Zašto bi netko prihvaćao ono što mu ne treba? I što ne želi?

U hrvatskom je bolje stalnica nego konstanta, i bolje je vjerodajnica nego akreditiv.
Nije loše imati i grekolatinske pojmove, no nemali dio jezika, civiliziranih, ih nema.

I je li se zbog toga pate? jesu li nerazvijeni, umno i tehnološki?

Je li hrvatski u gorem položaju zato što ima nogomet, a ne kao ruski, francuski.... footbal (s raznim zapisima)? Ili rukomet, a ne handball (kao ufrancuskom, ili gandbalj kao u ruskom)?

Naravno- ne.

Neki narodi su se borili za slobodu, neki su sedeli i u dokolici radili posao dokolicara. Smisljali nove reci iako ih je, za iste pojmove, neko drugi vec izmislio.

ženskokup

Zar muškarci ne obilaze radnje, prvi put čujem.

Kupovina.

Riječ himarsati. Himarsan etc.
Tuđica ali ona koju vrijedi usvojiti.

Srbi s jedne strane govore o izbjegavanju tuđica kano o nekoj zatvorenosti jezika, kano stvara se veća zamršenost i težkoća kod učenja i veći jaz prema stranim jezicima... Ali gle čuda s druge strane tjeraju na pr. ćirilicu ili julijanski kalendar. Jedini zaključak takve proturječnosti i zašto Srbi bježe od tuđica jest zato što žele biti drugčiji od Ustaša. Drugim riečima, osjećaj manje vriednosti ili inat vode ih u po pitanju odnosa spram jezika.

Meni osobno je zbog tadašnjeg slabijeg poznavanja englezkog stručnog nazivlja svojevremeno bilo težko pratiti predavanja jednog nastavnika iz područja računalstva, jerbo se nije nimalo trudio prevoditi englezke izraze u hrvatski.
Mislim da se svaki narod treba odličiti hoće li svoju djecu jednostavno prepustiti učenju englezkog, a materinji pustit samo za kućnu uporabu bez razvijanja stručnog nazivlja ili će se trudit držati korak s novim odkrićima i tako spasiti jezik od konačnog gašenja i umiranja.

himarisanje - marisanje himarsom

Srpski jezik nema razvijene nijanse značenja. On nije povijesni jezik u smislu u kojem je to hrvatski..

Do pred malo sam za neke rieči mislio da imaju strani korien i da im se treba pokušat naći kakva hrvatska (slavenska) zamjena, ma onda sam se ugodno iznenadio da ipak imaju slavensko podrietlo:
,,traka'', ,,lopta'', ,,kocka''...
A još pred dosta vremena sam se iznenadio da je jedna od najpoznatijih svietskih rieči ,,robot'' također slavenskog podrietla.

Na stranici jezikoslovac.com je poprilično dobro pojašnjena etimologija (korien rieči) za većinu bilo hrvatskih, slavenskih ili tuđih rieči.

Srpski narod se u razdoblju od 1830. do 1870. borio jedino proti Osmanlija koji su se raspadali.
To su činili i svi drugi narodi tog podnjeblja.

No od srpske borbe ništa na snažnom i stabilnom zapadnom području Austrije, gdje su bili zahvalni za sveku mrvicu i za potporu Austrije Srbiji u svakom pogledu.

A za oblikovanje vašeg jezika možete isto zahvaliti Austriji, u mjeri u kojoj je oblikovan.

Prvoborac - nova hrvatska riječ za Alexisa.

Reči moraju ući u jezik spontano a ne da država i neka klika ih uređuje i smišlja pogotvo ne u ovom brzom vremenu u kojem danas živimo.

Nekada u 19.veku kad neki jezikoslovac prevede tuđicu i smisli joj formu u svome jeziku je imalo smisla jer većina ljudi je bila nepismena i nije ni poznavala sameu tuđice , dok danas tuđice ulaze vrlo brzo i brzo se uvreži u narodu , i ako je jezikoslovac ne prevede na vreme one postaju neprirodne za uvo i nazivaju ih s'razlogom "priglupnice i zaglupnice".

Mislim da je zadnje prevođenje na naše jezike koje je imalo smisla je za reč kompjuter koje Srbi i Hrvati nezavisno jedni od drugih preveli ako računalo i računar.

Zašto političari vole koristiti brojne tuđice (najčešće latinizme ili pak nove englezke izraze) u svom govoru? Zato da ih narod što manje razumije, a da opet izpadnu što pametniji i uzvišeniji...

Uviek postoje bolji i gori prievodi za neku tuđicu. Također, neki put i jest težko naći hrvatsku rieč, pak možda bude i bolje da se preuzme tuđicu, ali svakako treba nastojati naći prigodnu zamjensku hrvatsku rieč, jerbo to jamči narodu bolje razumievanje bilo vlastite struke, bilo drugih struka koje nisu njegovo područje.

Meni je najgore kad na pr. ne znam neku englezku ili talijansku rieč, pak ju idem potražiti u englezko-hrvatskom ili talijansko-hrvatskom rječniku. Kad tamo, prievod na hrvatski bude ista ta rieč samo prilagođena hrvatskom jeziku, ter nakon toga moram dodatno ići u rječnik stranih rieči (na pr. od Bratoljuba Klaića) kako bih vidio pojašnjenje što ta rieč doista znači. Znači, nema neke prevelike razlike između sada i 19. st.

Zar nije u tom slučaju jednostavnije zaboraviti svoj jezik i djecu od malih nogu učiti samo englezki jezik, a ne raditi neku rugobu od svog jezika...

Po meni riječi nisu samo isprazne fraze dosjetke, riječi nose poruku o povijesti i tradiciji.
Pogotovo danas u brand-ingu odnosno prepoznatljivosti na zasićenom europskom i svjetskom tržištu.
Mislim da bi trebali radit na brand-iranju naše robe jedinstvenom!
Npr. naši jezikoslovci guraju Made in Croatia međutim to je čisti amerikanizam, čim si reko "Made in" ti si reko USA ima dobru robu, a ovo Croatia ubiti se izgubi.

1) Mi bi trebali gurat naše hrvatske termine (riječi nisu primarne)
Creasia Croasia
Creata Croata
Kreacia Kroacia
(Kreirano u Hrvatskoj)
Znači nešto takvo vrlo jednostavno za pamtit i prihvatit svima međunarodno i to zakonski gurat na svakom našem proizvodu od staklenke meda do Rimac Auta.


2) Ne možete ljudima krast vlasništvo i riječi
Avion
- je riječ koju je da Clement Ader francuz koji je 1987 razvio prvi avion/zrakoplov za Francusku vojsku.
Auto
- je riječ koju su njemci uzeli kad je Karl Benz razvio prvi auto, zato se kaže benz-inac ili disel-aš ako je razvoj napravio Rudolf Diesel
Penkala
- riječ koja je korištena za razvoj automatskog pera sa suhom tintom i klipsom za zakačit o džep koje je izmislio hrvat Eduard Penkala, zato englezi kažu Pen(kala) skraćeno od Penkala.


3) Za riječi ili izraze koji su predugi da bi zaživili bi trebali koristit kratice ili skraćene termine
BEL
- bespilotna letjelica riječ je o vojnim letjelicama, dron je igračka za djecu
MOB (smartphone)
- multifunkcionalni osobni bilježnik
- mobilni osobni bilježnik
KOMP
- kreiranje obrada i memoriranje podataka
PER
- poslovno prijenosno računalo

Neki su se narodi borili za slobodu stotinama godina protiv neprijatelja kojeg su drugi narodi te stotine godina vjerno sluzili.

Pa nisu imali potrebu boriti se i na kraju tog perioda, jer su se izborili ;)

Jedna od ustaljenijih tuđica u hrvatskom jeziku jest rieč ,,boja'' (turcizam). To je pogotovo zanimljivo, jerbo je jasno da su Hrvati a i Slaveni trebali imati svoj izvorni izraz za nju još i prije doselitbe.
hrvatski stari izrazi (ali danas jako riedko korišteni) za boju bi bili: krasa, mast, šara, cviet.

Da vidimo druge slavenske jezike:

Ruski: kraska, cvet, klorit
Poljski: kolor, barwa, farba
Češki: barva, zabarveni
Slovački: farba, farebnost, kolorit
Bugarski: cviet, kolorit, okraska, bagra, rumenina
Srbski: kolor, boja
Slovenski: barva

Zaključak: Rusi i Bugari daleko prednjače...

Tako se može uzeti bilo koja riječ. Ruski i bugarski su izgubili slavenske nazive mjeseci, pa su tu, ako se tako gleda, defektni:
https://en.wikipedia.org/wiki/Slavic_calendar

Idemo vidjet za tuđicu auto(mobil), za koju imamo našu hrvatsku rieč samovoz (bilo je priedloga i samokret), a danas se često koristi rieč kola, a više u službene svrhe rieč osobno vozilo.

Da vidimo kako je kod drugih Slavena:

Ruski: automobil, mašina
Poljski: samochód, wóz, auto
Češki: auto, automobil
Slovački: auto, automobil
Bugarski: kola, automobil
Srbski: auto, automobil, kola
Slovenski: avto

U ovom su pak slučaju Rusi podpuno zakazali, dok Poljaci prednjače (na tragu našega samovoza). Rieč kola pomalo spašavaju većinu južnih Slavena.

Stari srpski,hrvatski i opšte slovenski izraz za boju je "mast" iliti mašć.
Od toga je reč mastilo.

Dobro se sećam kad je neka baba govorila za neku našminkanu devojku da je "namašnjena" , meni je to kao klincu zvučalo čudno jer me asociralo na pravu mast(svinjska,.bilo koja,..) , međutim babi je to značilo da se devojka "obojila" bojama iliti omašnjila se po licu.

Farba je isto tudjica
Inace kad se trazi izvorna slavenska rijec uvjek je dobro gledati u ruski jezik

Osim Boguslava Šuleka, imamo još jednog velikana među jezikoslovcima:
Dragutin Parčić, rođeni Bodul s Krka.
Inače je poznat i po tomu što je tiskao zadnji staroslavenski (hrvatskog oblika) misal na glagoljskom pismu.

Uglavnom, također je poznat i po hrvatskom znanstvenom nazivlju koje je ugradio u svoj veliki hrvatsko-talijanski rječnik:
Imao je 1237 stranicu:
Unutar njega je zapisano množtvo hrvatskog stručnog nazivlja za brojne trane rieči. Unutar trećeg izdanja je bilo 90.000 rieči.
GIBOSLOVJE – mehanika
DRŽAVOSLOVJE – diplomacija
ĆUDOREDBA – moral
GIBOMJER – dinamometar
MUNJINA – elektricitet
MUŽOLOŽTVO – istospolstvo
OBJEŽNICA – komet
PAKRUG – elipsa
PAKRUGAO – eliptičan

Ovdje malo više o tome:
http://www.croatianhistory.net/etf/parcicr.html

Procitah od Hrobija rec "utjecajnik".
To je na srpskom influenser, valjda.

Ocigledno je nova, cak je ni nas najveci stucnjak za kroatistiku, bata Kimi, nije nikad upotrebljavao, iako zna hrvatski, a i sam je utjecajnik.

Jesi li ponosan na srbsku rieč ,,influenser''? I Amerkinaci ju uzeli od vas...

Ne opterecujemo se time, kao sto se govornici engleskog ne opterecuju sto im je pola leksike poreklom iz latinskog.

Vi opet, morate insistirati na razlikovanju od nas, da bi ste bili poseban identitet.