Luke Jeića 1576. Nenad Vekarić spominje Ivana i Đivana Lukšića iz Žuljane za koje kaže da se po analizi osobnih imena može vidjeti da pripadaju rodu Jeića. Kako se u Žuljani ne spominje Lukšić kao trajno prezime nekog roda, tako je vjerojatno da je u ovom slučaju Lukšić samo patronimik a ne starije prezime i da Jeići do druge polovice XVI stoljeća nisu ni imali trajno prezime.

http://s17.postimg.org/n8a0cm0kd/Brac.png

Spominju se dosta rano u Nerežišćima. Matične knjige počinju 1655. a već 1658. imamo upis nekog Martinića kao kuma na krštenju. U puno starijoj knjizi krštenih župe Pučišća, imamo upis iz 1581. koji se odnosi na nekog Martinića iz Nerežišća. 1574. među pučanima koji primaju sol u selima Pučišća, Pražnice, Gornji Humca i Straževnik, imamo i jednog Martinića, no kako su ta 4 sela navedena zajedno, nije moguće preciznije odrediti iz kog od njih je taj Martinić. U Pražnicama se spominju od 1591. godine.

Pa eto hvala puno na pomoći i mislio sam da bi moglo biti tako. Izgleda da će zasad povijest obitelji Jeić počinjati sredinom ili krajem XV.st u Žuljani kako je gosp.Vekarić i rekonstruirao na osnovu patronimika.Dalje jednostavno ne ide. Svejedno morao sam pitati.

Teško da ovdje postoji neka veza, jer ni sami Jeići iz Žuljane nemaju fiksno prezime do spomena tog Luke Jeića 1576. Nenad Vekarić spominje Ivana i Đivana Lukšića iz Žuljane za koje kaže da se po analizi osobnih imena može vidjeti da pripadaju rodu Jeića. Kako se u Žuljani ne spominje Lukšić kao trajno prezime nekog roda, tako je vjerojatno da je u ovom slučaju Lukšić samo patronimik a ne starije prezime i da Jeići do druge polovice XVI stoljeća nisu ni imali trajno prezime.[/quote]

Ima još jedna stvar u ovoj priči. Kad je Nikola Zvonimir Bjelovučić prije 90-ak godina skupljao narodna predanja o porijeklu, dosta ljudi mu je pričalo da su njihovi preci došli na Pelješac iz Bosne. I sam Bjelovuči tvrdi za svoje da su izbjeglice iz Bosne. Problem je jedino što se Nikola Bjelovučić spominje u Stonu 1447. godine, prije pada Bosne pod Turke. Općenitiji problem je da je Hercegovina relativno nov naziv, i da pojam Bosna ne treba uzimati u današnjem smislu već u tadašnjem. Pelješac je prije 600 godina bio nekoliko kilometara od Bosne.

Pougarje je jako daleko od Pelješca, a i nelogičan bi bio smjer migracija. Jajce nije palo pod Turke do 1526., a stanovništvo se povuklo na sjever, ne na jug jer je sve južno od Jajca bilo pod Turcima. Ako je predak Jeića došao iz tadašnje Bosne, puno logičnije ishodište je današnja istočna Hercegovina. Don Miljenko Krešić je prije par godina napisao lijep članak o ovoj tematici.

http://www.mediafire.com/download/22k35 ... Kresic.pdf

Ne samo da podaci iz turskog popisa 1485/1487. pokazuju mnoga napuštena sela, već imamo i dokumente koji izričito govore o doseljavanju iz Popova i trebinjske oblasti na dubrovački teritorij, uključujući i Pelješac.

Pročitao sam sve od Belovučića a i Vekarića. Znam da je Bjelovučiću puno ljudi kao usmenu predaju reklo da su stigli iz Bosne. Moj djed (koji nije bio Jeić nego Kuculo) ga je i dobro poznavao ili možda njegovog sina (nisam siguran). Mislim logično je da ljudi migriraju u krajeve povoljnije za život a Pelješac je u to vrijeme slabe naseljenosti vjerojatno bio upravo to. Kao što kažete Bosna (u tadašnjem opsegu) je bila najbliži susjed Dubrovačke republike pa je logično da je usporedo s turskim upadima stanovništvo selilo u zaklon Dubrovačke republike.

Eto vjerojatno je ovdje prestala potraga.

Hvala puno na članku!

Pozdrav Pavo!
Možeš li mi reći nešto o prezimenima Ladan i Crnoja,općina Jajce?

Crnoja

Najstariji spomen koji sam našao je 1821. godine, kad se spominje nekoliko osoba s ovim prezimenom u okolici Jajca kao donatori za popravku crkve u Podmilačju. Prezime je zapisano u obliku Crnojević. Kako ih 1768. godine nema u župi Jajce, rekao bih da su doseljenici. Najvjerojatnije su došli s Livanjskog polja, jer se Crnojevići spominju u selu Strupnić i 1743. i 1768. godine.

Ladan

Ogroman rod. U Carevu Polju je 1991. bilo 569 nositelja ovog prezimena. Ovako velik broj nositelja jednog prezimena u istom selu je gotovo nečuven. Radi se o više od 100 domaćinstava, a još je zanimljivije da su izgleda svi potomci Ive Ladanovića koji je 1768. godine u Volujku bio glava domaćinstva od 11 članova. 1821. godine se u Carevu Polju bilježe Matija Ladan i dva različita Petra Ladana. Oni su dali novac za kupnju novog zvona za župnu crkvu na Podmilačju.

Najljepse pozdrave saljem Gdn. Pavo!

Ukoliko imate vremena i energije, rada bih saznala o prezimenu Maleš, i to Rade Maleš rodjen 1956. u Srnetici - Drvar, i njegova oca Stanko Maleš rodjen 1929. u Bukovici - Jajce...ovo su moji preci...ali bih rada da znam odakle potiču :).

SRETNE BLAGDANE ZELIM

Puno vam hvala, gospodine Pavo!

Inače, ovo drugo prezime o kojem ste pisali je moje prezime. 1991. smo bili najbrojnije prezime u jajačkoj općini i bilo nas je preko 2000. To je skoro 5% stanovništva općine Jajce. I danas smo najbrojnije prezime dole, ali koliko nas sada dole ima, nemam podatak.

Bog gosp. Pavo!

Zanima me porijeklo prezimena Golek koji postoji u Požegi od početka 19. stoljeća. Također možete mi reci odakle potječe prezime Stigleitner? Naime jedan moj predak koji se zvao Josef Stigleitner se doselio u Veliku kod Požege iz mjesta Elek koje se nalazi u današnjoj Mađarskoj, blizu Rumunjskog grada Arada. Jel je Stigleitner prezime iz Austrije ili iz Njemačke?

Hvala unaprijed!

Svoje pretke znam negdje do 1840. O svom i nekim djevojačkim prezimenima mojih pretkinja našao sam nešto u knjizi "Pelješki rodovi" Nenada Vekarića objavljenoj 1995.

ĆURLIN (Metohija 39). Matko Ivanov, bez naznačenog prezimena, bio je domaćin kuće u Metohiji (Domavići) 1664. godine. Andrija Petrov Franković iz Ponikava tužio je 3. siječnja 1701. Ivana Andrinog Ćurlina zbog poljske štete. (Metohija 3). Mato (Ivanov) Ćurlin iz Metohije preselio je oko 1717. godine u Gornje Selo kao domazet kuće Varezić. Obitelj je preuzela prezime Varezić. Krajem 19. stoljeća u SAD (San Jose, Kalifornija) iselio je Nikola, sin Miha-Josipa Varezića (* 1867.), a na prijelomu iz 19. u 20. stoljeće u Ameriku je otišao i Grgur Ivanov Varezić (* 1883.). (Ston 94). Đuro Matov Varezić (* 1729.) iz Metohije (Gornje Selo), preselio je 1759. u Ston kao domazet kuće Ljepopil. Obitelj je izumrla krajem 18. stoljeća.

ANDROVIĆ (Metohija 13). Rod dobio je prezime prema Andriji (oko 1545.). Prezime se stabiliziralo krajem 17. stoljeća. Marin Andrijin bio je domaćin kuće u Metohiji (Gornje Selo) 1644., a Andrija Marinov 1664. godine. Marija, žena Luke Androvića svjedočila je u jednoj parnici u Stonu 1694. godine i to je prvi pronađeni zapis o prezimenu.

Paviša-Barač. Pavlina-Čaveliš, Kovač, Violić.

Rozić-Dedović, Tomašić

ROZIĆ (Metohija 35). Simko Marković, kaznac u Ponikvama, sporio se 30. svibnja 1577. s Božom Marinovim. Godine 1580. bio je kmet Marina i Bartula de Lucchari. Dana 20. ožujka 1583. kao kaznac Domavića (Metohija) pojavljuje se u parnici Marina Hrabrog protiv svih seljana spomenutog sela zbog poljske štete na poziciji Jablan. Godine 1591. tužio je Marka Nikolinog i Ivana Nikolinog jer su ga htjeli ubiti. Marin Roza iz Ponikava spominje se 1580. Dana 7. srpnja 1585. svjedočio je da je Frano Nikić iz Brodaca načinio štetu Pavlu Lukinom Koračeviću. Maruša Živkova iz Ponikava tužila je 20. travnja 1588. Marina Rozu i Nikolu Puđalovića jer su joj posjekli neka drva. Dana 10. rujna 1580. spominje se Nikola Sinković iz Ponikava, dječak (služitelj) Nikole Kokošičića. Godine 1595. bio je kaznac Domavića. U kolovozu 1610. tužio je Marina Franovog de Bobali jer ga je istukao. Pritom se saznaje da je (kao i njegov otac Simko Marković) kmet Marina i Bartula de Lucchari. Godine 1614. spominje se prezimenom Rozić. Ivan Marinov i Ivan Nikolin, bez naznačenog prezimena, bili su domaćini kuća u Metohiji (Domavići) 1664. kao i 1673./74. godine, kada se Ivanu Nikolinu bilježi prezime Rozić. Ivan Marinov Rozić, kmet dubrovačkog vlastelina Gozze, držao je neke zemlje u Vinome 1674. godine. Kako mu je taj posjed bio daleko, nije ga obrađivao, pa se nagodio s gospodarom da mu ovaj za svaku zlaticu zemlje koju obradi plati 60 groša. Antun Antunov Rozić (1709.-1787.) imao je nadimak Šola, a Antun Antunov Rozić - Šola (1793.-1857.) nadimak Doro. Baldo Matov Rozić -Šola (* 1857.) iselio je krajem 19. st. u Južnu Afriku. (Ston 254). Luka Antunov Rozić (* 1706.) preselio je oko 1745. godine u Ston. Ogranak je izumro krajem 18. st. (Česvinica 17). Ivan Antunov Rozić - Šola (* 1749.) iz Metohije preselio je oko 1770. u Česvinicu (Indija) kao domazet kuće Simat-Polanda. (Ston 309). Nikola Antunov Rozić - Šola (1753.-1822.) iz Metohije nastanio se 1787. u Stonu. Obitelj je izumrla krajem 19. st. (Česvinica 11). Ivan Ivanov Rozić - Šola (* 1858.) iz Stona preselio je 1880. godine u Kutu. Obitelj je izumrla početkom 20 st. (Metohija 28, Ston 257). Frano Franov Rozić - Šola (1790.-1853.) iz Metohije preselio je 1820. u Ston. Sve do 1831. povremeno boravi u Metohiji (u kući Lastra). Imao je prema prezimenu žene nadimak Luza. Njegovog sina kotlara Luku (1822.-1896.) zvali su Kalais. Obitelj je izumrla krajem 19. st. (Sparagovići 13). Frano Stjepanov Rozić-Doro (* 1872.) iz Metohije preselio je 1900. u Sparagoviće (Blitvići) kao domazet kuće Blitvić. Početkom 20. st. rod Rozić živi u Metohiji, Sparagovićima i Česvinici (Indija i Kuta).

Moji preci bili su tu u doba Dubrovačke Republike!

Nisam uspio naći ishodište Goleka. Josip Buturac u svojoj studiji o požeškim prezimena ih spominje kao doseljenike oko 1830. ali ne kaže otkud. Meni se prezime čini kao kajkavsko zbog nastavka -ek, a u to vrijeme je dosta stanovnika Gorskog Kotara preselilo u Slavoniju. Međutim, ovog prezimena nema u GK ni danas ni prije 200 godina. Postoji raširen rod Golik, ali mislim da je to slučajnost. Goleka općenito nema u Hrvatskoj, pa mislim da se možda radi o doseljenicima iz Slovenije. Na netu se mogu naći matične knjige župe Požega iz tog vremena, pa ako imate volje, možda ne bi bilo tako teško naći jer su krštenja naravno kronološki poredana, a Buturac nam pomaže jer navodi 1831. kao prvu godinu kad se Goleki pojavljuju.

Za Stigleitnere sam našao upis u matičnim knjigama u Eleku. Neki Anton Stiglleitner je kršten 30.1.1812. godine. Na jednoj zavičajnoj stranici Dunavskih Švaba sam našao i ovo. "Im Frühjahr 1724 erreichte die größte Siedlergruppe Gyula, Elek und Sanktmartin. Sie kam aus Franken, Oberpfalz der Rheinpfalz und aus dem Schwarzwald." Dakle, Elek i dva susjedna njemačka sela su po ovom naseljena iz Frankonije, Falačkog Porajnja i Gornje Falačke. Tj, dijelova Njemačke uz Rajnu.